Riznica

Paušalno oporezivanje porezom na dobit predviđeno je isključivo za obveznike poreza na dobit u
neprofitnom sektoru. Navedeno je omogućeno neprofitnim osobama koje u prethodnom poreznom
razdoblju nisu po osnovi obavljanja gospodarske djelatnosti ostvarili prihode veće od 7.500.000,00
kuna te koje ne obavljaju isključivo gospodarsku djelatnost i čiji prihodi od gospodarske djelatnosti
ne prelaze 50 % ukupnih prihoda. Autor u članku ističe koji porezni obveznici mogu plaćati porez na
dobit u paušalnom iznosu te na koji način se paušalni porez utvrđuje i plaća i kako se evidentira u
poslovnim knjigama.

U okviru obračuna za posljednje razdoblje oporezivanja obveznici PDV-a imaju obvezu napraviti
potrebna usklađenja i ispravke u odnosu na obračune koje su dostavljali tijekom godine, ako postoji
potreba za usklađenjem odnosno ispravcima. Obveza i način sastavljanja obračuna za posljednje
razdoblje oporezivanja kalendarske godine propisana je člankom 85. stavkom 7. Zakona o PDV-u i
člankom 173. stavkom 7. Pravilnika o PDV-u, a u slučaju njegovog nepodnošenja propisane su i kazne
za poreznog obveznika i odgovornu osobu. Prijavu za posljednje razdoblje oporezivanja porezni
obveznik predaje nadležnoj ispostavi Porezne uprave putem e-Porezna najkasnije do 20. siječnja
sljedeće godine. Autorica u članku piše o specifičnostima sastavljanja obračuna PDV-a za posljednje
razdoblje oporezivanja kod proračunskih korisnika i neprofitnih organizacija kao obveznika PDV-a.

Prije sastavljanja financijskog izvještaja za 2022. godinu neprofitne organizacije koje vode
jednostavno knjigovodstvo i primjenjuju novčano računovodstveno načelo trebaju provesti određene
kontrolno-analitičke postupke u svezi vođenja poslovnih knjiga jednostavnog knjigovodstva. Prije
unosa podataka potrebno je izvršiti pripremne radnje koje najčešće obuhvaćaju kontrolu provedenih
novčanih transakcija. Autorica u članku navodi kontrolne postupke za svaku od poslovnih knjiga koje
je potrebno zaključiti na dan 31. prosinca 2022. godine osim popisa dugotrajne nefinancijske imovine
koji se ne zaključuje.

Prema Zakonu o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija krajem svake godine
nužno je provesti popis imovine neprofitne organizacije kako bi se provele interne kontrole, utvrdile
možebitne nepravilnosti, propusti ili određena štetna postupanja s imovinom neprofitne organizacije
od strane njenih članova i odgovornih osoba. Sva stanja imovine, obveza i izvora od 1. siječnja bit će
iskazana u eurima. Upravo iz tog razloga dodatnu pozornost treba posvetiti inventuri kako bi se što je
više moguće uskladila stanja dugotrajne imovine, potraživanja i obveza i prenijela u 2023. godinu.
U članku, autori detaljnije opisuju postupak provođenja godišnjeg popisa s primjerima odluka te
računovodstvenog i poreznog postupanja u određenim slučajevima.

Kako bi financijski izvještaji za 2022. godinu pružili objektivnu i realnu sliku financijskog položaja
neprofitne organizacije, prije njihova sastavljanja potrebno je provesti određene kontrolne postupke
oko dosljedne primjene računovodstvenog načela nastanka događaja. Treba ih provoditi tijekom
cijele godine, a posebice na kraju poslovne godine, prije sastavljanja financijskih izvještaja, jer su
računovođe odgovorne za sastavljanje financijskih izvještaja. Autorice u članku pojašnjavaju neka
bitna priznavanja prihoda, rashoda, primitaka i izdataka te način iskazivanja imovine, obveza i
vlastitih izvora, a uz to navode i kontrolne postupke koje je pri tome potrebno provesti.

Od 1. siječnja 2023. godine službena valuta u Republici Hrvatskoj je euro. Do završetka 14. siječnja
2023. godine, fizičke osobe kao potrošači će moći i nadalje plaćati obveze u kunama, a obveznici
proračunskog računovodstva trebat će im davati i vraćati eure. Većina JLP(R)S i proračunskih
korisnika nema potrebe za predopskrbom gotovog novca, ali su im na raspolaganju početni paketi
eurokovanica u vrijednosti 145,50 eura. U članku se detaljnije pojašnjavaju specifičnosti gotovog
novca i ispostavljanja blagajničkih dokumenata u kunama i eurima. Specifičnost proračunskog
računovodstva ogleda se i u nerealiziranim i realiziranim tečajnim razlikama koje se u pogledu eura,
obračunavaju posljednji puta s 31. 12. 2022. godine.

Ispravak vrijednosti potraživanja provodi se ako je od roka naplate potraživanja prošlo više od godine
dana i kod pokretanja stečajnog i/ili likvidacijskog postupka nad dužnikom. Obveza provođenja
uvedena je 2018. godine pa se ispravak vrijednosti potraživanja treba po peti puta provesti s
datumom bilance, ako su ispunjeni razlozi za provođenje. Autorica u članku detaljno pojašnjava način
knjigovodstvenog evideniranja ispravka vrijednosti potraživanja, kao i postupka naplate ispravljenih
potraživanja.

Temeljem dostavljenih popisnih lista i izvješća pojedinačnih povjerenstva o obavljenom popisu
imovine ili obveza ili objedinjenog izvješća središnjeg povjerenstva, čelnik odlučuje o rezultatima
popisa. U okviru propisane ovlasti, odlučuje i o mjerama protiv osoba odgovornih za popisne
manjkove i propuste u svom radu. Evidentiranje rezultata popisa provodi se s datumom 31. prosinca
2022. godine. U članku se daje primjer odluke o rezultatima godišnjeg popisa, kao i primjeri
knjigovodstvenog evidentiranja rezultata popisa imovine i obveza.

Godišnji popis imovine i obveza koji se provodi svake godine važan je čimbenik u računovodstvenoj
pripremi za sastavljanje financijskih izvještaja. Popisom se utvrđuje stvarno stanje koje se potom
usklađuje s knjigovodstvenim u poslovnim knjigama. Obveza obavljanja godišnjeg popisa propisana
je Pravilnikom o proračunskom računovodstvu kojim je propisano nekoliko osnovnih faza popisa pa je
Ministarstvo financija objavilo na mrežnim stranicama detaljniju Uputu o obavljanju popisa imovine
i obveza. U članku se daju osnovne napomene za provođenje popisa i primjeri knjigovodstvenog
evidentiranja popisnih viškova i manjkova te drugih rezultata popisa.

Uvođenjem eura kao službene novčane jedinice i zakonskog sredstva plaćanja u RH, poslovne knjige
za 2023. godinu treba voditi u eurima. Zaključna stanja s 31. 12. 2022. godine u kunama prenijet
će se u početno stanje 1. 1. 2023. godine u eurima primjenom fiksnog tečaja konverzije i sukladno
pravilima zaokruživanja. Specifičnost proračunskog računovodstva ogleda se zbog određenih
bilančnih ravnoteža u aktivi i pasivi zbog kojih se razlike uslijed preračunavanja i zaokruživanja
bilančnih pozicija te između ukupne aktive i pasive ne evidentiraju isključivo na rezultat – višak ili
manjak prihoda, već i na druge račune razreda 9.