Riznica

U prošloj proračunskoj godini, prilikom predaje financijskih izvještaja za razdoblje 1. siječnja do
31. ožujka 2022., obveznici financijskog izvještavanja u sustavu proračuna po prvi su puta svoje
financijske izvještaje predavali putem nove aplikacije Financijsko izvještavanje u sustavu proračuna
i Registar proračunskih i izvanproračunskih korisnika (RKPFI). Specifičnost vezana uz predaju
financijskih izvještaja za prvi kvartal ove godine je da se novčani iznosi u financijske izvještaje koji
se i dalje predaju putem RKPFI aplikacije, unose u eurima i eurocentima. U nastavku teksta daje se
kratak osvrt na način sastavljanja, obveznike i rokove predaje financijskih izvještaja za razdoblje od
1. siječnja do 31. ožujka 2023. godine.

Raspodjela rezultata obavlja se s ciljem preraspodjele prenesenih viškova i mamnjkova po istim
izvorima financiranja, ali različitim aktivnostima, pokrića prenesenih manjkova i korištenja
prenesenih viškova prihoda, što ima utjecaj na izmjene i dopune proračuna JLP(R)S i financijskog
plana proračunskog ili izvanproračunskog korisnika. S obzirom na ograničenja propisana Zakonom
o proračunu, za njihovo uključivanje u proračun ili financijski plan potrebno je iskazivanje rezultata
prema izvorima financiranja. Odluka o raspodjeli rezultata donosi se u eurima, a raspodjeljuje se
rezultat na podskupini 922 iskazan u glavnoj knjizi na 1. siječnja 2023. g. nakon što su preračunata i
usklađena početna stanja iz kuna u eure.

Proračunski korisnici koji provode knjigovodstvene evidencije za projekte koji se financiraju iz
EU fondova mogu se naći u nedoumici kako knjižiti poslovni događaj kada se dio već nastalih i
podmirenih rashoda iz ranijih razdoblja financiranih iz nekih drugih izvora naknadno priznaje u
projekt i financira iz EU sredstava. Treba li u ovakvim slučajevima priznati nove rashode ili postoji i
drugi način? Kakvu ulogu u svemu tome imaju izvori financiranja te kako ovakve poslovne događaje
knjižiti i planirati u proračunu/financijskom planu pojašnjava autorica u ovom članku.

Ministarstvo financija izdalo je Uputu za planiranje, izvršavanje i knjigovodstveno evidentiranje
sredstava iz Fonda solidarnosti. Autorice u članku predstavljaju sadržaj Upute s naglaskom na
praktične primjere koji se javljaju u praksi proračunskih korisnika državnog proračuna vezano za
troškove sanacije od potresa prihvatljive za financiranje iz Fonda solidarnosti.

Skupština je najviše tijelo upravljanja udruge. Jedino je obvezno tijelo udruge, a u pravilu je čine svi
članovi udruge.
Kako skupština funkcionira, koje su joj nadležnosti do detalja kako valjano provesti skupštinu brojna
su pitanja koja si postavljamo, jer je zakonska regulativa štura i ostavlja mnogošto samoj udruzi za
odlučiti i provesti u praksi.

Javne službe su službe koje se ustrojavaju za pružanje javnih usluga. Način zasnivanja radnog odnosa
u javnim službama uređen je različitim pravnim izvorima od čega najveći dio otpada na posebne
zakone i kolektivne ugovore. Međutim, postoji i određeni broj pravnih osoba kojima je osnivač
Republika Hrvatska ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, a kojima je ostavljeno da
svojim općim aktima same urede postupak zasnivanja radnog odnosa. U nastavku teksta pročitajte
jesu li javne službe obveznici provedbe natječaja prilikom sklapanja ugovora o radu odnosno u kojim
slučajevima postoji mogućnost zasnivanja radnog odnosa bez prethodne provedbe natječaja.

Sukladno ZJN 2016, obvezne osnove za isključenje mogle bi se podijeliti na dvije okolnosti i to,
„kažnjavanost“ i „nepodmirena porezna i socijalna davanja“. U odnosu na prijašnje zakonodavno
uređenje, propisivanje obveznih osnova za isključenje donosi značajne promjene te ono što
pridonosi dodatnim promjenama u postupanju su uvođenje Europske jedinstvene dokumentacije o
nabavi, vrijeme dostave dokaza o nepostojanju obveznih osnova za isključenje, institut pojašnjenja
i/ili upotpunjavanja ponuda i same mogućnosti pojašnjavanja dokaza, uspostavljanje e-Certisa,
dostava ažuriranih popratnih dokumenata te sudjelovanje sve većeg broja stranih ponuditelja.
Otvorenost tržišta te širenje jedinstvenog tržišta Europske unije, pridonosi sve većem sudjelovanju
stranih ponuditelja u postupcima javne nabave. Upravo promjene u dokazivanju obveznih osnova
za isključenje i uvođenje novih instituta, dolaze posebno do izražaja u slučaju sudjelovanja stranih
ponuditelja u postupcima javne nabave.

Statističko izvješće o javnoj nabavi za 2022. godinu svi javni i sektorski naručitelji trebaju izraditi do
31. 3. 2023. godine. Izvješće se izrađuje putem Elektroničkog oglasnika javne nabave generiranjem
podataka o objavama sklopljenih ugovora o javnoj nabavi i ručnim upisivanjem podataka o
jednostavnoj nabavi bez PDV-a. Posebno treba pripremiti podatke o jednostavnim nabavama koje
su financirane sredstvima Europske unije i nabave koje su naručitelji proveli u postupku obnove u
skladu sa Zakonom o obnovi objekata oštećenih potresom. Važno je pridržavati se navedenog roka
jer se nakon isteka roka zaključavaju podaci te se naknadno ne mogu upisivati.

Minimalna mjesečna plaća radnika zaposlenog s punim radnim vremenom za 2023. godinu iznosi
700,00 eura bruto i primjenjuje se počevši od plaće za siječanj 2023. godine. U minimalnu plaću se
ne uključuju dodaci na koje radnik ima pravo za rad nedjeljom, za rad u dane blagdana i neradne
dane propisane posebnim zakonom, za noćni rad, za rad u otežanim uvjetima, niti uvećana plaća za
prekovremeni rad.
Od 1. siječnja 2023. godine, na temelju izmijenjenog čl. 90. st. 5. Zakona o radu, dodaci koji se ne
uključuju u minimalnu plaću ne smiju biti obračunani na osnovicu manju od minimalne plaće. Svi ostali
dodaci na koje zaposlenik ostvaruje pravo prema kolektivnom ugovoru, pravilniku o radu i/ili ugovoru o
radu, obračunavaju se na osnovicu kako je propisano aktom kojim je uređen određeni dodatak na plaću.

Kada proračunskom korisniku ili neprofitnoj organizaciji isporuku dobara ili usluga obavi porezni
obveznik koji nema sjedište, prebivalište ili uobičajeno boravište u tuzemstvu, primatelj isporuke
ima obvezu sam obračunati PDV, ako se radi o isporuci za koju je propisano mjesto oporezivanja
u tuzemstvu. Prijenos porezne obveze na primatelja isporuke propisan je bez obzira radi li se o
primatelju koji je upisan u registar obveznika PDV-a ili se radi o primatelju koji je izvan sustava PDV-a
pa se u ovom slučaju mora registrirati za potrebe PDV-a.
Autorica u članku piše o obvezama koje imaju proračunski korisnici i neprofitne organizacije kada im
isporučuju dobra ili obavljaju usluge strani porezni obveznici, ovisno o tome kako je propisano mjesto
oporezivanja određene isporuke.