Riznica

Rijetko je koji nacrt prijedloga zakona izazvao toliko zanimanje javnosti kao što je to bilo na upravo
završenom savjetovanju s javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o plaćama u državnoj službi i javnim
službama. Sasvim razumljivo, s obzirom da se radi o prijedlogu Zakona koji uređuje plaće za oko
250.000 zaposlenih u javnom sektoru. U ovom se članku govori o novinama budućeg sustava plaća
koje donosi predloženi Zakon.

Državnim službenicima i namještenicima i službenicima i namještenicima zaposlenima u javnim
službama koji rade na radnim mjestima za koje je koeficijent iz uredbe određen u rasponu od
0,631 do 1,867, mjesečna plaća se uvećava za privremeni fiksni dodatak, počevši od plaće za lipanj
2023. godine. Ovisno o koeficijentu, privremeni dodatak iznosi 163,62 ili 130,89 ili 98,17 eura bruto
mjesečno i isplaćivat će se kao dio mjesečne plaće sve dok zaposlenik ne počne ostvarivati plaću
prema uredbama koje će se donijeti nakon što stupi na snagu novi Zakon o plaćama u državnoj službi
i javnim službama.
Zaposlenici državnih i javnih službi imaju za 2023. godinu pravo na regres za godišnji odmor u iznosu
300,00 eura. Dužnosnici i čelnici institucija navedeni u čl. 3. Zakona o sprječavanju sukoba interesa,
ne smiju primiti regres za godišnji odmor.

Zakonom o Registru zaposlenih i centraliziranom obračunu plaća u državnoj službi i javnim službama
izmijenjena je definicija javnih službi, čime je preciznije uređen i proširen krug ustanova javnih službi
koje su obvezne dostavljati podatke u Registar zaposlenih, a plaće i druga primanja obračunavati i
isplaćivati preko sustava COP-a. Za nove obveznike primjene Zakona, rok za unošenje podataka u
Registar je godinu dana, a za prelazak na isplatu plaća preko COP-a rok je dvije godine. Obuhvat
fizičkih osoba za koje se podaci vode u Registru zaposlenih proširen je na vanjske suradnike državnih
tijela i javnih službi. Poslovni subjekti na koje se primjenjuje Zakon, obvezni su osim plaće i naknade
plaće, preko sustava COP-a isplaćivati ostala materijalna prava zaposlenih, a nakon što to bude
omogućeno i primitke od drugog dohotka i naknade vanjskim suradnicima.
Novina su propisane novčane kazne za čelnika državnog tijela i čelnika javne službe ako ne dostavi
podatke u Registar zaposlenih i ako plaće, materijalna prava i druge primitke ne isplaćuje preko
sustava COP-a.
U članku se obrađuju novine vezane uz način vođenja i sadržaj podataka koji se vode u Registru
zaposlenih i korištenju Sustava za centralizirani obračun plaća (dalje: COP) prema novom Zakonu o
Registru.

Proračunski korisnici i neprofitne organizacije, sukladno Zakonu i Pravilniku o PDV-u, načelno mogu biti
obveznici PDV-a ili samo osobe registrirane za potrebe PDV-a. Bez obzira je li određeni subjekt upisan
u registar obveznika PDV-a ili se smatra tzv. „malim poreznim obveznikom” može biti porezni obveznik
kao stjecatelj dobara iz druge države članice. Kada proračunski korisnik ili neprofitna organizacija
upisani u registar obveznika PDV-a nabavljaju dobra iz druge države članice i za to plaćaju naknadu,
obveznici su obračuna PDV-a na stjecanje dobara bez obzira na prag stjecanja (vrijednost nabave
dobara iz druge države članice), dok su stjecatelji koji nisu obveznici PDV-a, obveznici plaćanja poreza
samo ako su prešli prag stjecanja koji je propisan u visini 10.000,00 eura. U članku autorica piše o
obvezama obračuna PDV-a kada proračunski korisnik ili neprofitna organizacija nabavlja dobra od
dobavljača poreznog obveznika iz druge države članice.

Neprofitne organizacije sastavljaju financijski izvještaj za prvo polugodište 2023. godine na obrascu
PR-RAS-NPF i predaju ga FINA-i najkasnije do ponedjeljka, 31. srpnja 2023. godine. Do zaključenja ovog
broja časopisa Riznica, Ministarstvo financija nije objavilo Uputu za sastavljanje financijskih izvještaja
neprofitnih organizacija na svojim internetskim stranicama pa se u članku detaljnije pojašnjava tko su
obveznici predaje financijskog izvještaja te način predaje i popunjavanja propisanog obrasca.

