Riznica

Volontiranje se prepoznaje i promiče kao aktivnost ili usluga od interesa za Republiku Hrvatsku koja
dovodi do poboljšanja kvalitete života, izgradnje socijalnog kapitala, osobnog razvoja, do aktivnog
uključivanja osoba u društvena zbivanja te do razvoja humanijeg i ravnopravnijeg demokratskog
društva.
Želimo li biti organizator volontiranja stranaca, moramo uzeti u obzir više propisa koji uređuju
boravak i rad stranaca, vizni sustav i slično.
Autorica predstavlja zakonski okvir i uopće osnove za provođenje volontiranja stranaca u našoj
sredini.

Postupak javne nabave provodi se s namjerom sklapanja ugovora o nabavi roba, usluga ili radova,
ali ne završava svaki postupak donošenjem odluke o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja. Zakonom
su propisane okolnosti u kojim slučajevima se donosi odluka o poništenju pa postupak javne nabave
završava izvršnošću takve odluke. U nastavku teksta se na primjerima presuda Visokog upravnog
suda pojašnjava poništenje postupka javne nabave, jer su nastale okolnosti zbog kojih ne bi došlo do
njegova pokretanja.

Sukladno odredbama Zakona o radu, članovi radničkog vijeća odnosno sindikalni povjerenici u funkciji
radničkog vijeća ostvaruju pravo na naknadu plaće za vrijeme obnašanja sindikalnih aktivnosti. U
državnim i javnim službama rad sindikalnih povjerenika podrobno je uređen kolektivnim ugovorima
koji u načelu za radnike, u ovom slučaju sindikalne povjerenike, predstavljaju povoljniji izvor prava.
Koliko tjedno sindikalni povjerenik u državnim i javnim službama može provesti u obavljanju
sindikalnih aktivnosti te kako mu se u tom slučaju obračunava plaća i naknada plaće, pročitajte u
tekstu koji slijedi.

Profesionalni vatrogasci su po osnovi radnog odnosa osigurani od posljedica ozljede na radu i
profesionalne bolesti, a dobrovoljni vatrogasci koji obavljaju zadatke gašenja požara, zaštite i
spašavanja ljudi i imovine u slučaju prirodnih nepogoda i druge zadatke prema Zakonu o vatrogastvu,
osigurani su od posljedica ozljede na radu i profesionalne bolesti kao osobe osigurane u posebnim
okolnostima. Osim prema propisima o mirovinskom i zdravstvenom osiguranju, dobrovoljni vatrogasci
po toj osnovi ostvaruju i dodatna prava propisana Pravilnikom o kriterijima za priznavanje prava na
dodatno osiguranje dobrovoljnih vatrogasaca.
Dobrovoljna vatrogasna društva, vatrogasne zajednice jedinica lokalne samouprave, vatrogasne
zajednice županija, Vatrogasna zajednica Grada Zagreba i Hrvatska vatrogasna zajednica su
obveznici plaćanja doprinosa za dobrovoljne vatrogasce angažirane u provođenju vatrogasnih
zadataka. Doprinosi se obračunavaju i plaćaju na najnižu mjesečnu osnovicu razmjerno broju dana
koje je dobrovoljni vatrogasac proveo na zadatku. Plaćaju se dva doprinosa: 5 % za mirovinsko
osiguranje u posebnim okolnostima i 0,5 % za zdravstveno osiguranje za zaštitu zdravlja na radu.
Obveznik plaćanja doprinosa dužan je o obračunanim i plaćenim svotama za svako tromjesečje
izvijestiti Poreznu upravu na obrascu JOPPD.

Mjesto oporezivanja elektronički obavljenih usluga različito je definirano ovisno o tome obavljaju li
se usluge drugim poreznim obveznicima (B2B) ili osobama koje nisu porezni obveznici (B2C). Ako se
usluge obavljaju poreznim obveznicima primjenjuje se opće načelo oporezivanja usluga prema čl.
17. st. 1. Zakona o PDV-u, tj. iste se oporezuju prema sjedištu poreznog obveznika kojemu je usluga
obavljena. Međutim, kada se elektroničke usluge obavljaju osobama koje nisu porezni obveznici,
tj. krajnjim potrošačima (građanima, osobama koje nisu porezni obveznici) propisano je načelo
oporezivanja prema sjedištu odnosno prebivalištu korisnika usluge pa se PDV plaća prema mjestu
potrošnje. Kako bi se pojednostavnio postupak oporezivanja prema sjedištu/prebivalištu korisnika
usluge propisan je poseban postupak oporezivanja ovih usluga. Autorica u članku piše o utvrđivanju
mjesta oporezivanja i obračunu PDV-a na usluge učenja na daljinu (online seminari, konferencije,
radionice) kao usluge koje se pružaju elektroničkim putem.

