Riznica

Neovisno o području djelovanja, većina udruga financira se u praksi kroz programe i projekte iz
raznih izvora. Najčešći izvori financiranja udruga su: nacionalni (npr. ministarstva, županije, općine,
gradovi, zaklade itd.) te razni fondovi Europske unije (npr. Europski socijalni fond, Erasmus+ itd.).
Financijska sredstva koja udruge dobiju na taj način strogo su namjenska pa u pravilu neće postojati
mogućnost drugačijeg raspolaganja tim sredstvima ili će mogućnosti biti znatno ograničene
(npr. prenamjena pojedinih stavki projektnog proračuna). Jedna od najvažnijih stavki projektnih
proračuna svakako su plaće zaposlenika, a to su ujedno i stavke koje u većini slučajeva čine najveći
dio projektnog proračuna. Autor izlaže osnove uobičajenog formiranja plaće zaposlenika unutar
civilnog sektora te na primjerima zaposlenika udruga obrađuje načine obračuna plaće i naknade
za prijevoz u slučajevima financiranja iz više izvora (projekata), s naglaskom na slučajeve gdje se
razdoblja provedbe projekata međusobno preklapaju.

Sukladno odredbama Zakona o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija i
Pravilnika o sustavu financijskog upravljanja i kontrola te izradi i izvršavanju financijskih planova,
neprofitne organizacije dužne su za 2023. g. izraditi i donijeti financijske planove u EUR-ima.
Obveznici izrade financijskih planova su neprofitne organizacije koje vode dvojno knjigovodstvo.
Izrada financijskih planova odnosi se na cjelokupnu djelatnost neprofitnih organizacija, uključujući
i gospodarsku djelatnost. Autorice u članku pojašnjavaju način izrade financijskih planova i ukazuju
na što bi trebalo obratiti pozornost kako bi financijski planovi bili doneseni u skladu sa zakonskim i
podzakonskim propisima.

Način provođenja izmjena i dopuna odnosno preraspodjela propisan je čl. 18. i 19. Pravilnika o
sustavu financijskog upravljanja i kontrola te izradi i izvršavanju financijskih planova neprofitnih
organizacija. Autorice u članku detaljnije pojašnjavaju kako izraditi izmjene i dopune i preraspodjelu
financijskih planova u 2022. sukladno važećim zakonskim odredbama.

Međusobno usklađenje potraživanja s kupcima – dužnicima provodi se slanjem izvoda otvorenih
stavaka IOS-a sa stanjem na 31. listopada 2022. godine. Ako se dostavljaju potrošaču, nije potrebno
dvojno iskazivati iznose otvorenih stavaka, jer se radi o aktu deklaratorne naravi. Kada subjekti u
sustavu proračuna izdaju veći broj izlaznih računa, rješenja ili sličnih dokumenata fizičkim osobama
i kada se radi o manjim iznosima, ne treba provoditi slanje IOS-a pod uvjetom da je osigurano
kontinuirano praćenje i informiranje o stanju duga. Ukupan dug se u tom slučaju iskazuje i u kunama
i u eurima. U članku se detaljnije pojašnjavaju oba načina usklađenja potraživanja s kupcima –
dužnicima.

Na sjednici održanoj 19. listopada 2022. Vlada Republike Hrvatske usvojila je Izmjene i dopune
Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. Ukupni prihodi povećavaju se za 758,2 milijuna
kuna ili 0,4 % te iznose 171,8 milijardi kuna dok ukupni rashodi ostaju na istoj razini od 184,7 milijardi
kuna. Autorica u članku daje detaljni pregled izmjena i dopuna.

Izmjenama i dopunama Zakona omogućuje se pohađanje ranoga i predškolskoga odgoja i obrazovanja
svakom djetetu u dobi od 6 mjeseci do polaska u školu te stvaranje mogućnosti za povećanje obuhvata
djece u sustavu ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja. Naglašena je obveza JLS-a da se brinu o
potrebama djece i roditelja za smještajem u dječji vrtić te osnivanjem istih pri osnovnim školama ili u
susjednim JLS. Posebno važno je istaknuti osiguranje sredstava za završetak izgradnje dječjih vrtića,
kao i sredstava za njihovu fiskalnu održivost.

Zakon o udrugama, ne baš široko ni detaljno, u svega nekoliko članaka, uređuje tijela udruge i kako
istom upravljati. Na članovima je da, prema vlastitim potrebama i željama, urede kako će upravljati
udrugom, naravno, vodeći se zakonskim okvirom.

Procijenjena vrijednost nabave mora biti valjano određena u trenutku početka postupka javne nabave.
Izračunavanje procijenjene vrijednosti nabave temelji se na ukupnom iznosu, bez PDV-a, uključujući
sve opcije i moguća obnavljanja ugovora, što se izričito određuje u dokumentaciji o nabavi. Način
izračunavanja procijenjene vrijednosti ne smije se koristiti s namjerom izbjegavanja primjene ZJN
2016 i provođenja jednostavne nabave, nabave male ili velike vrijednosti.

Koda proračunskom korisniku ili neprofitnoj organizaciji određenu uslugu obavlja porezni obveznik
koji ima sjedište u inozemstvu (u drugoj državi članici ili u trećoj zemlji) potrebno je, ovisno o vrsti
usluge, utvrditi ima li korisnik obvezu obračunati porez na dodanu vrijednost. Obveza obračuna PDV-a
ovisi o tome kako je za određenu uslugu definirano mjesto obavljanja o čemu ovisi i obračun PDV-a.

Bilančna ravnoteža pojedinih pozicija aktive i pasive posebno je važna za zaključno stanje s 31. 12.
2022. godine budući da se s početkom 2023. godine uvodi euro kao službena valuta u Republici
Hrvatskoj. Za otvaranje početnog stanja 1. 1. 2023. godine potrebno je zaključna stanja prethodne
godine u kunama pretvoriti u eure primjenom fiksnog tečaja 1 euro = 7,53450 kuna. U članku se
pojašnjavaju kontrolni mehanizmi koji se primjenjuju prilikom knjigovodstvenih evidentiranja
nefinancijske i financijske imovine te vlastitih izvora i obračunatih prihoda i postupak usklađivanja
stanja radi postizanja bilančne ravnoteže.