Riznica

Tržišno natjecanje predstavlja konkurenciju na tržištu koja pridonosi razvoju tržišta i gospodarstva,
koje omogućava svim poduzetnicima pod jednakim uvjetima pristup i sudjelovanje na tržištu. Bez
poštivanja načela tržišnog natjecanja odnosno u slučajevima njegova narušavanja, ne može se jamčiti
da će biti ostvaren bilo koji od ciljeva, a posebno najvažniji cilj dobivanja najbolje vrijednosti za
novac. Naručitelji ne poštujući načelo tržišnog natjecanja, kroz propisivanje ograničavajućih uvjeta,
onemogućuju pristup gospodarskim subjektima koji na tržištu nude kvalitetnije proizvode. Ponuditelji
postupajući kroz nepoštenu tržišnu utakmicu manipuliraju ponudama te ne nude najbolju kvalitetu
radi dobivanja ugovora, čime se ugrožava konkurentnost na tržištu. Može se zaključiti da ostvarenje
ciljeva Direktive o javnoj nabavi počiva na poštenom tržišnom natjecanju svih gospodarskih subjekata
zainteresiranih za sudjelovanje u postupcima javne nabave, jer bez poštenog tržišnog natjecanja, ne
ostvaruje se niti jedan od navedenih ciljeva, a posebice ne krajnji ishod postupka odnosno dobivanja
najbolje vrijednosti za novac.

Ukupna učinkovitost i djelotvornost upravljanja u javnom sektoru kroz sve prisutne brzorastuće
izazove, rizike i prilike, kao što su ESG rizici te rizici informacijske sigurnosti, zahtijeva komplementarnost te sinergiju unutarnje i državne revizije. Institut internih revizora (IIA) i Međunarodna
organizacija vrhovnih revizijskih institucija (INTOSAI) ističu da interakcija i suradnja pomaže upravljačkim tijelima da dobiju sveobuhvatan pogled na poslovanje i rizike uz eliminiranje dupliciranja
revizijskog posla. Suradnjom revizora se osigurava maksimalna pokrivenost širokog spektra rizika.
Autor u članku ističe prije svega izazove u upravljanju javnim sektorom te ulogu pružatelja neovisnog
uvjerenja i savjeta, unutarnjih i državnih revizora. Način upravljanja u javnom sektoru podržava Model
tri linije ističući suradnju dviju profesija. Prema zajedničkom stajalištu Instituta internih revizora i
Međunarodne organizacije vrhovnih revizijskih institucija (2022.) ističe se primjena Modela tri linije
u javnom sektoru, kao i to da je ključni pokretač dobrog upravljanja u neovisnom i objektivnom
jamstvu. IIA i INTOSAI (2022.) navode ključne čimbenike te zaštitne mjere koje osiguravaju/ugrožavaju
neovisnost i objektivnost revizijskih profesija, kao i prilike za jačanje unutarnje i državne revizije
u javnom sektoru koje su u članku istaknute. Nadalje, u članku se ističu prednosti i rizici suradnje
između unutarnje i državne revizije, kao i područja suradnje prema Vodiču za suradnju s unutarnjim
revizorima (INTOSAI, 2023). U konačnici, u članku se navode ključni rezultati zajedničkog istraživanja
Europske organizacije vrhovnih revizijskih institucija (EUROSAI) te Europske konfederacije instituta
internih revizora (ECIIA) iz 2023. godine.

