Riznica

Zakonom o proračunu koji je u primjeni od 1. siječnja 2022. g. propisan je sadržaj i podnošenje
izvještaja o izvršenju financijskih planova proračunskih korisnika. Ovim odredbama uređuje se jedan
važan dio proračunskog procesa izvještavanja proračunskih korisnika koji su izvještaje o izvršavanju
financijskih planova izrađivali najčešće samo zbog obveze davanja odgovora na pitanja 20. i 62. u
Upitniku uz Izjavu o fiskalnoj odgovornosti odnosno obveza koje nekima proizlaze iz Statuta ili drugih
osnivačkih akata. Međutim, kako se financijski planovi za 2022. g. nisu izrađivali temeljem novog
Zakona o proračunu te činjenice da još dosada nisu doneseni provedbeni akti kojima se dodatno
uređuje sadržaj i način izrade i predaje Izvještaja o izvršenju financijskih planova isti se i za 2022. g.
izrađuje se „po starom“. Napominjemo kako izvještaje o izvršenju financijskih planova proračunskih
i izvanproračunskih korisnika obvezno usvajaju njihova upravljačka tijela do 31. ožujka 2023. g., što
proizlazi iz odredbi novog Zakona o proračunu. Autorica u tekstu daje prijedlog sadržaja izvještaja o
izvršenju financijskog plana proračunskih korisnika za 2022. g. koji je sadržajno usklađen s donesenim
financijskim planovima za 2022. g. i koji je temeljen na izgledu izvještaja o izvršenju proračuna čiji
su financijski planovi sastavni dio. Tema članaka u nekim od sljedećih brojeva bit će svakako sadržaj
budućih izvještaja o izvršenju financijskih planova nakon donošenja podzakonskih akata sukladno
odredbama novog Zakona o proračunu.

Zakon o elektroničkom izdavanju računa u javnoj nabavi primjenjuje se na elektroničke račune koji
su izdani na temelju ugovora o javnoj nabavi ili okvirnih sporazuma sklopljenih nakon provedenih
postupaka javne nabave ili koji su izdani na temelju ugovora ili narudžbenica jednostavne nabave.
Shodno tome, svi naručitelji u Republici Hrvatskoj dužni su zaprimati isključivo eRačune od dobavljača,
neovisno o činjenici jesu li oni tuzemni ili inozemni. Autorica u članku navodi iskustva i nepravilnosti
utvrđene nadzorom Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

Udruge, kao najbrojnije organizacije civilnog društva, imaju važnu društvenu ulogu jer se zapravo
radi o svakom obliku slobodnog i dobrovoljnog udruživanja više fizičkih odnosno pravnih osoba radi
zaštite vlastitih probitaka.
Autorica u tekstu iznosi kako teče sam postupak osnivanja.

Sredstvima Europske unije pokrenut je niz projekata iz raznih područja. Financijska sredstva o kojima
se govori uz obilježje „bespovratna“ moraju biti plasirana, uložena na transparentan način, bez
ograničavanja tržišnog nadmetanja i nekolicine drugih uvjeta propisanih od strane Europske unije.
Stečeno iskustvo u radu na projektima sufinanciranim sredstvima EU odnosno praćenja i provedbe
aktivnosti propisanih od strane Europske komisije, a u području javne nabave, tema je ovoga
rada. Ovaj rad predstavlja prvi od tri rada kojim će se obuhvatiti provedba aktivnosti kontrolnog
tijela u postupcima javne nabave sufinanciranih sredstvima Europske unije koja su osigurana
Nacionalnim planom oporavka i otpornosti. Tema ovoga rada je pojasniti instituciju sufinanciranja
putem fondova Europske unije, najvažnije karakteristike Ugovora o dodijeli bespovratnih sredstava,
obveze iz navedenog ugovora, kao što je izrada Projektnog plana nabave te se ukazuje na prednosti
sufinanciranja europskim sredstvima, ali i na oprez pri izradi projektne prijave, poglavito u smislu
vremenskog izvršenja projektnih aktivnosti.

Postojećim Zakonom o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija propisano
je kako neprofitne organizacije koje prelaze određene kriterije imaju obvezu uvida odnosno revizije
financijskih izvještaja. Takve usluge prema Zakonu o reviziji, u Republici Hrvatskoj mogu obavljati
revizorska društva koja imaju odobrenje za rad koje je izdalo Ministarstvo financija. Kako bi neprofitne
organizacije bile upoznate s radnjama koje provode revizorska društva u obavljanju revizije ili uvida,
u nastavku će autor članka opisati radnje koje revizor provodi prilikom same revizije neprofitnih
organizacija, kao i vrste izvješća koja izrađuje prilikom obavljenog uvida odnosno revizije neprofitnih
organizacija.

