Riznica

Zakonom o proračunu i Pravilnikom o proračunskom računovodstvu propisane su poslovne knjige,
rokovi i način čuvanja poslovnih knjiga i knjigovodstvenih isprava. U svom poslovanju, obzirom na
nepovezanost između programskih rješenja zaprimanja računa u elektroničkom obliku i sustava
odobravanja i računovodstvenog evidentiranja, obveznici zaprimanja računa u elektroničkom
obliku taj račun zaprimljen u e-obliku printaju i tako dalje obrađuju. O načinu čuvanja navedene
dokumentacije bit će riječi dalje u tekstu.

Leasing je danas postao sastavni dio financijskog svijeta, alternativa kreditnom financiranju pa
zauzima visoko mjesto u financiranju nove tehnike i tehnologije. Brojni su razlozi za korištenje
najma, a najčešći su jednostavnost i brzina, povećanje likvidnosti, beznačajan početni odljev
kapitala i u posljednje vrijeme, jeftiniji način financiranja. Sve češće se kod proračunskih korisnika
nabavlja oprema i na leasing pa autorica u članku navodi računovodstvene aspekte evidentiranja u
proračunskom računovodstvu.

Organizator volontiranja može biti udruga, zaklada i fundacija, ustanova i svaka druga pravna osoba
iz čijeg osnivačkog akta proizlazi da nije osnovana s ciljem stjecanja dobiti, a i tada može u svoj rad
uključivati volontere samo u one aktivnosti koje su usmjerene isključivo ka zajedničkoj dobrobiti, s
time da nema zapreke da volonter bude i maloljetna osoba.
Poseban je izazov mlade uključiti u volontiranje te im na taj im način približiti volontiranje. Koje su
obveze organizatora volontiranja kada se uključuje najmlađe, autorica razlaže u tekstu.

U smislu prikupljanja informacija i spoznaja o trenutnim i mogućim budućim kretanjima sirovina
i gotovih materijala pa i ljudske radne snage, dobro je provesti jednokratno istraživanje, a nakon
toga ponovno provoditi kontinuirana istraživanja. Provedenom analizom tržišta naručitelj ovladava
informacijama koje su neophodne za izradu valjane dokumentacije o nabavi, na što ukazuje i ex ante
kontrola. Hoće li se provoditi ex ante kontrola određuju kontrolna ili provedbena tijela, sukladno
propisanim zajedničkim nacionalnim pravilima (ZNP), koji su vezani za poziv za dostavu projektne
prijave pa time i Projektnog plana nabave (PPN). Sukladno ZNP utvrđuje se razina rizika za pojedini
postupak nabave, koji se provodi u okviru projekta, procjenjuje se rizik za svaku stavku plana nabave
te dobivene vrijednosti određuju koji postupak nabave podliježe obvezi ex ante kontrole.

Prema Temeljnom kolektivnom ugovoru za službenike i namještenike u javnim službama, zaposlenik
kojemu je odobreno korištenje privatnog automobila u službene svrhe, ima pravo na naknadu u iznosu
0,40 eura po prijeđenom kilometru. U Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike
nije uređena visina naknade za korištenje privatnog automobila za službene svrhe, ali je ugovoreno
načelo jednakosti prava u javnim i državnim službama pa i u državnim službama naknada iznosi do
0,40 eura po kilometru.
U članku se obrađuju porezna obilježja primitka koji fizička osoba ostvaruje po osnovi naknade za
korištenje privatnog automobila u službene svrhe, analiziraju porezna obilježja drugih povezanih
troškova, obvezne evidencije, način isplate primitka te tehnika i način obavještavanja Porezne uprave
o isplaćenim primicima.

Poreznim obveznicima prema članku 6. Zakona o porezu na dodanu vrijednost, ne smatraju se tijela
državne vlasti, tijela državne uprave, tijela i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave,
komore te druga tijela s javnim ovlastima u slučaju kada obavljaju poslove u okviru javnih ovlasti
te kada ubiru pristojbe, naknade i druga plaćanja u vezi s obavljanjem javnih ovlasti. Međutim, ako
JLP(R)S, komore i druga tijela s javnim ovlastima obavljaju gospodarsku djelatnost i od te djelatnosti
ostvaruje prihode u iznosu većem od praga za ulazak u sustav PDV-a, za taj dio djelatnosti postaju
obveznici obračuna i plaćanja PDV-a. Autorica u članku piše o specifičnostima obračuna PDV-a kod
tijela s javnim ovlastima u sustavu PDV-a.

Od ove proračunske godine svi proračunski i izvanproračunski korisnici državnog proračuna i
proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave imaju zakonsku obvezu objaviti na
mrežnim stranicama svoje financijske planove za razdoblje 2023. – 2025. Obveza proizlazi iz novog
Zakona o proračunu1 i dio je novih zakonskih obveza u pogledu veće transparentnosti proračunskih
dokumenata.

U prošloj proračunskoj godini, prilikom predaje financijskih izvještaja za razdoblje 1. siječnja do
31. ožujka 2022., obveznici financijskog izvještavanja u sustavu proračuna po prvi su puta svoje
financijske izvještaje predavali putem nove aplikacije Financijsko izvještavanje u sustavu proračuna
i Registar proračunskih i izvanproračunskih korisnika (RKPFI). Specifičnost vezana uz predaju
financijskih izvještaja za prvi kvartal ove godine je da se novčani iznosi u financijske izvještaje koji
se i dalje predaju putem RKPFI aplikacije, unose u eurima i eurocentima. U nastavku teksta daje se
kratak osvrt na način sastavljanja, obveznike i rokove predaje financijskih izvještaja za razdoblje od
1. siječnja do 31. ožujka 2023. godine.

Raspodjela rezultata obavlja se s ciljem preraspodjele prenesenih viškova i mamnjkova po istim
izvorima financiranja, ali različitim aktivnostima, pokrića prenesenih manjkova i korištenja
prenesenih viškova prihoda, što ima utjecaj na izmjene i dopune proračuna JLP(R)S i financijskog
plana proračunskog ili izvanproračunskog korisnika. S obzirom na ograničenja propisana Zakonom
o proračunu, za njihovo uključivanje u proračun ili financijski plan potrebno je iskazivanje rezultata
prema izvorima financiranja. Odluka o raspodjeli rezultata donosi se u eurima, a raspodjeljuje se
rezultat na podskupini 922 iskazan u glavnoj knjizi na 1. siječnja 2023. g. nakon što su preračunata i
usklađena početna stanja iz kuna u eure.

Proračunski korisnici koji provode knjigovodstvene evidencije za projekte koji se financiraju iz
EU fondova mogu se naći u nedoumici kako knjižiti poslovni događaj kada se dio već nastalih i
podmirenih rashoda iz ranijih razdoblja financiranih iz nekih drugih izvora naknadno priznaje u
projekt i financira iz EU sredstava. Treba li u ovakvim slučajevima priznati nove rashode ili postoji i
drugi način? Kakvu ulogu u svemu tome imaju izvori financiranja te kako ovakve poslovne događaje
knjižiti i planirati u proračunu/financijskom planu pojašnjava autorica u ovom članku.