Rashodi za provedbu projekta su troškovi koji se javljaju tijekom provedbe EU projekta. Rashodi
se priznaju na temelju nastanka poslovnog događaja (obveza) i u izvještajnom razdoblju na koje
se odnose, neovisno o plaćanju i predstavljaju smanjenja ekonomskih koristi u obliku smanjenja
imovine ili povećanja obveza. Svi rashodi projekta moraju se evidentirati sukladno odredbama
zakonskih i podzakonskih akata kojima je uređeno poslovanje subjekta korisnika EU sredstva.
Također, poštivanje točno utvrđenih odredbi u ugovoru o provođenju projekta osiguranje je
korisnicima da će svi nastali rashodi projekta biti u skladu s ugovorom. Što su nepriznati, a što
neprihvatljivi troškovi? Što su izravni/neizravni troškovi, a što financijska korekcija. Autorica u
članku daje osnovne definicije i daje grubi prikaz podjele troškova EU projekta, kao i osnovni prikaz
ispravaka knjigovodstvenih evidencija nepriznatih troškova koji su nastali u prethodnoj odnosno
tekućoj godini.

Obveznici primjene Zakona o javnoj nabavi, nakon provedenih postupaka javne ili jednostavne
nabave, za obavljenu isporuku robe, obavljene usluge i izvedene radove trebaju zaprimiti račun
u elektroničkom obliku. Obveza zaprimanja eRačuna postoji i za nabavu roba, usluga ili radova iz
inozemstva. Jedan od obveznih elemenata eRačuna je pozivanje na broj sklopljenog ugovora između
naručitelja i dobavljača ili izdane mu narudžbenice. U članku se pojašnjavaju i propisana izuzeća od
Zakona kada se mogu zaprimiti računi u papirnatom obliku.

Kako bi izvršavale svoje statutarne ciljeve radi kojih su i osnovane, udruge kao pravne osobe, mogu
zapošljavati radnike temeljem ugovora o radu. Također, nema zapreke da udruga koristi i usluge
fizičkih osoba izvan radnog odnosa temeljem nekog drugog ugovornog odnosa. Primjer takvog rada
je i studentski rad. U okolnostima sveopćeg nedostatka radnika na tržištu rada, studentski rad je
dobrodošla praksa i pomoć.
Tko su naručitelj posla, izvršitelji odnosno studenti, posrednici, tko uopće može biti u ulozi posrednika,
kakav ugovor valja sklopiti, kakvim smo evidencijama dužni popratiti rad studenata, autorica iznosi
u radu koji slijedi.

Prema odredbama Zakona o socijalnoj skrbi (Nar. nov., br. 18/22., 46/22. i 119/22.), dom socijalne
skrbi javna je ustanova koja se osniva za pružanje šireg spektra socijalnih usluga među kojima su
najvažnije: pomoć u kući, boravak, organizirano stanovanje i/ili smještaj.
Dom socijalne skrbi može se osnovati kao: centar za odgoj i obrazovanje, centar za rehabilitaciju,
centar za pružanje usluga u zajednici, dom za odrasle osobe i dom za starije osobe.
Osnivač doma socijalne skrbi može biti: Republika Hrvatska, jedinica lokalne i područne (regionalne)
samouprave odnosno Grad Zagreb, vjerska zajednica, trgovačko društvo, udruga i druga domaća i
strana pravna ili fizička osoba.
Dom socijalne skrbi ima ravnatelja čiji se djelokrug, ovlaštenja i odgovornost utvrđuju statutom.
Ravnatelja doma socijalne skrbi kojem je osnivač ili suosnivač Republika Hrvatska, na temelju javnog
natječaja, imenuje upravno vijeće doma, uz prethodnu suglasnost ministra. Mandat ravnatelja traje
četiri godine, a ista osoba može biti ponovno imenovana za ravnatelja.
Prilikom imenovanja ravnatelja doma socijalne skrbi se osim odredbi Zakona o socijalnoj skrbi
primjenjuju i odredbe Zakona o ustanovama (Nar. nov., br. 76/93. do 151/22.) te odredbe još nekih
drugih zakona.

PDrugim dijelom članka pojašnjava se na praktičan način provođenje ex post kontrole provedbe
postupka javne nabave koji se financiraju EU sredstvima. Člankom se opisuju tematske cjeline
kontrole od dana otvaranja ponuda do donošenja odluke o odabiru te samog ugovaranja te, koji su
postupci naručitelja prihvatljivi kao ispravni i kao takvi nisu osnova za utvrđivanje nepravilnosti. Iako
se člankom ukazuje na ispravnost postupanja, sami navodi ne mogu se uzeti u obzir kao konačni,
obzirom da nema istovjetnih postupaka javne nabave, kao niti istovjetnih naručitelja, niti njihovih
okruženja odnosno svaki postupak nabave je poseban na svoj način izuzev primjenjivih pravila koja
se navode kao sukus dosadašnjih iskustava.