Novi zakonodavni okvir za obračun plaća u državnoj i javnoj službi predstavlja značajan napredak
s ciljem osiguranja unaprjeđenja sustava plaća na istim radnim mjestima odnosno da jednaka
plaća vrijedi za jednaki rad. S obzirom na to da resor zdravstva obuhvaća preko 75.000 zaposlenih
u zdravstvenim ustanovama na razini primarne, sekundarne i tercijarne zdravstvene zaštite, kao i
na razini zdravstvenih zavoda, donošenje novog normativnog okvira za obračun plaća predstavlja
značajan iskorak prema tome da se unutar raspoloživih fiskalnih kapaciteta javnog sektora omogući
pravedna naknada radnicima za izvršeni rad. U članku je prikazana ocjena stanja do 1. ožujka
2024. godine, utjecaj primjene novog zakonodavnog okvira o plaćama u javnim službama na resor
zdravstva, kao i izazovi s kojima se resor suočava s donošenjem novih propisa u vidu prevođenja
postojećih radnih mjesta te obračuna plaća.

Vlada RH i reprezentativni sindikati javnih službi sklopili su dana 1. ožujka 2024. godine novi Temeljni
kolektivni ugovor za zaposlenike u javnim službama, na rok od četiri godine. Istoga su dana Vlada RH
i sindikati koji zastupaju državne službenike i namještenike sklopili Izmjene i dopune Kolektivnog
ugovora za državne službenike i namještenike, kojim se mijenjaju neke odredbe izvornog Kolektivnog
ugovora iz 2022. godine. U oba su kolektivna ugovora provedene izmjene radi usklađivanja sa
Zakonom o plaćama u državnoj službi i javnim službama koji je na snazi od 1. siječnja 2024. godine,
a temeljem kojega se plaće isplaćuju od 1. ožujka 2024. godine.
Osim u poglavlju o plaćama i dodacima na plaću, ugovorene su i neke novine koje se odnose na
naknadu troškova i ostala materijalna prava zaposlenih.

Novim modelom sustava plaća u državnoj službi i javnim službama na temelju kojega se plaće
počinju isplaćivati od 1. ožujka 2023. godine, na jedinstveni su način uređene plaće državnih
službenika i namještenika i plaće zaposlenih u javnim službama. Specifičnost javnih službi sadržana
je u činjenica da se dodaci koji su Zakonom o plaćama određeni kao dodaci za rad u izvanrednim
radnim okolnostima i neki dodaci za različite oblike organizacije rada uređuju granskim kolektivnim
ugovorima, a svih šest granskih kolektivnih ugovora su istekli 2022. ili 2023. godine. Vlada RH je
donošenjem posebne Odluke koja se primjenjuje od 1. ožujka 2024. premostila tu pravnu prazninu
i odredila nastavak primjene određenih dodataka ugovorenih granskim kolektivnim ugovorima iz
2018. godine čije je trajanje isteklo u 2022. ili 2023. godini. Dodaci za različite oblike organizacije
rada iz čl. 23. Zakona o plaćama, isplaćivat će se na temelju novog Temeljnog kolektivnog ugovora za
zaposlenike u javnim službama, a neki dodaci iz ranijih granskih kolektivnih ugovora. Uz to, određeni
zaposlenici će prema novom Temeljnom kolektivnom ugovoru za javne službe zadržati dodatak za
završeni studij na poslijediplomskoj razini, pod uvjetima povoljnijima od Zakona o plaćama.

Prema čl. 75. st. 3. Zakona o PDV-u, porezni obveznik upisan u registar obveznika PDV-a u Republici
Hrvatskoj obvezan je platiti PDV kada mu se obave građevinske usluge kojima se smatraju usluge
u vezi s izgradnjom, održavanjem, rekonstrukcijom ili uklanjanjem građevina. Obveza se odnosi i
na investitore proračunske korisnike i neprofitne organizacije kao obveznike upisane u registar
obveznika PDV-a. Temeljem odredbi o prijenosu porezne obveze, izvođač radova na računu ili
obračunskoj situaciji ne zaračunava PDV, nego prenosi poreznu obvezu na investitora ili drugog
naručitelja upisanog u registar obveznika PDV-a. Naručitelj radova je obvezan obračunati PDV tako
da obvezu iskaže u PDV obrascu uz mogućnost korištenja pretporeza, ako se radi o investiciji za koju
je dopušten odbitak pretporeza. Obveza obračuna PDV-a primjenjuje se i u slučaju plaćanja radova
predujmom. PDV se ne obračunava ako je izvođač radova „mali porezni obveznik”. Autorica u članku
piše o specifičnostima proračunskih korisnika i neprofitnih organizacija kao obveznika obračuna
PDV-a na građevinske radove temeljem prijenosa porezne obveze.

