Riznica

Prema članku 39. Zakona o porezu na dodanu vrijednost oslobođene su poreza na dodanu vrijednost
usluge u kulturi i s njima usko povezane isporuke dobara, koje obavljaju ustanove u kulturi, tijela
s javnim ovlastima ili druge pravne osobe u kulturi. Radi se o poreznom oslobođenju bez prava na
odbitak pretporeza. Ustanove u kulturi spadaju u krug poreznih obveznika koji ako, pored usluga u
kulturi koje su oslobođene poreza bez prava na odbitak pretporeza, obavljaju i određene oporezive
isporuke imaju obvezu podjele pretporeza. Porezno oslobođenje osim na ustanove u kulturi i druga
tijela s javnim ovlastima odnosi se i na druge pravne osobe u kulturi kada obavljaju usluge u kulturi.
O oporezivim i oslobođenim isporukama, obračunu poreza i podjeli pretporeza kod ustanova u kulturi
autorica piše u nastavku.

Svaka riznica je jedinstvena i izbor modela na kojemu će se uspostavljati riznično poslovanje ovisi
kako o financijskim mogućnostima, tako i o tehničkim predispozicijama, broju proračunskih korisnika,
ljudskim kapacitetima, razvijenosti informacijskog sustava za povezivanje i dr. Međutim, kako god
riznica bila postavljena ono što im je zajedničko je vođenje knjigovodstvenih evidencija kako kod
JLP(R)S, tako i kod njenih proračunskih korisnika. Autorice u članku ukazuju na primjere knjiženja
nekih poslovnih događaja kod proračunskih korisnika i JLP(R)S kada posluju preko računa riznice.

Obveznici financijskog izvještavanja u sustavu proračuna po prvi su puta prilikom financijskog
izvještavanja za razdoblje 1. siječnja 2022. do 31. ožujka 2022. godine svoje financijske izvještaje
predavali putem novog informacijskog sustava Ministarstva financija odnosno nove aplikacije
Financijsko izvještavanje u sustavu proračuna i Registar proračunskih i izvanproračunskih korisnika
(RKPFI). U nastavku teksta daje se osvrt na proces predaje izvještaja, kao i pregled najčešćih pitanja
i nedoumica s kojima su se korisnici suočavali u procesu predaje izvještaja.

Koordinacijski odbor za prilagodbu opće države izradio je dokument pod nazivom Uputa o procesu
prilagodbe poslovnih procesa subjekata opće države za poslovanje u euru koja služi tome da
subjekti opće države dobiju smjernice o postupaju u aktivnostima i prilagodbama koje ih očekuju u
procesu zamjene hrvatske kune eurom. Dokument sadrži vrlo detaljne informacije o prilagodbama
koje očekuju subjekte opće države te o vremenskom okviru uvođenja eura zajedno s konkretnim
primjerima kojima je zadaća prikazati kako će navedeno izgledati u praksi. Autorica u članku daje
detaljan pregled sadržaja upute i praktične primjere za njeno provođenje.

Udruge u skladu sa svojim statutarnim ciljevima mogu imati široko područje djelovanja. Samim
time javlja se potreba teritorijalno se približiti članovima i/ili budućima, ma gdje oni živjeli. Razlozi
za osnivanje podružnica su mnogobrojni, stoga svaka udruga donosi odluku u skladu s probicima,
željama i potrebama vlastitih članova.
Kako valja postupiti kad se donese odluka o osnivanju ustrojstvenog oblika i kako takav oblik posluje,
autorica razlaže u tekstu koji slijedi.

Osnovni opći pravni akt svake ustanove kao proračunskog korisnika je statut. Zakonom je izričito
propisan sadržaj statuta, kao i procedura njegovog donošenja. Sve odredbe koje se odnose na statut
na jednak način primjenjuju se i na sve njegove izmjene i dopune. Promjene zakonskih propisa kojima
se uređuje djelokrug i rad ustanova podredno utječu i na odredbe samih statuta te zahtijevaju njihovo
usklađenje. U nastavku teksta obrazlažemo potrebu usklađenja odredbi statuta s novim Zakonom o
proračunu, kao i prijedloge samog teksta usklađenja.

Okvirni sporazum se primjenjuje za uobičajene nabave roba/usluga/radova, koje se ponavljaju u
određenom razdoblju pa se tako kod javnih naručitelja okvirni sporazum smije sklopiti na rok do četiri
godine, a kod sektorskih čak i do osam godina. Može se sklopiti s jednim gospodarskim subjektom pa
tada obvezuje stranke na izvršenje okvirnog sporazuma ili više gospodarskih subjekata kada nema
obveze za sklapanje ugovora na temelju tog okvirnog sporazuma. Članak se bavi primjenom instituta
okvirnog sporazuma u praksi, s naglaskom na postupke sklapanja ugovora na temelju okvirnog
sporazuma kroz noviju praksu naručitelja, Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, praksu
DKOM-a i Visokog upravnog suda.

Usluge obrazovanja djece i mladeži, školsko i sveučilišno obrazovanje dio su djelatnosti od općeg
društvenog interesa za koje je propisano oslobođenje od PDV-a kada ove usluge obavljaju obrazovne
ustanove i slične organizacije na koje su prenesene javne ovlasti. Porezno oslobođenje propisano je
člankom 39. Zakona o PDV-u, a radi se o oslobođenju bez prava na odbitak pretporeza. Kada ustanove
za obrazovanje pored usluga koje su oslobođene PDV-a, obavljaju i oporezive isporuke u vrijednosti
iznad praga za ulazak u sustav PDV-a postaju obveznici PDV-a. U nastavku članka autorica piše o
specifičnostima obračuna PDV-a kod ustanova obrazovanja i drugih tijela s javnim ovlastima.

Od 1. siječnja 2022. na snazi je novi Zakon o proračunu prema kojemu se i dalje, do donošenja novog
propisa, primjenjuju odredbe „starog“ Pravilnika o polugodišnjem i godišnjem izvještaju o izvršenju
proračuna. To znači da se godišnji izvještaj o izvršenju proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne)
samouprave za 2021. g. izrađuje i predaje „po starom“. Izrada i predaja polugodišnjeg izvještaja o
izvršenju za 2022. g. propisana je prijelaznim i završnim odredbama u čl. 168. novog Zakona o proračunu.
Autorica u tekstu podsjeća na sadržaj, rokove i način predaje izvještaja o izvršenju proračuna za 2021. i
ukazuje na sadržaj i način predaje polugodišnjeg izvještaja o izvršenju proračuna za 2022. g.

Financijski rezultat neprofitnih organizacija koje vode dvojno knjigovodstvo iskazuje se kao višak ili
manjak prihoda. Pravilnikom o neprofitnom računovodstvu i računskom planu propisano je da se viškovi
i manjkovi prihoda koji su u financijskim izvještajima iskazani na podskupini 522 raspodjeljuju sljedeće
poslovne godine u skladu s Odlukom o raspodjeli rezultata. Česte su dvojbe o korištenju utvrđenog
viška zbog iskazivanja manjka prihoda u godini u kojoj se provodi trošenje viška, a treba uzeti u obzir i
da pojedini poslovni događaji rezultiraju viškom prihoda, a nemaju poveznicu s novčanim sredstvima.
U članku se daje osvrt na problematiku računovodstvenog postupanja s ostvarenim financijskim
rezultatom i njihovim utjecajem na izmjene i dopune financijskog plana neprofitnih organizacija.