Riznica

Proračunski kalendar za planiranje 2025. – 2027. godine u pogledu vremenskog horizonta izrade
proračunskih dokumenata drugačiji je zbog dva razloga, izbora za zastupnike u Hrvatski sabor i novog
okvira za ekonomsko upravljanje u Europskoj uniji. Shodno tome, izrada Odluke o proračunskom
okviru za sljedeće trogodišnje razdoblje je pomaknuta u odnosu na uobičajeni rok te se njezino
usvajanje očekuje u listopadu 2024. Temeljem Odluke, Ministarstvo financija će donijeti Upute za
izradu prijedloga državnog proračuna i Upute za izradu proračuna JLP(R)S.

Autori u članku obrađuju fakultativne osnove za isključenje gospodarskog subjekta u postupku
javne nabave, uvažavajući upise u sustav e-Certis te praksu Državne komisije za kontrolu postupaka
javne nabave (dalje: Državna komisija) i Visokog upravnog suda RH (dalje: VUS RH), u slučaju kada
je natjecatelj/ponuditelj gospodarski subjekt s poslovnim nastanom izvan RH, kao i relevantna
stajališta Suda EU o pojedinim pitanjima vezanim uz fakultativne osnove za isključenje.

Sustav plaća u javnim službama, uključujući i način određivanja plaće te dodataka na plaću, je
od 1. siječnja 2024.god. uređen novim Zakonom o plaćama u državnoj službi i javnim službama.
Predmetni zakon uređuje i pravo službenika i namještenika na dodatak na plaću za završeni studij
na poslijediplomskoj razini, koji se u dijelu koji se odnosi na kriterije za ostvarivanje toga prava
značajno razlikuje od dotadašnjeg prava. Međutim, zakon je nastojao zaštititi zatečene radnike te
je u okviru prijelaznih i završnih odredbi propisao iznimke od primjene novih kriterija. Koji su uvjeti
za ostvarivanje prava na uvećanje plaće za završeni postdiplomski studij, koja su prava zatečenih
radnika te ostvaruju li i pod kojim uvjetima to pravo i službenici koji su zasnovali radni odnos u tzv.
prijelaznom razdoblju, pročitajte u tekstu koji slijedi.

U određenim životnim situacijama koje su uzrokovane bolešću i/ili invalidnošću zaposlenika i/ili
članova njegove obitelji, državni službenici i namještenici i zaposleni u ustanovama javnih službi
ostvaruju pravo na novčanu pomoć na teret poslodavca. Pravo na pomoć ostvaruje se i za rođenje
djeteta. Visina i iznosi pomoći uređeni su važećim kolektivnim ugovorima, a od 1. ožujka 2024. godine
za sve su slučajeve iznosi pomoći izjednačeni za zaposlene u državnoj službi i za zaposlene u javnim
službama.
U članku se usporedno obrađuje pravo državnih službenika i namještenika i pravo zaposlenih u
javnim službama na određenu visinu pomoći i porezna obilježja toga primitka.

Kada proračunskom korisniku ili neprofitnoj organizaciji određenu uslugu obavlja osoba koja ima
sjedište, boravište ili prebivalište u inozemstvu (u drugoj državi članici ili u trećoj zemlji) potrebno
je, ovisno o vrsti usluge, utvrditi je li korisnik obvezan obračunati PDV. Obveza obračuna PDV-a ovisi
o tome kako je za određenu uslugu definirano mjesto obavljanja (odnosno oporezivanja). Mjesto
obavljanja odnosno oporezivanja usluga propisano je člancima 17. do 26. Zakona o PDV-u pri čemu
je opće načelo da se usluge koje obavlja porezni obveznik drugom poreznom obvezniku oporezuju
prema sjedištu poreznog obveznika primatelja usluge. Navedeno znači da kada hrvatskom poreznom
obvezniku uslugu obavi porezni obveznik sa sjedištem, prebivalištem ili boravištem u inozemstvu,
primatelj usluge je obvezan obračunati PDV prema odredbama Zakona o PDV-u, neovisno o tome je li
osoba koja obavlja uslugu u svojoj državi u sustavu PDV-a. Poreznim obveznikom vezano za primjenu
odredbi o mjestu oporezivanja usluga smatra se i „mali porezni obveznik“. Tako je obveznik obračuna
PDV-a prema sjedištu primatelja i hrvatski „mali porezni obveznik“, tj. i korisnici usluga izvan sustava
PDV-a. Autorica u članku piše o obvezi obračuna PDV-a na autorske ugovore, ugovore o djelu i druge
usluge za koje se naknada isplaćuje osobama sa sjedištem, prebivalištem ili boravištem u inozemstvu.

