Proračunski korisnici i neprofitne organizacije mogu se na tržištu pojaviti u ulozi trgovca i tada postoji
cijeli niz obveza prema Zakonu o zaštiti potrošača koje su obvezni izvršavati.
Prodavati vlastite proizvode ili kupovati proizvode koji se stavljaju na tržište, velika je razlika.
Autorica u osnovnome obrađuje čitav niz obveza, kao što su označavanje proizvoda, isticanje cijena,
prigovor potrošača i slično.
Predmet ovoga članka su financijske korekcije u postupcima javne nabave u projektima sufinanciranim
iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Financijska korekcija je instrument kojim se nakon što
je nadležno tijelo utvrdilo nepravilnost koju je počinio prijavitelj i/ili partner prijavitelja odnosno
korisnik i/ili partner korisnika bespovratnih sredstava, umanjuju bespovratna sredstva iz ugovora
o dodjeli bespovratnih sredstava ili nalaže povrat cijelog ili dijela financiranja isplaćenog korisniku.
Ako se revizijom utvrdi nepravilnost bilo prilikom provođenja postupka javne nabave, bilo prilikom
same provedbe Ugovora, revizori za istu propisuju financijsku korekciju sukladno Pravilima o
financijskim korekcijama.1
Visina otpremnine za odlazak u mirovinu za zaposlene u državnim tijelima i javnim službama
propisana je u visini dvije osnovice za određivanje osnovne plaće važeće na zadnji dan radnog odnosa
službenika i namještenika. Uz ovo opće pravilo, za određene službenike i namještenike posebnim je
propisima uređena povoljnija svota otpremnine za mirovinu.
Otpremnina za prestanak radnog odnosa bez krivnje radnika nije jednako uređena za zaposlene u
državnoj službi i u javnim službama. Prema Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike,
službenici kojima je radni odnos prestao po sili zakona jer nisu raspoređeni u drugo državno tijelo,
imaju pravo na otpremninu u visini značajno povoljnijoj od iznosa propisanog Zakonom o radu.
U javnim službama, prema Temeljnom kolektivnom ugovoru za zaposlene u javnim službama, pravo
na povlaštenu otpremninu ostvaruju samo zaposlenici s 30 i više godina radnog staža u javnoj službi.
Za zaposlenike s manje od 30 godina staža otpremnina se određuje prema Zakonu o radu, ali na
način da se povoljnije računaju navršene godine rada kod poslodavca.
Od 1. ožujka 2024. godine uvedena je iznimka za zaposlene u javnim službama koji odbiju sklopiti
dodatak ugovoru o radu radi usklađivanja plaće s novim Zakonom o plaćama u državnoj službi i
javnim službama. Zaposlenik koji odbije da mu se plaća određuje prema novom koeficijentu, iako ima
navršenih 30 godina radnog staža, nema pravo na povlaštenu otpremninu, već samo na otpremninu
propisanu čl. 126. Zakona o radu.
Neoporezivi iznos otpremnine za odlazak u mirovinu iznosi 1.400,00 eura po radniku, a za otkaz
radnog odnosa bez krivnje radnika 896,00 eura za svaku godinu rada kod poslodavca koji otkazuje
radni odnos
Poreza na dodanu vrijednost oslobođene su usluge obrazovanja, medicinske njege, socijalne skrbi,
usluge u kulturi i druge usluge od javnog interesa propisane čl. 39. Zakona o PDV-u. Ovo porezno
oslobođenje propisano je tako da su isporuke oslobođene PDV-a, ali bez prava na odbitak pretporeza.
Ako porezni obveznici pored isporuka koje su po čl. 39. Zakona oslobođene PDV-a, obavljaju i
oporezive isporuke, imaju pravo na odbitak pretporeza samo po osnovu nabava za potrebe oporezive
djelatnosti. Za one nabave koje se ne mogu izravno pripisati oporezivim ili oslobođenim isporukama,
porezni obveznik ima obvezu utvrditi razmjerni dio pretporeza koji može odnosno koji ne može odbiti,
tj. ima obvezu podjele pretporeza. U nastavku članka autorica piše o pravu na odbitak pretporeza
i podjeli pretporeza kod poreznih obveznika koji obavljaju usluge od javnog interesa i koje su
oslobođene PDV-a.
