Načelima javne nabave određeno je da naručitelji ne smiju u dokumentaciji o nabavi navoditi
određenu marku proizvoda ili izvor, ili određeni proces s obilježjima proizvoda ili usluga koje pruža
određeni gospodarski subjekt, ili na zaštitne znakove, patente, tipove ili određeno podrijetlo ili
proizvodnju. Ako se predmet nabave ne može dovoljno precizno i razumljivo opisati, treba se navesti
izraz „ili jednakovrijedno“. Autor kroz praksu Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave
obrađuje pitanja određivanja kriterija jednakovrijednosti predmeta nabave.
Riznica
-
-
2022ČlanciLipanjPlaće i naknadePlaće i socijalno osiguranjeRiznica
Novine u pravima zaposlenih prema Temeljnom kolektivnom ugovoru za javne službe od 1. svibnja 2022. godine
Od 1. svibnja 2022. primjenjuje se Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim
službama, potpisan 6. svibnja 2022., sklopljen na rok od četiri godine. Novim TKU-om za javne službe
povećana je osnovica za određivanje osnovne plaće i od 1. svibnja 2022. godine i iznosi 6.286,29 kn
bruto mjesečno. Zadržana su sva prava službenika i namještenika koja su bila ugovorena prethodnim
Ugovorom, s tim da su neka prava proširena, a neka dosadašnja prava detaljnije uređena. Najveće
su promjene u visini i uvjetima za ostvarivanje naknade troškova prijevoza za dolazak na posao i
odlazak s posla. -
Isporuke u okviru zdravstvene djelatnosti kao djelatnosti od općeg društvenog interesa oslobođene su
PDV-a prema odredbama članka 39. Zakona o PDV-u. Ako zdravstvene organizacije pored medicinskih
usluga obavljaju i oporezive isporuke za taj dio djelatnosti mogu biti porezni obveznici ako tijekom
odnosno istekom godine ostvare vrijednost isporuka iznad praga za ulazak u sustav PDV-a. Autorica
u članku piše o oporezivim i oslobođenim isporukama, obračunu poreza i podjeli pretporeza te
obvezama zdravstvenih ustanova vezano za nabave dobara i usluga iz drugih država članica. -
2022ČlanciLipanjNeprofitno računovodstvoRačunovodstvoRiznica
Financiranje projekata iz EU fondova kod neprofitnih organizacija – knjigovodstveni pogled
Korištenje sredstava iz EU za financiranje projekata složeni je sustav koji u svakom svom dijelu
ima određene zakonitosti kojih se korisnici moraju pridržavati. Neprofitne organizacije prilikom
bilježenja knjigovodstvenih događaja vezanih uz korištenje sredstava iz EU u svojim knjigama dužne
su se pridržavati propisa kojima je uređeno računovodstvo i financijsko izvještavanje u neprofitnom
sustavu. Autorica u članku daje kratki presjek najčešće korištenih fondova i na primjeru ukazuje na
pravilno knjigovodstveno evidentiranje već ugovorenih projekata sukladno odredbama vezanih uz
neprofitno računovodstvo. -
2022ČlanciLipanjProračunsko računovodstvoRačunovodstvoRiznica
Stjecanje i prodaja dionica u proračunskom računovodstvu
Manjinski dioničari Privredne banke Zagreb od kojih su neki i subjekti u sustavu proračuna dobili su
na svoje transakcijske račune određeni iznos novca – „otpremninu“ za prenesene dionice. Nije česta
praksa da se subjekti u sustavu proračuna susreću s prodajom dionica i ostvarivanjem primitaka od
financijske imovine koji se značajno razlikuju od nabavne vrijednosti dionica. U članku se pojašnjava
knjigovodstveno evidentiranje stjecanja dionica, iskazivanjem izdataka od financijske imovine, kao i
prodaje dionica za koje se evidentira primitak po novčanom računovodstvenom načelu. Značajne su
i odredbe novog Zakona o proračunu o mogućnosti korištenja dobivenih sredstava. -
2022Aktualne temeČlanciLipanjRiznica
Osvrt na Izmjene i dopune Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu
Vlada Republike Hrvatske na sjednici održanoj 12. svibnja 2022. g. usvojila je Nacrt prijedloga
izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. g. i projekcija za 2022. i 2023. g.
