Riznica

Uvjeti i načini nabave poljoprivrednih proizvoda za potrošnju u kuhinjama školskih, vrtićkih,
bolničkih ili drugih ustanova ovisi o poreznom statusu poljoprivrednog proizvođača. Ako se proizvodi
otkupljuju od samoopskrbnog poljoprivrednog gospodarstva (SOPG) budući da nije obveznik poreza
na dohodak, SOPG prema poreznim propisima nije obvezan izdati račun, ali zbog primjene Zakona o
elektroničkom izdavanju računa u javnoj nabavi 1 obvezan je izdati elektronički račun (eRačun). Ako
je dobavljač obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo (OPG) upisano u registar poreznih obveznika
obzirom da je obveznik fiskalizacije ne mora izdati eRačun, a ustanova ili drugi kupac koji je obveznik
javne nabave može mu izvršiti plaćanje na temelju fiskaliziranog računa. Autorica u članku piše o
uvjetima i načinu nabave poljoprivrednih proizvoda od OPG-a ovisno o njegovom poreznom statusu.

Davanje i primanje predujmova u sustavu proračuna nije zabranjeno, ali postoje određena ograničenja
na koja treba obratiti pozornost. Za razliku od primljenih predujmova za koje nema nikakvih
ograničenja, davanje predujmova od strane proračunskih korisnika limitirano je zakonskim i drugim
odredbama od strane osnivača. Primatelj predujma evidentira obvezu po primljenom predujmu,
a uplatitelj predujma potraživanje za dani predujam. Predujam se plaća temeljem predračuna ili
ponude koja nije vjerodostojan dokument za priznavanje rashoda.

Ustanove svih razina obrazovanja i druge organizacije koje ispunjavaju uvjete propisane pravilima
o korištenju bespovratnih sredstava iz EU programa Erasmus+, mogu preko Agencije za mobilnost
ostvariti bespovratna sredstva namijenjena provođenju određene mjere iz toga programa i tako
realizirati projektnu aktivnost za koju su sredstva odobrena. Svrha provođenja programa mobilnosti
vezana je cjeloživotno učenje, razmjenu iskustava i dobre prakse, upoznavanje kulture i različitosti
drugih naroda i država, što sve doprinosi intelektualnoj izgradnji pojedinca kao građanina EU. Detaljne
informacije o prijavi programa dostupne su na mrežnim stranicama Agencije za mobilnost koja je u
RH ovlaštena za realizaciju i nadzor programa mobilnosti. Informacije o prihvatljivim troškovima za
pojedinu mjeru odnosno za pojedini program u okviru te mjere, dostupne su u posebnim brošurama
Agencije za mobilnost.
U sljedećem članku, autorice pojašnjavaju razliku između službenih putovanja i primitaka fizičkih
osoba kojima te osobe podmiruju troškove vezane uz provođenje mobilnosti, jer su primici po osnovi
mobilnosti u hrvatskom poreznom zakonodavstvu drugačije uređeni. Također, u članku se ukazuje na
način knjiženja bespovratnih sredstava namijenjenih za provođenje programa i knjiženja programom
učinjenih izdataka.

Ministarstvo financija, kao i svake godine, priprema Okružnicu o predaji financijskih izvještaja
za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja za subjekte u sustavu općeg proračuna. U članku se daje
kratak pregled sastavljanja, rokova predaje te ostalih specifičnih poslovnih događaja i njihovih
knjigovodstvenih evidencija na koje je potrebno obratiti pozornost prilikom predaje polugodišnjih
financijskih izvještaja za 2023. godinu.

Vlada Republike Hrvatske na sjednici održanoj 19. svibnja 2023. usvojila je Nacrt prijedloga izmjena
i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu.
Autorica daje pregled očekivanih kretanja prihoda i rashoda državnog proračuna s osvrtom na
manjak državnog i procjenu ukupnog manjka proračuna opće države.

Udruga se može pojaviti u ulozi poslodavca i tada su prilikom izvršavanja radnog odnosa, poslodavci
kao i bilo koje drugo trgovačko društvo, obrt, ustanova i slično. Prestanak ugovora o radu može
postati delikatna situacija i za poslodavca i za radnika, stoga valja uzeti u obzir zakonsku proceduru
koju valja slijediti.

Obveze za isključenje se dijele na obvezne osnove za isključenje i fakultativne osnove za isključenje.
Kroz fakultativne osnove za isključenje uključeno je jedno od najvažnijih, ako ne i najvažnije
načelo javne nabave, načelo tržišnog natjecanja. One ostavljaju mogućnost izbora naručiteljima
da dokumentacijom o nabavi propišu koje će osnove provjeravati kod ponuditelja. Za svaku od
propisanih fakultativnih osnova za isključenje propisan je način dokazivanja te u slučaju njihova
postojanja postoji i mogućnost poduzimanja „mjera samokorigiranja“.

Zaposlenici javnih službi ostvaruju pravo na dnevnice i ostale troškove službenih putovanja na temelju
čl. 62. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama. Iako je visina
dnevnice izjednačena s neoporezivom svotom dnevnice, uvjeti za ostvarivanje prava na dnevnicu u
javnim službama su povoljnije uređeni jer nije propisan uvjet udaljenosti od najmanje 30 km. Ako se
isplaćuje dnevnica za putovanje u drugo mjesto, a nije ispunjen uvjet udaljenosti od najmanje 30 km,
isplaćena svota dnevnice oporezuje se kao plaća.
Uz tu povoljnost, neki zaposlenici ustanova osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja i
zaposlenici ustanova socijalne skrbi prema granskim kolektivnim ugovorima tih djelatnosti pri isplati
dnevnica ostvaruju i dodatne pogodnosti. U svim slučajevima kada nisu ispunjeni uvjeti za isplatu
neoporezive dnevnice, primitak ostvaren pod nazivom dnevnica oporezuje se kao plaća.

Proračunski korisnici u 2023. g. prvi puta rade izmjene i dopune (rebalans) financijskog plana u cijelosti
sukladno odredbama novog Zakona o proračunu. Postupak donošenja financijskog plana propisan
je čl. 33.-36. Zakona o proračunu, a izmjene i dopune financijskog plana definirane su odredbama
čl. 38. i 46. Zakona o proračunu. Zakon o proračunu propisuje kako se izmjene i dopune donose
prema istom postupku kojim je donesen i prvi financijski plan za razdoblje 2023. – 2025. Kako još
nije objavljen pravilnik kojim će ministar financija propisati izgled i sadržaj općeg i posebnog dijela
izmjena i dopuna financijskog plana te obrazloženja izmjena i dopuna financijskog plana, autorica u
članku daje prijedlog izmjena i dopuna financijskog plana proračunskog korisnika na primjeru i daje
napomene oko njegovog donošenja sukladno odredbama Zakona o proračunu.

Sve su češći slučajevi kada neprofitne organizacije koje koriste mogućnost darivanja radnika to rade
u vidu poklon kartica ili bonova. Isto tako, postoje slučajevi kada neprofitna organizacija dobije
donaciju od druge pravne osobe (najčešće trgovačkog društva), ali ne u vidu novca na računu, već
kao poklon karticu kojom onda od donatora naručuje robu do iznosa na poklon kartici. U praksi se
pokazalo kako se takve dobivene ili dane poklon kartice često knjigovodstveno ne evidentiraju na
ispravan način ili u slučaju dobivanja poklon kartica kao donacije od drugih pravnih osoba uopće
ne evidentiraju. Autorica u tekstu na primjerima ukazuje na ispravan način evidentiranja ovih
poslovnih događaja.