Riznica

Zakonom o pravu na pristup informacijama (Nar. nov., br. 25/13., 85/15. i 69/22.), osigurava se korisniku
pravo na pristup informacijama. Korisnik toga prava može biti svaka domaća ili strana fizička i pravna
osoba, a korisnik ima pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti.
Zakonom su propisane i iznimke pa se Zakon ne primjenjuje na stranke u sudskim, upravnim i drugim
na zakonu utemeljenim postupcima, ne primjenjuje se na informacije za koje postoji obveza čuvanja
tajnosti, sukladno zakonu koji uređuje sigurnosno-obavještajni sustav Republike Hrvatske, kao niti
na informacije koje predstavljaju klasificirane informacije čiji su vlasnici međunarodne organizacije
ili druge države te klasificirane informacije tijela javne vlasti koje nastaju ili se razmjenjuju u okviru
suradnje s međunarodnim organizacijama ili drugim državama.
Cilj Zakona je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na
pristup informacijama, kao i na ponovnu uporabu informacija fizičkim i pravnim osobama putem
otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
U članku se daju primjeri za praktičnu provedbu Zakona i to: što sadrži i kako se podnosi zahtjev
nadležnom tijelu, kako se radi test razmjernosti i javnog interesa, kada se donosi rješenje kojim se
odlučuje o zahtjevu i drugo.
Navodi se i postupanje Povjerenika za informiranje u povodu žalbe protiv rješenja, kao i možebitni
daljnji postupak u vezi sa zahtjevom. Na kraju se citiraju i neka mišljenja Povjerenika za informiranje.

Prvim dijelom članka pojašnjava se na praktičan način provođenje ex post kontrole provedbe
postupka javne nabave koji se financiraju EU sredstvima. Člankom se pojašnjavaju tematska pitanja
pa i poglavlja kontrole te koji postupci odnosno aktivnosti su prihvatljivi kao ispravni i ne predstavljaju
osnovu za utvrđivanje nepravilnosti. Iako se člankom ukazuje na ispravnost postupanja, sami navodi
ne mogu se uzeti u obzir kao konačni, obzirom da nema istovjetnih postupaka javne nabave, kao niti
istovjetnih naručitelja, niti njihovih okruženja odnosno svaki postupak nabave je poseban na svoj
način osim primjenjivih pravila koja će biti navedena kao sukus dosadašnjih iskustava.

U županijama, općinama i gradovima u kojima su ispunjeni uvjeti određeni Ustavnim zakonom o
pravima nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj, 7. svibnja 2023. godine provedeni su izbori za
vijeća i predstavnike nacionalnih manjina u sljedećem četverogodišnjem razdoblju. Odlukom Vlade
RH propisana je visina naknade za članove izbornih tijela koji su radili na provođenju tih izbora.
Naknade članovima izbornih povjerenstava i biračkih odbora zaduženih za provođenje izbora za vijeća
i predstavnike nacionalnih manjina isplaćuju se iz sredstava planiranih u lokalnim proračunima, ne
oporezuju se porezom na dohodak i ne podliježu obvezi doprinosa, ali se iskazuju u obrascu JOPPD.
Troškovi prijevoza koji se isplaćuju članovima izbornih tijela, porezno su izjednačeni s naknadom i
također se isplaćuju kao neoporezivi primitak.

Uvjeti i načini nabave poljoprivrednih proizvoda za potrošnju u kuhinjama školskih, vrtićkih,
bolničkih ili drugih ustanova ovisi o poreznom statusu poljoprivrednog proizvođača. Ako se proizvodi
otkupljuju od samoopskrbnog poljoprivrednog gospodarstva (SOPG) budući da nije obveznik poreza
na dohodak, SOPG prema poreznim propisima nije obvezan izdati račun, ali zbog primjene Zakona o
elektroničkom izdavanju računa u javnoj nabavi 1 obvezan je izdati elektronički račun (eRačun). Ako
je dobavljač obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo (OPG) upisano u registar poreznih obveznika
obzirom da je obveznik fiskalizacije ne mora izdati eRačun, a ustanova ili drugi kupac koji je obveznik
javne nabave može mu izvršiti plaćanje na temelju fiskaliziranog računa. Autorica u članku piše o
uvjetima i načinu nabave poljoprivrednih proizvoda od OPG-a ovisno o njegovom poreznom statusu.

