Riznica

Vlada RH i reprezentativni sindikati javnih službi sklopili su dana 1. ožujka 2024. godine novi Temeljni
kolektivni ugovor za zaposlenike u javnim službama, na rok od četiri godine. Istoga su dana Vlada RH
i sindikati koji zastupaju državne službenike i namještenike sklopili Izmjene i dopune Kolektivnog
ugovora za državne službenike i namještenike, kojim se mijenjaju neke odredbe izvornog Kolektivnog
ugovora iz 2022. godine. U oba su kolektivna ugovora provedene izmjene radi usklađivanja sa
Zakonom o plaćama u državnoj službi i javnim službama koji je na snazi od 1. siječnja 2024. godine,
a temeljem kojega se plaće isplaćuju od 1. ožujka 2024. godine.
Osim u poglavlju o plaćama i dodacima na plaću, ugovorene su i neke novine koje se odnose na
naknadu troškova i ostala materijalna prava zaposlenih.

Novim modelom sustava plaća u državnoj službi i javnim službama na temelju kojega se plaće
počinju isplaćivati od 1. ožujka 2023. godine, na jedinstveni su način uređene plaće državnih
službenika i namještenika i plaće zaposlenih u javnim službama. Specifičnost javnih službi sadržana
je u činjenica da se dodaci koji su Zakonom o plaćama određeni kao dodaci za rad u izvanrednim
radnim okolnostima i neki dodaci za različite oblike organizacije rada uređuju granskim kolektivnim
ugovorima, a svih šest granskih kolektivnih ugovora su istekli 2022. ili 2023. godine. Vlada RH je
donošenjem posebne Odluke koja se primjenjuje od 1. ožujka 2024. premostila tu pravnu prazninu
i odredila nastavak primjene određenih dodataka ugovorenih granskim kolektivnim ugovorima iz
2018. godine čije je trajanje isteklo u 2022. ili 2023. godini. Dodaci za različite oblike organizacije
rada iz čl. 23. Zakona o plaćama, isplaćivat će se na temelju novog Temeljnog kolektivnog ugovora za
zaposlenike u javnim službama, a neki dodaci iz ranijih granskih kolektivnih ugovora. Uz to, određeni
zaposlenici će prema novom Temeljnom kolektivnom ugovoru za javne službe zadržati dodatak za
završeni studij na poslijediplomskoj razini, pod uvjetima povoljnijima od Zakona o plaćama.

Prema čl. 75. st. 3. Zakona o PDV-u, porezni obveznik upisan u registar obveznika PDV-a u Republici
Hrvatskoj obvezan je platiti PDV kada mu se obave građevinske usluge kojima se smatraju usluge
u vezi s izgradnjom, održavanjem, rekonstrukcijom ili uklanjanjem građevina. Obveza se odnosi i
na investitore proračunske korisnike i neprofitne organizacije kao obveznike upisane u registar
obveznika PDV-a. Temeljem odredbi o prijenosu porezne obveze, izvođač radova na računu ili
obračunskoj situaciji ne zaračunava PDV, nego prenosi poreznu obvezu na investitora ili drugog
naručitelja upisanog u registar obveznika PDV-a. Naručitelj radova je obvezan obračunati PDV tako
da obvezu iskaže u PDV obrascu uz mogućnost korištenja pretporeza, ako se radi o investiciji za koju
je dopušten odbitak pretporeza. Obveza obračuna PDV-a primjenjuje se i u slučaju plaćanja radova
predujmom. PDV se ne obračunava ako je izvođač radova „mali porezni obveznik”. Autorica u članku
piše o specifičnostima proračunskih korisnika i neprofitnih organizacija kao obveznika obračuna
PDV-a na građevinske radove temeljem prijenosa porezne obveze.

Inicijativa triju mora (3SI) pokrenuta je 2014. g. s vrlo jasnim ciljevima – povezivanje srednjoeuropskog
i istočnoeuropskog gospodarstva i infrastrukture od sjevera do juga, u dijelu koji se odnosi na
promet, energetiku i digitalnu infrastrukturu. Navedeni ciljevi ostvaruju se provođenjem projekata
koji trebaju omogućiti međusobnu povezanost zemalja 3SI te pridonijeti gospodarskoj integraciji i
razvoju te energetskoj sigurnosti. S obzirom na ciljeve 3SI, nominirane projekte u okviru 3SI, ciljeve
na razini pojedine članice 3SI, značajna sredstva potrebna za njihovo provođenje i ostvarenje ciljeva,
vrhovne revizijske institucije zemalja 3SI prepoznale su potrebu i opravdanost sustavnog promišljanja
o njihovoj ulozi u vezi s pitanjima i temama vezanima za 3SI.
U ovom radu su navedene informacije u vezi s 3SI strateškim dokumentima Republike Hrvatske,
okvirom za implementaciju 3SI, nominiranim projektima Republike Hrvatske u okviru 3SI, nadležnim
institucijama za provođenje 3SI u Republici Hrvatskoj, pravnim okvirom te ulogom vrhovnih revizijskih
institucija, kao i Državnog ureda za reviziju u implementaciji 3SI.

