Riznica

Pri isplati plaća koje se na temelju pravomoćnih sudskih presuda isplaćuju za prethodna razdoblja
provedena u radnom odnosu, doprinosi se obračunavaju prema vrstama i stopama doprinosa koje su
bile na snazi u vrijeme na koje se odnosi plaća. Porez na dohodak se obračunava prema propisima koji
su bili na snazi u vrijeme kada je plaća dospjela za isplatu, uz primjenu godišnjeg obračuna poreza
na dohodak za svaku godinu obuhvaćenu tužbom. Godišnji obračun poreza sastavlja se na temelju
podataka pribavljenih od Porezne uprave, a u obrascu JOPPD koji poslodavac dostavlja Poreznoj
upravi isplata plaća po sudskim presudama iskazuje se uz primjenu posebnih šifri.
U članku se obrađuje obračun javnih davanja pri isplati razlike plaće na temelju dosuđenog prava na
povećanje osnovice za 6 % za razdoblje od siječnja 2016. do siječnja 2017. godine, uz pretpostavku da
je dosuđena razlika plaće isplaćena u 2022. godini.
Na primjeru je dan detaljan pregled knjigovodstvenih evidencija obračuna bruto plaće, doprinosa, poreza
i prireza plaće po sudskoj presudi, zateznih kamata i troškova sudskih postupaka kao i njihove isplate.

Objavljivanje informacija u tijelima javne vlasti propisano je Zakonom o pravu na pristup
informacijama (Nar. nov., br. 25/13., 85/15. i 69/22.).
Osim objavljivanja informacija na svojim mrežnim stranicama, neka tijela javne vlasti dužna su svoje
dokumente objavljivati i u Središnjem katalogu službenih dokumenata Republike Hrvatske, o čemu
je u Nar. nov., br. 123/22. objavljen novi Pravilnik o središnjem katalogu službenih dokumenata
Republike Hrvatske. Pravilnik je stupio na snagu 29. listopada 2022.
U vezi s obvezama tijela javne vlasti, Zakon o pravu na pristup informacijama uređuje i obvezu
tijela javne vlasti da objavljuju dokumente u svrhu savjetovanja s javnošću, propisuje javnost rada
tijela javne vlasti, obvezu donošenja odluke o imenovanju službenika za informiranje, kao i dužnost
vođenja službenog upisnika.

Naručitelj u postupku javne nabave može predmet nabave podijeliti na grupe. Kriteriji za to
su primjerice, prema vrsti, svojstvima, namjeni, mjestu ili vremenu ispunjenja, u kojem slučaju
određuje predmet i veličinu pojedine grupe, uzimajući u obzir mogućnost pristupa malih i srednjih
gospodarskih subjekata u postupku javne nabave. Zakonom je propisano da ukoliko javni naručitelj
nije predmet nabave podijelio po grupama da je obvezan u dokumentaciji o nabavi i izvješću o javnoj
nabavi naznačiti glavne razloge za takvu odluku. U članku autor navodi primjere iz rješenja DKOM-a
i presuda Visokog upravnog suda Republike Hrvatske kojima je odlučeno o zakonitosti postupanja
naručitelja u vezi navedenih pitanja.

Paušalno oporezivanje porezom na dobit predviđeno je isključivo za obveznike poreza na dobit u
neprofitnom sektoru. Navedeno je omogućeno neprofitnim osobama koje u prethodnom poreznom
razdoblju nisu po osnovi obavljanja gospodarske djelatnosti ostvarili prihode veće od 7.500.000,00
kuna te koje ne obavljaju isključivo gospodarsku djelatnost i čiji prihodi od gospodarske djelatnosti
ne prelaze 50 % ukupnih prihoda. Autor u članku ističe koji porezni obveznici mogu plaćati porez na
dobit u paušalnom iznosu te na koji način se paušalni porez utvrđuje i plaća i kako se evidentira u
poslovnim knjigama.