Konsolidirani financijski izvještaji u sustavu proračuna jesu izvještaji u kojima se podaci za više
međusobno povezanih proračuna i/ili proračunskih korisnika (grupe) prezentiraju kao da se radi
o jedinstvenom subjektu. Krajnji cilj konsolidacije u sustavu proračuna je dobiti informacije o
općoj državi/općem proračunu kao cjelini. Proces u sustavu konsolidacije propisan je Zakonom o
proračunu i Pravilnikom o financijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu. Autorica u
članku ukazuje na posebnosti na koje treba obratiti pozornost kod izrade konsolidiranih izvještaja
za prvo polugodište 2023. g.

Proračunski korisnici i neprofitne organizacije smatraju se trgovcima ako prodaju svoje proizvode
potrošačima. Udruga je, kao i svaki drugi prodavatelj, obvezna potrošaču prodanu robu predati bez
nedostatka. No ako se nedostatak ipak pojavi tko je odgovoran za materijalne nedostatke, za koje
nedostatke uopće postoji odgovornost, što treba poduzeti kupac, rokovi u kojima se radnje imaju
poduzeti, samo su neka od pitanja koja nam se nameću.

Zakonom o pravu na pristup informacijama (Nar. nov., br. 25/13., 85/15. i 69/22.), osigurava se korisniku
pravo na pristup informacijama. Korisnik toga prava može biti svaka domaća ili strana fizička i pravna
osoba, a korisnik ima pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti.
Zakonom su propisane i iznimke pa se Zakon ne primjenjuje na stranke u sudskim, upravnim i drugim
na zakonu utemeljenim postupcima, ne primjenjuje se na informacije za koje postoji obveza čuvanja
tajnosti, sukladno zakonu koji uređuje sigurnosno-obavještajni sustav Republike Hrvatske, kao niti
na informacije koje predstavljaju klasificirane informacije čiji su vlasnici međunarodne organizacije
ili druge države te klasificirane informacije tijela javne vlasti koje nastaju ili se razmjenjuju u okviru
suradnje s međunarodnim organizacijama ili drugim državama.
Cilj Zakona je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na
pristup informacijama, kao i na ponovnu uporabu informacija fizičkim i pravnim osobama putem
otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
U članku se daju primjeri za praktičnu provedbu Zakona i to: što sadrži i kako se podnosi zahtjev
nadležnom tijelu, kako se radi test razmjernosti i javnog interesa, kada se donosi rješenje kojim se
odlučuje o zahtjevu i drugo.
Navodi se i postupanje Povjerenika za informiranje u povodu žalbe protiv rješenja, kao i možebitni
daljnji postupak u vezi sa zahtjevom. Na kraju se citiraju i neka mišljenja Povjerenika za informiranje.

Prvim dijelom članka pojašnjava se na praktičan način provođenje ex post kontrole provedbe
postupka javne nabave koji se financiraju EU sredstvima. Člankom se pojašnjavaju tematska pitanja
pa i poglavlja kontrole te koji postupci odnosno aktivnosti su prihvatljivi kao ispravni i ne predstavljaju
osnovu za utvrđivanje nepravilnosti. Iako se člankom ukazuje na ispravnost postupanja, sami navodi
ne mogu se uzeti u obzir kao konačni, obzirom da nema istovjetnih postupaka javne nabave, kao niti
istovjetnih naručitelja, niti njihovih okruženja odnosno svaki postupak nabave je poseban na svoj
način osim primjenjivih pravila koja će biti navedena kao sukus dosadašnjih iskustava.

U županijama, općinama i gradovima u kojima su ispunjeni uvjeti određeni Ustavnim zakonom o
pravima nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj, 7. svibnja 2023. godine provedeni su izbori za
vijeća i predstavnike nacionalnih manjina u sljedećem četverogodišnjem razdoblju. Odlukom Vlade
RH propisana je visina naknade za članove izbornih tijela koji su radili na provođenju tih izbora.
Naknade članovima izbornih povjerenstava i biračkih odbora zaduženih za provođenje izbora za vijeća
i predstavnike nacionalnih manjina isplaćuju se iz sredstava planiranih u lokalnim proračunima, ne
oporezuju se porezom na dohodak i ne podliježu obvezi doprinosa, ali se iskazuju u obrascu JOPPD.
Troškovi prijevoza koji se isplaćuju članovima izbornih tijela, porezno su izjednačeni s naknadom i
također se isplaćuju kao neoporezivi primitak.