Knjigovodstvene isprave predstavljaju temelj za unos podataka u poslovne knjige i sastavljanje
financijskih izvještaja. Zakonski okvir računovodstva neprofitnih organizacija knjigovodstvenu ispravu
definira kao pisani dokument ili elektronički zapis o nastalom poslovnom događaju. Za knjiženje i
evidentiranje poslovnih događaja u poslovnim knjigama, knjigovodstvena isprava treba biti istinita,
uredna i prethodno kontrolirana. Budući da su Zakonom o financijskom poslovanju i računovodstvu
neprofitnih organizacija propisani samo osnovni pojmovi u svezi knjigovodstvenih isprava, u članku se
detaljnije pojašnjavaju obilježja knjigovodstvenih isprava, ali i potreba određivanja osoba odgovornih
za sastavljanje, kontrolu i ovjeravanje knjigovodstvenih isprava kod neprofitnih organizacija.

Zakon o proračunu (Nar. nov., br. 144/21.), kao krovni akt proračunskog sustava donesen je na kraju
2021. g. i njegova primjena započela je u 2022. g. Zakon je predviđao donošenje većine podzakonskih
akata u roku šest mjeseci. Na temelju njega doneseni su neki od ključnih podzakonskih akata vezanih
uz proračunske procese. Posebice se to odnosi na propise kojima se uređuju tri ključna proračunska
procesa: planiranje, izvršavanje i računovodstvo. U ovom tekstu autorica daje pregled nekih odredbi
Pravilnika o proračunskom računovodstvu i Računskom planu.

Ministarstvo financija pripremilo je Okružnicu o predaji financijskih izvještaja za razdoblje od
1. siječnja do 31. ožujka 2024. za subjekte u sustavu općeg proračuna. Autorice u članku daju
kratak pregled sastavljanja, rokova predaje te ostalih specifičnih poslovnih događaja i njihovih
knjigovodstvenih evidencija na koje je potrebno obratiti pozornost prilikom predaje kvartalnog
financijskog izvještaja za 2024. godinu.

Udruge, zaklade, ustanove i sve druge pravne osobe iz čijeg osnivačkog akta proizlazi da nisu
osnovane s ciljem stjecanja dobiti te državna tijela i tijela jedinica lokalne i područne (regionalne)
samouprave koja su u protekloj godini bile organizatori volontiranja, dužni su do 31. ožujka 2024.
godine podnijeti izvješće o volontiranju za proteklu 2023. godinu.

Početkom ove godine u skladu sa sveobuhvatnim promjenama u sustavu plaća javnih službi stupio
je na snagu Zakon o plaćama u državnoj službi i javnim službama koji, između ostaloga, predviđa
intervenciju u ugovore o radu službenicima i namještenicima u skladu sa Zakonom i uredbom koja ima
stupiti na snagu 1. ožujka 2024. Kako su se rokovi bitno približili, naime rok za ponudu izmjene ugovora
o radu u skladu s uredbom je 15 dana od dana stupanja na snagu uredbe, autorica problematizira
neka sporna pitanja i podsjeća na neka općenita znanja vezana uz izmjenu ugovora o radu.

Trgovcem se prema čl. 4. Zakona o trgovini smatra pravna ili fizička osoba registrirana za obavljanje
kupnje i prodaje robe i/ili pružanja usluga u trgovini pa djelatnost trgovine može obavljati samo
za to registrirani trgovac. Tako se često javljaju pitanja može li ustanova ili neprofitna organizacija
obavljati djelatnost trgovine u manjem opsegu? Primjerice, može li muzej, park prirode i slična
ustanova prodavati suvenire kao trgovačku robu te koje su njihove obveze u tom slučaju? Prema
odredbama Zakona o trgovini osim trgovca, trgovinu mogu obavljati i udruge, zadruge, ustanove i sl.,
ali samo ako prodaju vlastite proizvode u određenim prostorima bez mogućnosti prodaje trgovačke
robe. Autorica u članku piše pod kojim uvjetima ustanove i neprofitne organizacije mogu obavljati
djelatnost trgovine.