Riznica

Državni proračun je temeljni akt kojega donosi Hrvatski sabor u kojemu se procjenjuju prihodi i
primici te utvrđuju rashodi i izdaci Republike Hrvatske i proračunskih korisnika državnog proračuna
za proračunsku godinu i projekcije za sljedeće dvije proračunske godine. Zakonom o proračunu1,
temeljnim aktom kojim se uređuju proračunski procesi, u članku 18. utvrđeno je kako Hrvatski sabor
uz državni proračun donosi Zakon o izvršavanju državnog proračuna. U nastavku autorica daje osvrt
na najvažnije odredbe Prijedloga zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske
za 2024. g.

Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 9. studenoga 2023. usvojila i Hrvatskom saboru
na usvajanje uputila Nacrt prijedloga državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu
i projekcija za 2025. i 2026. godinu. Autorica u članku daje pregled prihodne i rashodne strane
proračuna te procjene manjka/viška opće države za navedeno plansko razdoblje.

Primijećeno je kroz vrijeme da likvidacija koja se provodi nad udrugom ima izvjesno trajanje. Nužno
je ispoštivati zakonom predviđene procedure.
Postoje slučajevi kada je uistinu nepotrebno provoditi dugotrajan i strogo formalan postupak
likvidacije udruge jer se svrha Zakona može postići i na jednostavniji način.

Prilikom provođenja postupaka javne nabave javljaju se slučajevi u kojima se ponuditelji oslanjaju na
sposobnost drugih gospodarskih subjekata. Mogućnost se iščitava u čl. 268. ZJN 2016, ali i Direktivom
EU u kojoj je navedeno da se gospodarski subjekt može osloniti, prema potrebi i za određeni ugovor,
na sposobnosti drugih subjekata, bez obzira na to kakva je pravna narav veze između njih i njega.
U članku se obrađuju pitanja dopuštenosti korištenja od strane ponuditelja popisa glavnih isporuka
robe drugih gospodarskih subjekata te rješenja DKOM-a i obrazloženja presuda VUS-a.

Obveznici upisani u registar obveznika PDV-a koji su tijekom 2023. godine imali vrijednost oporezivih
isporuka u iznosu manjem od 40.000,00 eura, mogu podnijeti zahtjev za izlazak iz sustava PDV-a.
Zahtjev se podnosi nadležnoj ispostavi Porezne uprave najkasnije do 15. siječnja 2024. godine.
Prema članku 85. stavak 7. Zakona o PDV-u, porezni obveznik mora u prijavi PDV-a koju podnosi
za posljednje razdoblje oporezivanja kalendarske godine napraviti sva usklađenja i ispravke za tu
kalendarsku godinu te u slučaju izlaska u zadnji obračun treba uključiti i porezne obveze koje nastaju
zbog izlaska iz sustava PDV-a. Autorica u članku piše o obvezama poreznih obveznika koji izlaze iz
sustava PDV-a te o specifičnostima usklađivanja u zadnjem obračunu kod proračunskih korisnika i
neprofitnih organizacija upisanih u registar obveznika PDV-a.

Sukladno odredbama Zakona o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija i
Pravilnika o sustavu financijskog upravljanja i kontrola te izradi i izvršavanju financijskih planova,
neprofitne organizacije dužne su za 2024. g. izraditi i donijeti financijske planove u EUR-ima.
Obveznici izrade financijskih planova su neprofitne organizacije koje vode dvojno knjigovodstvo.
Izrada financijskih planova odnosi se na cjelokupnu djelatnost neprofitnih organizacija, uključujući
i gospodarsku djelatnost. Autorice u članku pojašnjavaju način izrade financijskih planova i ukazuju
čemu bi trebalo posvetiti pozornost kako bi financijski planovi bili doneseni u skladu sa zakonskim i
podzakonskim propisima.

Proces planiranja kod neprofitnih organizacija obuhvaća izradu financijskih planova, ali i njegove
izmjene i dopune odnosno preraspodjele unutar financijskog plana propisani su odredbama
Pravilnika o sustavu financijskog upravljanja i kontrola te izradi i izvršavanju financijskih planova
neprofitnih organizacija. Način provođenja izmjena i dopuna odnosno preraspodjela propisan je čl.
18. i 19. Pravilnika o sustavu financijskog upravljanja i kontrola te izradi i izvršavanju financijskih
planova neprofitnih organizacija. Autorice u članku ukazuju kako pravilno napraviti izmjene i dopune
i preraspodjela financijskih planova u 2023. g. sukladno važećim zakonskim odredbama.

Sve su češći slučajevi kada JLP(R)S i proračunski korisnici koriste mogućnost darivanja radnika u
vidu poklon kartica ili bonova. Isto tako, postoje slučajevi kada JLP(R)S/proračunski korisnik dobije
donaciju od druge pravne osobe (najčešće trgovačkog društva), ali ne u vidu novca na računu, već
kao poklon karticu kojom onda od donatora naručuje robu do iznosa na poklon kartici. U praksi se
pokazalo kako se takve dobivene ili dane poklon kartice često knjigovodstveno ne evidentiraju na
ispravan način ili u slučaju dobivanja poklon kartica kao donacije od drugih pravnih osoba uopće ne
evidentiraju. Autorica u tekstu na primjerima ukazuje na ispravan način evidentiranja ovih poslovnih
događaja u sustavu proračuna.

Jednu od značajnih specifičnosti proračunskog računovodstva predstavlja korištenje podskupine
915 – promjene u vrijednosti i obujmu imovine i obveza. Primjenjuje se kod evidentiranja određenih
poslovnih događaja koji imaju utjecaja na imovinu i obveze, a nisu rezultat aktivnosti odnosno
transakcija i nemaju utjecaj na prihode i primitke niti na rashode i izdatke. U članku se pojašnjavaju
knjiženja poslovnih događaja i promjena koje treba iskazati preko podskupine 915 promjena u
obujmu i promjena u vrijednosti imovine i obveza.

Pitanjem broj 50. Upitnika o fiskalnoj odgovornosti, uvedena je obveza međusobnog usklađenja
potraživanja od dužnika na datum 31. listopada. Obveza usklađenja potraživanja s dužnicima, ali i
obveza s vjerovnicima uvedena je prije pet godina Uputom Ministarstva financija o popisu imovine i
obveza gdje je određeno usklađenje s posljednjim danom u godini. U članku se daju napomene oko
provođenja usklađenja potraživanja putem slanja i ovjere izvoda otvorenih stavaka i kontinuiranog
praćenja posebice oko dvojnog iskazivanja.