U mnogim zemljama širom svijeta zbog pojave bolesti COVID-19 uzrokovane koronavirusom, ali
i drugih nepredviđenih okolnosti i nepogoda, kao što su potresi, poplave, požari te ratovi i drugi
oblici sukoba, a koje su tražile brzo donošenje odluka te osiguranje i korištenje značajnih financijskih
sredstava radi otklanjanja ili ublažavanja posljedica takvih nepogoda i sukoba, pokazala se
potreba za drukčijim pristupom reviziji poznatim pod nazivom agilna revizija. Novi pristup reviziji
traži prepoznavanje rizika da javna sredstva neće biti pravilno i učinkovito utrošena zbog složenih
i neplaniranih zadataka. Također, uključuje odabir tema, područja i/ili subjekte revizije, kao i način
izvještavanja koji trebaju osigurati preduvjete za odgovor na te iznenadne izazove. U tom smislu su i
prepoznate glavne značajke agilne revizije koje uključuju kratak vremenski okvir za završetak revizije
i izvještavanje o obavljenoj reviziji kako bi rezultati revizije odnosno dane preporuke, u kratkom
roku pridonijele otklanjanju nepravilnosti i propusta odnosno utjecale na unaprjeđenje pravilnosti
i učinkovitost poslovanja u što kraćem roku. I Državni ured za reviziju razmatra mogućnosti i
opravdanost da unaprijedi svoju metodologiju rada kako bi kontinuirano pratio i prepoznavao
područja rizika i pitanja koja traže njegovu brzu reakciju.
U tu svrhu pripremljen je i ovaj rad kako bi se istražila stručna saznanja i praksa vezana za agilnu
reviziju koja može biti dobra podloga za primjenu tog načina obavljanja revizije u metodologiji rada
Državnog ureda za reviziju. Također, ovaj rad ima svrhu upoznati subjekte revizije i drugu zainteresiranu
javnost s mogućim novim pristupom reviziji. Zato su u radu navedene definicije i karakteristike te
značenje i metodologija agilne revizije. Isto tako, istaknuta je razlika između tradicionalnog i agilnog
pristupa reviziji, važnost i načela agilne državne revizije te iskustva vrhovnih revizijskih institucija u
primjeni navedenog pristupa reviziji.

Prema dodacima kolektivnim ugovorima javnog sektora koji se primjenjuju od 1. listopada 2022.
godine, osnovica za određivanje plaća državnih službenika i namještenika i službenika i namještenika
zaposlenih u ustanovama javnih službi od 1. siječnja 2023. godine iznosi 884,39 eura, a od 1. travnja
2023. godine 902,08 eura mjesečno bruto. Od te se osnovice određuje i visina otpremnine za odlazak
u mirovinu. Na visinu plaća određenih zaposlenika utječu novine uvedene izmjenama Zakona o radu,
u vezi s dodatkom na plaću za rad nedjeljom i osnovicom za obračun dodataka koji se ne uključuju u
minimalnu plaću.
Osnovice za određivanje plaća državnih dužnosnika i plaća sudaca i drugih nositelja pravosudnih
dužnosti nisu izmijenjene u 2023. godini. Plaće državnih dužnosnika određuju se uz primjenu osnovice
od 516,29 eura mjesečno bruto, a plaće sudaca i drugih nositelja pravosudnih dužnosti prema osnovici
u iznosu 625,20 eura mjesečno bruto.
Naknade, nagrade, potpore i pomoći za zaposlene u državnim i javnim službama se u 2023. godini
određuje na temelju kolektivnih ugovora sklopljenih u 2022. godini, na rok od četiri godine. U javnim
službama se i nadalje, sve do sklapanja novih, primjenjuju granski kolektivni ugovori iz prethodnog
četverogodišnjeg ciklusa. Visina određenih materijalnih prava određuje se prema proračunskoj
osnovici koja u 2023. godini iznosi 441,44 eura, a visina jubilarnih nagrada od osnovice koja za prava
ostvarena u 2023. godini iznosi 238,90 eura.

Neprofitne organizacije, iako se sukladno Zakonu o porezu na dobit ne smatraju poreznim
obveznicima, dužne su upisati se u registar poreznih obveznika, ako obavljaju gospodarsku
djelatnost kojom stječu neopravdane povlastice na tržištu. O načinu popunjavanja PD obrasca i
PD-NN obrasca pisali smo u časopisu Računovodstvu i financije broj 1/2023. U ovome članku autor
ističe specifičnosti neprofitnih organizacija vezanih uz obvezu popunjavanja i predaje PD obrasca te
računovodstveno evidentiranje rezultata i prikazivanje istog u financijskim izvještajima.

Uvođenjem eura kao službene novčane jedinice i zakonskog sredstva plaćanja u RH, poslovne knjige
za 2023. godinu treba voditi u eurima. Zaključna stanja s 31. 12. 2022. godine u kunama prenijet
će se u početno stanje 1. 1. 2023. godine u eurima primjenom fiksnog tečaja konverzije i sukladno
pravilima zaokruživanja. U članku se dodatno pojašnjava knjigovodstveno evidentiranje predopskrbe
novčanicama i eurokovanicama te usklađenja imovine i obveza iskazanih u eurima prema fiksnom
tečaju konverzije koji je izjednačen sa srednjim tečajem HNB-a na dan 31. 12. 2022. godine.

Nakon sastavljanja financijskih izvještaja za 2022. godinu, neprofitne organizacije mogu mijenjati
način vođenja knjigovodstva. Uz ispunjenje uvjeta u pogledu vrijednosti imovine i godišnjeg prihoda
mogu s dvojnog prijeći u jednostavno knjigovodstvo ili s jednostavnog na dvojno knjigovodstvo, a
ponekad neprofitne organizacije prelaze s jednostavnog na dobrovoljno dvojno knjigovodstvo. Za
promjenu vođenja knjigovodstva za 2023. godinu potrebno je najkasnije s datumom 1. 3. 2023. godine
donijeti Odluku o vođenju knjigovodstva, do 13. 4. 2023. promijeniti podatke u Registru neprofitnih
organizacija te otvoriti početna stanja u poslovnim knjigama prema novom računovodstvenom
načelu i u novoj valuti, euru.