Riznica

Državni proračun Republike Hrvatske je temeljni akt u kojemu se procjenjuju prihodi i primici te
utvrđuju rashodi i izdaci Republike Hrvatske i proračunskih korisnika državnog proračuna za jednu
godinu s projekcijama za sljedeće dvije, a donosi ga Hrvatski sabor. Također, svake godine uz državni
proračun donosi se zakon o izvršavanju državnog proračuna kojim se detaljnije uređuju njegove
sastavnice. Na isti način i s istom svrhom, kao što se uz državni proračun donosi zakon o izvršavanju
državnog proračuna, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave (u daljnjem tekstu:
JLP(R)S), uz svoje proračune donose odluke o izvršavanju proračuna. U nastavku autorice daju osvrt
na odredbe Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu koje su
promijenjene u odnosu na prethodne zakone o izvršavanju.

Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 14. studenoga 2022. usvojila i Hrvatskom saboru
na usvajanje uputila Nacrt prijedloga Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu
i projekcija za 2024. i 2025. godinu. Autorica u članku daje pregled prihodne i rashodne strane
proračuna te procjene manjka/viška opće države za navedeno plansko razdoblje.

Udruge prestaju iz najrazličitijih razloga. Kako privesti poslovanje kraju, kako ugasiti udrugu, što s
obvezama, hoće li se morati poći putem stečaja ili likvidacije, kako raspodijeliti imovinu koja ostaje
nakon prestanka, samo su neka od brojnih pitanja kojima se autorica bavi u tekstu.

Stupanjem na snagu nove Uredbe o uredskom poslovanju u srpnju 2021. god. za sva je javnopravna
tijela obveznike njene primjene uvedena obveza ustrojavanja informacijskog sustava uredskog
poslovanja. Radi se o sofisticiranom softwerskom rješenju, tzv. SEUP-u koji treba zadovoljiti tehničke
specifikacije propisane od strane Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva. Cilj je ustrojiti
elektroničko uredsko poslovanje zajedničko za sva javnopravna tijela, a koje bi, između ostaloga,
omogućilo povezivanje te razmjenu podataka s drugim informacijskim sustavima odnosno s državnom
informacijskom infrastrukturom. U nastavku članka pročitajte tko su obveznici implementacije
elektroničkog uredskog poslovanja, što ono obuhvaća, koji je krajnji rok za implementaciju te koje
sve zahtjeve i preduvjete treba ispuniti traženi informacijski sustav uredskog poslovanja.

Procijenjena vrijednost u planu nabave za 2023. godinu iskazuje se u eurima. Propisano je da plan
nabave donosi čelnik javnog ili sektorskog naručitelja u roku 30 dana od donošenja proračuna ili
financijskog plana. Određivanje roka za njegovo donošenje značajno je promijenjeno odredbama
novog Zakona o proračunu, ali za proračunske i izvanproračunske korisnike. U nastavku članka
detaljnije se pojašnjava izrada, donošenje i objava plana nabave za 2023. godinu, ali i promjene
plana nabave za 2022. godinu za postupke javne nabave koji se provode do kraja ove godine.

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi usvojen je na 12. sjednici Hrvatskoga sabora
dana 23. rujna 2022. godine, a objavljen je u Nar. nov., br. 114/22., od 3. listopada 2022. Stupio
je na snagu osmoga dana od dana objave. U tekstu se donose najznačajnije izmjene koje donosi
predmetna novela Zakona o javnoj nabavi.

Od 1. listopada 2022. naknada za korištenje privatnog automobila za službene svrhe u javnim
službama iznosi 3,00 kn po prijeđenom km i isplaćuje se zaposleniku kojemu je od strane odgovorne
osobe odobreno korištenje privatnog automobila za službeno putovanje ili za obavljanje službenih
poslova u mjestu (locco vožnja). Pravo zaposlenih u javnim službama na naknadu za korištenje
privatnog automobila uređeno je čl. 66. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike
u javnim službama, a naknada je određena u visini neoporezivog iznosa.
U Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike nema posebne odredbe o visini naknade
za korištenje privatnog automobila u službene svrhe pa se nakon povećanja neoporezivog iznosa i
automatskog povećanja ovoga prava u javnim službama, otvaraju dvojbe o visini istog materijalnog
prava za državne službenike i namještenike.
U članku se obrađuju porezna obilježja primitka kojega zaposlenici javnih ustanova i državni službenici
i namještenici ostvaruju po osnovi naknade za korištenje privatnog automobila u službene svrhe,
analiziraju se porezna obilježja drugih povezanih troškova, obvezne evidencije, način isplate primitka
te tehnika i način obavještavanja Porezne uprave o isplaćenim naknadama.

Obveznici upisani u registar obveznika PDV-a koji su tijekom 2022. godine imali vrijednost oporezivih
isporuka u iznosu manjem od 300.000,00 kuna, mogu podnijeti zahtjev za izlazak iz sustava PDV-a.
Zahtjev se podnosi nadležnoj ispostavi Porezne uprave najkasnije do 15. siječnja 2023. godine.
Prema članku 85. stavak 7. Zakona o PDV-u, porezni obveznik mora u prijavi PDV-a koju podnosi
za posljednje razdoblje oporezivanja kalendarske godine napraviti sva usklađenja i ispravke za tu
kalendarsku godinu te u slučaju izlaska u zadnji obračun treba uključiti i porezne obveze koje nastaju
zbog izlaska iz sustava PDV-a. Autorica u članku piše o obvezama poreznih obveznika koji izlaze iz
sustava PDV-a te o specifičnostima usklađivanja u zadnjem obračunu kod proračunskih korisnika i
neprofitnih organizacija upisanih u registar obveznika PDV-a.

Neovisno o području djelovanja, većina udruga financira se u praksi kroz programe i projekte iz
raznih izvora. Najčešći izvori financiranja udruga su: nacionalni (npr. ministarstva, županije, općine,
gradovi, zaklade itd.) te razni fondovi Europske unije (npr. Europski socijalni fond, Erasmus+ itd.).
Financijska sredstva koja udruge dobiju na taj način strogo su namjenska pa u pravilu neće postojati
mogućnost drugačijeg raspolaganja tim sredstvima ili će mogućnosti biti znatno ograničene
(npr. prenamjena pojedinih stavki projektnog proračuna). Jedna od najvažnijih stavki projektnih
proračuna svakako su plaće zaposlenika, a to su ujedno i stavke koje u većini slučajeva čine najveći
dio projektnog proračuna. Autor izlaže osnove uobičajenog formiranja plaće zaposlenika unutar
civilnog sektora te na primjerima zaposlenika udruga obrađuje načine obračuna plaće i naknade
za prijevoz u slučajevima financiranja iz više izvora (projekata), s naglaskom na slučajeve gdje se
razdoblja provedbe projekata međusobno preklapaju.

Sukladno odredbama Zakona o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija i
Pravilnika o sustavu financijskog upravljanja i kontrola te izradi i izvršavanju financijskih planova,
neprofitne organizacije dužne su za 2023. g. izraditi i donijeti financijske planove u EUR-ima.
Obveznici izrade financijskih planova su neprofitne organizacije koje vode dvojno knjigovodstvo.
Izrada financijskih planova odnosi se na cjelokupnu djelatnost neprofitnih organizacija, uključujući
i gospodarsku djelatnost. Autorice u članku pojašnjavaju način izrade financijskih planova i ukazuju
na što bi trebalo obratiti pozornost kako bi financijski planovi bili doneseni u skladu sa zakonskim i
podzakonskim propisima.