Bolnička zdravstvena zaštita uključuje najsloženije oblike dijagnostike i liječenja te je troškovno
najznačajniji element zdravstvenog sustava na sekundarnoj i tercijarnoj razini zdravstvene
djelatnosti. Ista obuhvaća i specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu te provođenje posebnih
programa. Tako normativni okvir iz područja zdravstva propisuje način organizacije, vrstu
djelatnosti, cijene, kao i način financiranja bolničke zdravstvene zaštite. Za provođenje bolničke
zdravstvene zaštite Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (dalje u tekstu: Zavod) sklapa ugovore
sa subjektima u okviru mreže javno-zdravstvene službe, koji su zaduženi za njezinu provedbu. Cilj
ovoga članka je prikazati specifičnosti i način financiranja sekundarne i tercijarne zdravstvene
zaštite kroz djelatnosti bolničkih ustanova, kao i novine u financiranju koje se primjenjuju od
1. srpnja 2024. godine.

Pored izrade financijskih planova, proces planiranja kod neprofitnih organizacija obuhvaća i njegove
izmjene i dopune odnosno preraspodjele unutar financijskog plana. Izmjene i dopune financijskog
plana provode se tijekom godine, a donosi ih najviše tijelo neprofitne organizacije ovlašteno za to.
Preraspodjelu izvršava samo zakonski zastupnik i ne treba mu suglasnost najvišeg tijela. Osnove
njihova provođenja propisane su čl. 18. i 19. Pravilnika o sustavu financijskog upravljanja i kontrola
te izradi i izvršavanju financijskih planova neprofitnih organizacija, a u članku se detaljno pojašnjava
način izrade te daju praktični primjeri izmjena i dopuna te preraspodjele financijskih planova za
2024. godinu.

Novi Pravilnik o proračunskom računovodstvu i Računskom planu primjenjuje se u knjigovodstvenim
evidencijama od 1. siječnja 2025. Pravilnik propisuje ukidanje skupine 193 kontinuirani rashodi te
priznavanje rashoda poslovanja s danom 1. siječnja 2025. godine. U članku se ukazuje na posljedice
ukidanja kontinuiranih rashoda s aspekta planiranja i izvršenja financijskih planova te daje preporuka
kako to knjigovodstveno provesti budući da je u računskom planu brisana skupina 193, a i priznavanje
rashoda s 1. 1. 2025. godine nije u skladu s početnim stanjem bilančnih konta koja bi trebala biti
istovjetna onima iz zaključnog stanja 31. 12. 2024. godine.

Prilikom formiranja odredaba Zakona o udrugama, zakonodavac se vodio propisati minimum u
kojemu se članovi udruga imaju kretati, ostavivši slobodu članovima kako bi sami mogli urediti
tijela i njihov neđuodnos u svakoj pojedinoj udruzi. Zakon ne baš široko ni detaljno, u svega nekoliko
članaka, uređuje tijela udruge i kako istom upravljati. Na članovima je da, prema vlastitim potrebama
i željama, urede kako će upravljati udrugom, naravno, vodeći se zakonskim okvirom.

Tehnička i stručna sposobnost predstavlja jedan od kriterija za kvalitativni odabir gospodarskog
subjekta odnosno uvjeta sposobnosti gospodarskog subjekta. Naručitelj tehničku i stručnu
sposobnost može, ali nije obvezan propisati te se može odlučiti koje će od taksativno navedenih uvjeta
tehničke i stručne sposobnosti propisati dokumentacijom o nabavi. U projektima sufinanciranim
EU sredstvima, kontrolno tijelo provodi ex post provjeru postupka javne nabave, koja se sastoji od
provjere propisanih uvjeta i zahtjeva dokumentacije o nabavi i provedbe postupka javne nabave.
Postupak ex post provjere odnosi se na kriterije tehničke i stručne sposobnosti u okolnostima kada
ih je naručitelj u dokumentaciji o nabavi propisao te je iste i primijenio u postupku pregleda i ocjene
ponuda odnosno utvrdio okolnosti u pristiglim ponudama.