Inicijativa triju mora (3SI) pokrenuta je 2014. g. s vrlo jasnim ciljevima – povezivanje srednjoeuropskog
i istočnoeuropskog gospodarstva i infrastrukture od sjevera do juga, u dijelu koji se odnosi na
promet, energetiku i digitalnu infrastrukturu. Navedeni ciljevi ostvaruju se provođenjem projekata
koji trebaju omogućiti međusobnu povezanost zemalja 3SI te pridonijeti gospodarskoj integraciji i
razvoju te energetskoj sigurnosti. S obzirom na ciljeve 3SI, nominirane projekte u okviru 3SI, ciljeve
na razini pojedine članice 3SI, značajna sredstva potrebna za njihovo provođenje i ostvarenje ciljeva,
vrhovne revizijske institucije zemalja 3SI prepoznale su potrebu i opravdanost sustavnog promišljanja
o njihovoj ulozi u vezi s pitanjima i temama vezanima za 3SI.
U ovom radu su navedene informacije u vezi s 3SI strateškim dokumentima Republike Hrvatske,
okvirom za implementaciju 3SI, nominiranim projektima Republike Hrvatske u okviru 3SI, nadležnim
institucijama za provođenje 3SI u Republici Hrvatskoj, pravnim okvirom te ulogom vrhovnih revizijskih
institucija, kao i Državnog ureda za reviziju u implementaciji 3SI.

Knjigovodstvene isprave predstavljaju temelj za unos podataka u poslovne knjige i sastavljanje
financijskih izvještaja. Zakonski okvir računovodstva neprofitnih organizacija knjigovodstvenu ispravu
definira kao pisani dokument ili elektronički zapis o nastalom poslovnom događaju. Za knjiženje i
evidentiranje poslovnih događaja u poslovnim knjigama, knjigovodstvena isprava treba biti istinita,
uredna i prethodno kontrolirana. Budući da su Zakonom o financijskom poslovanju i računovodstvu
neprofitnih organizacija propisani samo osnovni pojmovi u svezi knjigovodstvenih isprava, u članku se
detaljnije pojašnjavaju obilježja knjigovodstvenih isprava, ali i potreba određivanja osoba odgovornih
za sastavljanje, kontrolu i ovjeravanje knjigovodstvenih isprava kod neprofitnih organizacija.

Zakon o proračunu (Nar. nov., br. 144/21.), kao krovni akt proračunskog sustava donesen je na kraju
2021. g. i njegova primjena započela je u 2022. g. Zakon je predviđao donošenje većine podzakonskih
akata u roku šest mjeseci. Na temelju njega doneseni su neki od ključnih podzakonskih akata vezanih
uz proračunske procese. Posebice se to odnosi na propise kojima se uređuju tri ključna proračunska
procesa: planiranje, izvršavanje i računovodstvo. U ovom tekstu autorica daje pregled nekih odredbi
Pravilnika o proračunskom računovodstvu i Računskom planu.

Ministarstvo financija pripremilo je Okružnicu o predaji financijskih izvještaja za razdoblje od
1. siječnja do 31. ožujka 2024. za subjekte u sustavu općeg proračuna. Autorice u članku daju
kratak pregled sastavljanja, rokova predaje te ostalih specifičnih poslovnih događaja i njihovih
knjigovodstvenih evidencija na koje je potrebno obratiti pozornost prilikom predaje kvartalnog
financijskog izvještaja za 2024. godinu.