Autorica daje pregled očekivanih kretanja prihoda i rashoda državnog proračuna s osvrtom na
manjak državnog i procjenu ukupnog manjka proračuna opće države. -
2022ČlanciRiznicaSvibanjZakonodavstvo i pravna praksa
Sadržaj i način izrade akata što ih donose javnopravna tijela
Akt je vrsta pismena koje nastaje unutar uredskog poslovanja javnopravnih tijela. Aktom javnopravno
tijelo rješava neku upravnu stvar, obavlja dopisivanje s drugim tijelima ili unutar sebe samoga. Sadržaj
i način izrade akata propisan je Uredbom o uredskom poslovanju te Zakonom o općem upravnom
postupku. Kako dijelimo akte te što svaki akt mora sadržavati, pročitajte u nastavku teksta zajedno
s primjerima. -
2022ČlanciRiznicaSvibanjZakonodavstvo i pravna praksa
Opća uredba o zaštiti podataka u školskim ustanovama
Djeca u društvu uživaju posebnu zaštitu, od strane obitelji, ustanova, brojnih propisa, društva kao
cjeline. O najboljem interesu djeteta prije svega trebali bi brinuti njegovi roditelji odnosno skrbnici,
ali i nadležne institucije i ostali subjekti s kojim dijete dolazi u doticaj. Stoga ne čudi kako je i Uredba
o zaštiti podataka posebno uredila odnos osobnih podataka i djece. -
2022ČlanciJavna nabavaRiznicaSvibanjZakonodavstvo i pravna praksa
Praksa Visokog upravnog suda o poništenju postupka javne nabave – sadržajno bitno drukčija obavijest o nadmetanju ili dokumentacija o nabavi
Postupak javne nabave završava izvrsnošću odluke o odabiru ili odluke o poništenju. Jedan od razloga
za poništenje postupka predstavljaju okolnosti koje se prije pokretanja postupka javne nabave nisu
mogle predvidjeti ili bi dovele do sadržajno drugačije dokumentacije o nabavi odnosno obavijesti o
nadmetanju. Prilikom donošenja odluke o poništenju postupka javne nabave, potrebno je obrazložiti
razloge za njegovo poništenje. U članku se daju presude Visokog upravnog suda iz kojih su razvidni
stavovi i pravna shvaćanja postojanja razloga poništenja. -
2022ČlanciPlaće i naknadeRiznicaSvibanj
Visina i porezna obilježja otpremnina u državnim i javnim službama
Visina otpremnine za odlazak u mirovinu za zaposlene u državnim tijelima i javnim službama
propisana je u visini dvije osnovice za određivanje osnovne plaće važeće na zadnji dan radnog odnosa
službenika i namještenika.
Visina otpremnine za prestanak radnog odnosa bez krivnje radnika nije jednaka u državnim tijelima i
javnim službama. U državnim službama svi zaposlenici kojima je radni odnos prestao zbog poslovno
ili osobno uvjetovanog razloga imaju pravo na otpremninu u visini značajno povoljnijoj od iznosa
propisanog Zakonom o radu. U javnim službama pravo na povoljniju svotu otpremnine ostvaruju
samo zaposlenici s 30 i više godina radnog staža u javnoj službi, a za one s manje od 30 godina
staža otpremnina se određuje prema Zakonu o radu, ali na način da se povoljnije računaju navršene
godine rada kod poslodavca. Pravo na otpremninu u dvostrukom iznosu ostvaruju pod jednakim
uvjetima, ali u različitoj visini.