U okviru obračuna za posljednje razdoblje oporezivanja obveznici PDV-a imaju obvezu napraviti
potrebna usklađenja i ispravke u odnosu na obračune koje su dostavljali tijekom godine, ako postoji
potreba za usklađenjem odnosno ispravcima. Obveza i način sastavljanja obračuna za posljednje
razdoblje oporezivanja kalendarske godine propisana je člankom 85. stavkom 7. Zakona o PDV-u i
člankom 173. stavkom 7. Pravilnika o PDV-u, a u slučaju njegovog nepodnošenja propisane su i kazne
za poreznog obveznika i odgovornu osobu. Prijavu za posljednje razdoblje oporezivanja porezni
obveznik predaje nadležnoj ispostavi Porezne uprave putem e-Porezna najkasnije do 20. siječnja
sljedeće godine. Autorica u članku piše o specifičnostima sastavljanja obračuna PDV-a za posljednje
razdoblje oporezivanja kod proračunskih korisnika i neprofitnih organizacija kao obveznika PDV-a.

Prije sastavljanja financijskog izvještaja za 2022. godinu neprofitne organizacije koje vode
jednostavno knjigovodstvo i primjenjuju novčano računovodstveno načelo trebaju provesti određene
kontrolno-analitičke postupke u svezi vođenja poslovnih knjiga jednostavnog knjigovodstva. Prije
unosa podataka potrebno je izvršiti pripremne radnje koje najčešće obuhvaćaju kontrolu provedenih
novčanih transakcija. Autorica u članku navodi kontrolne postupke za svaku od poslovnih knjiga koje
je potrebno zaključiti na dan 31. prosinca 2022. godine osim popisa dugotrajne nefinancijske imovine
koji se ne zaključuje.

Prema Zakonu o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija krajem svake godine
nužno je provesti popis imovine neprofitne organizacije kako bi se provele interne kontrole, utvrdile
možebitne nepravilnosti, propusti ili određena štetna postupanja s imovinom neprofitne organizacije
od strane njenih članova i odgovornih osoba. Sva stanja imovine, obveza i izvora od 1. siječnja bit će
iskazana u eurima. Upravo iz tog razloga dodatnu pozornost treba posvetiti inventuri kako bi se što je
više moguće uskladila stanja dugotrajne imovine, potraživanja i obveza i prenijela u 2023. godinu.
U članku, autori detaljnije opisuju postupak provođenja godišnjeg popisa s primjerima odluka te
računovodstvenog i poreznog postupanja u određenim slučajevima.

Kako bi financijski izvještaji za 2022. godinu pružili objektivnu i realnu sliku financijskog položaja
neprofitne organizacije, prije njihova sastavljanja potrebno je provesti određene kontrolne postupke
oko dosljedne primjene računovodstvenog načela nastanka događaja. Treba ih provoditi tijekom
cijele godine, a posebice na kraju poslovne godine, prije sastavljanja financijskih izvještaja, jer su
računovođe odgovorne za sastavljanje financijskih izvještaja. Autorice u članku pojašnjavaju neka
bitna priznavanja prihoda, rashoda, primitaka i izdataka te način iskazivanja imovine, obveza i
vlastitih izvora, a uz to navode i kontrolne postupke koje je pri tome potrebno provesti.

Od 1. siječnja 2023. godine službena valuta u Republici Hrvatskoj je euro. Do završetka 14. siječnja
2023. godine, fizičke osobe kao potrošači će moći i nadalje plaćati obveze u kunama, a obveznici
proračunskog računovodstva trebat će im davati i vraćati eure. Većina JLP(R)S i proračunskih
korisnika nema potrebe za predopskrbom gotovog novca, ali su im na raspolaganju početni paketi
eurokovanica u vrijednosti 145,50 eura. U članku se detaljnije pojašnjavaju specifičnosti gotovog
novca i ispostavljanja blagajničkih dokumenata u kunama i eurima. Specifičnost proračunskog
računovodstva ogleda se i u nerealiziranim i realiziranim tečajnim razlikama koje se u pogledu eura,
obračunavaju posljednji puta s 31. 12. 2022. godine.

Ispravak vrijednosti potraživanja provodi se ako je od roka naplate potraživanja prošlo više od godine
dana i kod pokretanja stečajnog i/ili likvidacijskog postupka nad dužnikom. Obveza provođenja
uvedena je 2018. godine pa se ispravak vrijednosti potraživanja treba po peti puta provesti s
datumom bilance, ako su ispunjeni razlozi za provođenje. Autorica u članku detaljno pojašnjava način
knjigovodstvenog evideniranja ispravka vrijednosti potraživanja, kao i postupka naplate ispravljenih
potraživanja.