Decentralizirane funkcije su rashodi koji su posebnim zakonima za osnovno i srednje školstvo, socijalnu
skrb, zdravstvo i vatrogastvo preneseni na jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave,
a financiraju se iz dodatnog udjela u porezu na dohodak i pomoći izravnanja za decentralizirane
funkcije. Vlada Republike Hrvatske za svaku proračunsku godinu na temelju Zakona o financiranju
jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave donosi normativne propise koji uređuju način
izračuna, planiranje i izvršenje decentraliziranih funkcija. Cilj ovoga članka je prikazati ulogu i značaj
decentraliziranih funkcija iz područja zdravstva, uzimajući u obzir specifičnosti izmjene Zakona o
zdravstvenoj zaštiti, kao i posebne propise koje se odnose na obnovu zdravstvene infrastrukture
oštećene u potresu.
U neprofitnim organizacijama, pravilno evidentiranje rashoda ključno je za transparentno poslovanje
i izvještavanje. Iako neke neprofitne organizacije možda nemaju stalno zaposlene radnike, kod većine
organizacija rashodi za radnike često čine značajan dio ukupnih troškova.
Transparentno vođenje knjigovodstva omogućava neprofitnim organizacijama da precizno prate
troškove vezane uz radnike, uključujući plaće, naknade, putovanja i druge oblike davanja te
poštujući zakonske propise i računovodstvene standarde pruže jasne informacije donatorima,
partnerima i drugim dionicima o načinu korištenja sredstava. Autorica u članku daje pregled načina
knjigovodstvenog evidentiranja najčešćih rashoda koje neprofitne organizacije imaju prema svojim
radnicima.
Kartice predstavljaju oblik elektroničkog novca, a njihove glavne funkcije su plaćanje nabavljene
robe i pruženih usluga i podizanje gotovine na bankomatima. Prema Zakonu o fiskalizaciji u prometu
gotovinom, plaćanje nabave robe ili obavljenih usluga putem kreditnih ili debitnih kartica smatra se
prometom u gotovini. Za takvu nabavu, obveznici javne i jednostavne nabave ne trebaju zaprimiti
eRačun. Upotreba poslovnih kreditnih kartica umjesto gotovine donosi brojne prednosti, ali i neke
nedostatke koje treba uzeti u obzir prilikom donošenja odluke o korištenju. U članku se detaljnije
pojašnjavaju knjigovodstvena evidentiranja plaćanja računa poslovnom karticom i naplata izlaznih
računa putem poslovnih kartica.
Na temelju Zakona o proračunu, donesen je novi Pravilnik o proračunskim klasifikacijama, koji je
objavljen u Nar. nov., br. 4/24. Ovaj pravilnik definira proračunske klasifikacije kao institucionalni
okvir za iskazivanje prihoda, rashoda, primitaka i izdataka.
Proračunske klasifikacije pružaju strukturirani okvir za praćenje financijskih tokova unutar proračuna
i financijskih planova. Kroz njih se jasno razgraničava i prati prihode i rashode po različitim kriterijima,
uključujući nositelja, cilj, namjenu, vrstu, lokaciju i izvor financiranja. Sustavno praćenje prihoda i
rashoda omogućava analizu i donošenje informiranih odluka u procesima planiranja i izvršavanja
proračuna. Proračunske klasifikacije također djelomično sudjeluju u procesu računovodstvenog
evidentiranja. Autorica daje pregled različitih vrsta proračunskih klasifikacija, uključujući
organizacijsku, programsku, funkcijsku, ekonomsku i lokacijsku klasifikaciju i ukazuje na posebnosti
svake od njih.
Izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti iz mjeseca travnja 2024. g. detaljnije se uređuju
prava i obveze doktora medicine na specijalističkom usavršavanju. Tako se detaljnije uređuju odredbe
vezane uz ugovore o međusobnim pravima i obvezama koje doktori medicine na specijalizaciji
sklapaju sa zdravstvenim ustanovama, nadalje, zakonskim odredbama smanjuju se troškovi koje u
slučaju raskida ugovora o radu, prije isteka ugovorene obveze rada, doktor medicine mora vratiti i
sl. Ovim člankom prikazana je praksa i način izračuna troškova specijalizacije prethodnim i novim
zakonodavnim okvirom.
Zakon o udrugama već dugi niz godina propisuje obvezu vođenja popisa članova. Prilikom osnivanja
udruge, sačinjavanja statuta, temeljnog akta udruge, no i kasnije prilikom djelovanja same neprofitne
organizacije, pitanje članstva se nameće samo po sebi.
Tko uopće može biti član udruge, može li udruga svojim aktima ili pak mora ograničiti članstvo,
djelovanje članova u organizaciji i slično, samo su neka od pitanja koja se javljaju?
