Riznica

Vrhovne revizijske institucije obavljanjem revizije, davanjem naloga i preporuka te izvještavanjem
utječu na izgradnju integriteta, transparentnosti i odgovornosti u javnom sektoru, kao i povjerenja
javnosti. U svrhu davanja neovisne ocjene u vezi s pravilnosti te učinkovitosti poslovanja subjekata
revizije vrhovne revizijske institucije trebaju i same biti neovisne. Neovisnost vrhovne revizijske
institucije temelji se na neovisnosti revizora te obuhvaća funkcionalnu, organizacijsku i financijsku
neovisnost. U svrhu ocjenjivanja neovisnosti vrhovnih revizijskih institucija primjenjuje se alat
INTOSAI-a (engl. The Supreme Audit Institution Performance Measurement Framework (SAI PMF)) te
indeks Svjetske banke (engl. The Supreme Audit Institutions Independence Index (InSAI)). Državni ured
za reviziju, kao vrhovna revizijska institucija Republike Hrvatske, tijekom svog tridesetogodišnjeg
rada očuvala je svoju neovisnost i svakodnevno doprinosi njezinom jačanju.

Tehnička i stručna sposobnost predstavlja jedan od kriterija za kvalitativni odabir gospodarskog
subjekta odnosno uvjeta sposobnosti gospodarskog subjekta. Naručitelj tehničku i stručnu
sposobnost može, ali nije obvezan propisati te se može odlučiti koje će od taksativno navedenih uvjeta
tehničke i stručne sposobnosti propisati dokumentacijom o nabavi. U projektima sufinanciranim
EU sredstvima, kontrolno tijelo provodi ex post provjeru postupka javne nabave, koja se sastoji od
provjere propisanih uvjeta i zahtjeva dokumentacije o nabavi i provedbe postupka javne nabave.
Postupak ex post provjere odnosi se na kriterije tehničke i stručne sposobnosti u okolnostima kada
ih je naručitelj u dokumentaciji o nabavi propisao te je iste i primijenio u postupku pregleda i ocjene
ponuda odnosno utvrdio okolnosti u pristiglim ponudama.

Republici Hrvatskoj u narednom razdoblju na raspolaganju su rekordni iznosi financijskih sredstava
iz EU proračuna za financiranje projekata. Za njihovu provedbu, Republika Hrvatska određuje tijela u
sustavu upravljanja i kontrole, a jedno od ključnih tijela u sustavu je tijelo za reviziju koje izvještava
Europsku komisiju o učinkovitosti i djelotvornosti sustava upravljanja i kontrole EU fondova u
Republici Hrvatskoj te o valjanosti, ispravnosti i zakonitosti svih računovodstvenih evidencija i
izvršenih transakcija. Poseban naglasak stavlja na reviziju ugovora o javnoj nabavi budući da je
dosadašnja praksa pokazala da se većina nepravilnosti u korištenju EU sredstava odnosi upravo na
postupke javne nabave.

Prekovremeni rad smatra se svaki sat rada duži od predviđenog rada utvrđenim dnevnim rasporedom
rada, kao i svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Budući da sustav zdravstva
mora biti raspoloživ 24 sata dnevno, sedam dana u tjednu, specifičnosti obračuna prekovremenog
rada u sustavu zdravstva posebno su izražene. Cilj ovoga članka jest prikazati normativni okvir
kojim se uređuje obračun plaća u sustavu zdravstva te kroz primjere prikazati specifičnosti obračuna
prekovremenog rada u sustavu zdravstva.

Zaposlenici javnih službi ostvaruju pravo na dnevnice i ostale troškove službenih putovanja na temelju
čl. 72. i čl. 76. Temeljnog kolektivnog ugovora za zaposlenike u javnim službama. Uz ispunjenje
propisanih uvjeta, zaposlenici ustanova osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja i ustanova
socijalne skrbi, prema granskim kolektivnim ugovorima tih djelatnosti mogu ostvariti pravo na
dnevnice uz povoljnije uvjete u odnosu na uvjete propisane TKU-om za javne službe.
Ako nisu ispunjeni uvjeti za isplatu neoporezive dnevnice ili drugog primitka povezanog sa službenim
putovanjem, taj se primitak oporezuje kao plaća.

Isporuke u okviru zdravstvene djelatnosti kao djelatnosti od općeg društvenog interesa oslobođene su
PDV-a prema odredbama članka 39. Zakona o PDV-u. Ako zdravstvene organizacije pored medicinskih
usluga obavljaju i oporezive isporuke, za taj dio djelatnosti mogu biti porezni obveznici ako ostvare
vrijednost isporuka iznad praga za ulazak u sustav PDV-a. Autorica u članku piše o oporezivim i
oslobođenim isporukama, obračunu poreza i podjeli pretporeza te obvezama zdravstvenih ustanova
vezano za nabave dobara i usluga iz drugih država članica.

Ministarstvo financija, kao i svake godine, priprema Okružnicu o predaji financijskih izvještaja za
razdoblje od 1. siječnja do 30. rujna za subjekte u sustavu općeg proračuna. U članku se daje kratak
pregled sastavljanja, rokova predaje te ostalih napomena na koje je potrebno obratiti pozornost
prilikom predaje financijskih izvještaja za siječanj – rujan 2024. godine.

Proračunski kalendar za planiranje 2025. – 2027. godine u pogledu vremenskog horizonta izrade
proračunskih dokumenata drugačiji je zbog dva razloga, izbora za zastupnike u Hrvatski sabor i novog
okvira za ekonomsko upravljanje u Europskoj uniji. Shodno tome, izrada Odluke o proračunskom
okviru za sljedeće trogodišnje razdoblje je pomaknuta u odnosu na uobičajeni rok te se njezino
usvajanje očekuje u listopadu 2024. Temeljem Odluke, Ministarstvo financija će donijeti Upute za
izradu prijedloga državnog proračuna i Upute za izradu proračuna JLP(R)S.

Autori u članku obrađuju fakultativne osnove za isključenje gospodarskog subjekta u postupku
javne nabave, uvažavajući upise u sustav e-Certis te praksu Državne komisije za kontrolu postupaka
javne nabave (dalje: Državna komisija) i Visokog upravnog suda RH (dalje: VUS RH), u slučaju kada
je natjecatelj/ponuditelj gospodarski subjekt s poslovnim nastanom izvan RH, kao i relevantna
stajališta Suda EU o pojedinim pitanjima vezanim uz fakultativne osnove za isključenje.

Sustav plaća u javnim službama, uključujući i način određivanja plaće te dodataka na plaću, je
od 1. siječnja 2024.god. uređen novim Zakonom o plaćama u državnoj službi i javnim službama.
Predmetni zakon uređuje i pravo službenika i namještenika na dodatak na plaću za završeni studij
na poslijediplomskoj razini, koji se u dijelu koji se odnosi na kriterije za ostvarivanje toga prava
značajno razlikuje od dotadašnjeg prava. Međutim, zakon je nastojao zaštititi zatečene radnike te
je u okviru prijelaznih i završnih odredbi propisao iznimke od primjene novih kriterija. Koji su uvjeti
za ostvarivanje prava na uvećanje plaće za završeni postdiplomski studij, koja su prava zatečenih
radnika te ostvaruju li i pod kojim uvjetima to pravo i službenici koji su zasnovali radni odnos u tzv.
prijelaznom razdoblju, pročitajte u tekstu koji slijedi.