Davanje i primanje predujmova u sustavu proračuna nije zabranjeno, ali postoje određena ograničenja
na koja treba obratiti pozornost. Za razliku od primljenih predujmova za koje nema nikakvih
ograničenja, davanje predujmova od strane proračunskih korisnika limitirano je zakonskim i drugim
odredbama od strane osnivača. Primatelj predujma evidentira obvezu po primljenom predujmu,
a uplatitelj predujma potraživanje za dani predujam. Predujam se plaća temeljem predračuna ili
ponude koja nije vjerodostojan dokument za priznavanje rashoda.

Ustanove svih razina obrazovanja i druge organizacije koje ispunjavaju uvjete propisane pravilima
o korištenju bespovratnih sredstava iz EU programa Erasmus+, mogu preko Agencije za mobilnost
ostvariti bespovratna sredstva namijenjena provođenju određene mjere iz toga programa i tako
realizirati projektnu aktivnost za koju su sredstva odobrena. Svrha provođenja programa mobilnosti
vezana je cjeloživotno učenje, razmjenu iskustava i dobre prakse, upoznavanje kulture i različitosti
drugih naroda i država, što sve doprinosi intelektualnoj izgradnji pojedinca kao građanina EU. Detaljne
informacije o prijavi programa dostupne su na mrežnim stranicama Agencije za mobilnost koja je u
RH ovlaštena za realizaciju i nadzor programa mobilnosti. Informacije o prihvatljivim troškovima za
pojedinu mjeru odnosno za pojedini program u okviru te mjere, dostupne su u posebnim brošurama
Agencije za mobilnost.
U sljedećem članku, autorice pojašnjavaju razliku između službenih putovanja i primitaka fizičkih
osoba kojima te osobe podmiruju troškove vezane uz provođenje mobilnosti, jer su primici po osnovi
mobilnosti u hrvatskom poreznom zakonodavstvu drugačije uređeni. Također, u članku se ukazuje na
način knjiženja bespovratnih sredstava namijenjenih za provođenje programa i knjiženja programom
učinjenih izdataka.

Ministarstvo financija, kao i svake godine, priprema Okružnicu o predaji financijskih izvještaja
za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja za subjekte u sustavu općeg proračuna. U članku se daje
kratak pregled sastavljanja, rokova predaje te ostalih specifičnih poslovnih događaja i njihovih
knjigovodstvenih evidencija na koje je potrebno obratiti pozornost prilikom predaje polugodišnjih
financijskih izvještaja za 2023. godinu.

Vlada Republike Hrvatske na sjednici održanoj 19. svibnja 2023. usvojila je Nacrt prijedloga izmjena
i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu.
Autorica daje pregled očekivanih kretanja prihoda i rashoda državnog proračuna s osvrtom na
manjak državnog i procjenu ukupnog manjka proračuna opće države.

Udruga se može pojaviti u ulozi poslodavca i tada su prilikom izvršavanja radnog odnosa, poslodavci
kao i bilo koje drugo trgovačko društvo, obrt, ustanova i slično. Prestanak ugovora o radu može
postati delikatna situacija i za poslodavca i za radnika, stoga valja uzeti u obzir zakonsku proceduru
koju valja slijediti.

Obveze za isključenje se dijele na obvezne osnove za isključenje i fakultativne osnove za isključenje.
Kroz fakultativne osnove za isključenje uključeno je jedno od najvažnijih, ako ne i najvažnije
načelo javne nabave, načelo tržišnog natjecanja. One ostavljaju mogućnost izbora naručiteljima
da dokumentacijom o nabavi propišu koje će osnove provjeravati kod ponuditelja. Za svaku od
propisanih fakultativnih osnova za isključenje propisan je način dokazivanja te u slučaju njihova
postojanja postoji i mogućnost poduzimanja „mjera samokorigiranja“.