Riznica

Dodatkom III. Temeljnom kolektivnom ugovoru za službenike i namještenike u javnim službama i
Dodatkom III. Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike ugovorena su nova prava
zaposlenih u javnom sektoru i povećani iznosi ranije ugovorenih prava. Od novčanih prava, ističe se
povećanje osnovice za određivanje visine osnovne plaće, povoljnije pravo na naknadu za bolovanje
za prva 42 dana za zaposlene koji od prvog dana bolovanja ostvaruju naknadu na teret HZZO-a,
povećanje božićnice i pravo na nagradu za uskršnje blagdane kao novo materijalno pravo.
U članku se daje prikaz novih i povećanih prava zaposlenih u državnoj i javnim službama.

Paušalno oporezivanje porezom na dobit predviđeno je isključivo za obveznike poreza na dobit u
neprofitnom sektoru. Navedeno je omogućeno neprofitnim osobama koje u prethodnom poreznom
razdoblju nisu po osnovi obavljanja gospodarske djelatnosti ostvarili prihode veće od 995.421,06
eura (7.500.000,00 kuna) te koje ne obavljaju isključivo gospodarsku djelatnost i čiji prihodi od
gospodarske djelatnosti ne prelaze 50 % ukupnih prihoda. Autor u članku ističe koji porezni obveznici
mogu plaćati porez na dobit u paušalnom iznosu te na koji način se paušalni porez utvrđuje i plaća i
kako se evidentira u poslovnim knjigama.

U okviru obračuna za posljednje razdoblje oporezivanja obveznici PDV-a imaju obvezu napraviti
godišnja usklađenja i ispravke u odnosu na obračune koje su dostavljali tijekom godine. Obveza i način
sastavljanja obračuna za posljednje razdoblje oporezivanja kalendarske godine propisana je čl. 85. st.
7. Zakona o PDV-u i čl. 173. st. 7. Pravilnika o PDV-u, a u slučaju njegovog nepodnošenja propisane su i
kazne za poreznog obveznika i odgovornu osobu. Prijavu za posljednje razdoblje oporezivanja porezni
obveznik predaje nadležnoj ispostavi Porezne uprave putem e-Porezna najkasnije do 20. siječnja
sljedeće godine. Autorica u članku piše o specifičnostima sastavljanja obračuna PDV-a za posljednje
razdoblje oporezivanja kod proračunskih korisnika i neprofitnih organizacija kao obveznika PDV-a.

S ciljem prikaza praktične primjene odredbi Zakona o proračunu koje propisuju mogućnost
preraspodjela sredstava u proračunu u članku se pojašnjava preraspodjela sredstava u proračunu
kao mehanizam koji omogućava fleksibilnost u izvršavanju proračuna te razlozi zašto ih provode
samo jedinice lokalne i područne samouprave, a ne i proračunski korisnici.

Neprofitne organizacije koje vode jednostavno knjigovodstvo zaključile su knjigu primitaka i izdataka
te knjige ulaznih i izlaznih računa za prethodnu godinu u kunama, a početno stanje u eurima trebale
su napraviti u popisu dugotrajne imovine i knjizi blagajne. Budući da vode pet poslovnih knjiga,
ponekad se poslovni događaji jednom unose za sve poslovne knjige, a ponekad se u svaku knjigu
unosi poslovni događaj, što predstavlja veći rizik pogreške. Stoga je vrlo bitno, prije sastavljanja
financijskih izvještaja napraviti određene provjere i kontrolno-analitičke postupke kako bi stanja u
svakoj od njih bila usklađena u cjelinu, a podaci za financijski izvještaj točni i istiniti.

Kako bi financijski izvještaji za 2023. godinu pružili objektivnu i realnu sliku financijskog položaja
neprofitne organizacije, prije njihova sastavljanja potrebno je provesti određene kontrolne postupke
oko dosljedne primjene računovodstvenog načela nastanka događaja. Treba ih provoditi tijekom
cijele godine, a posebice na kraju poslovne godine, prije sastavljanja financijskih izvještaja, jer su
računovođe odgovorne za sastavljanje financijskih izvještaja. Autorice u članku pojašnjavaju neka
bitna priznavanja prihoda, rashoda te način iskazivanja imovine, obveza i vlastitih izvora, a uz to
navode i kontrolne postupke koje je pri tome potrebno provesti.

Krajem svake godine provodi se inventura/popis imovine i obveza neprofitnih organizacija. Takva
obveza propisana je Zakonom o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija.
Cilj provođenja inventure je provesti utvrđene interne kontrole, utvrditi manjkove ili viškove, utvrditi
nepravilnosti pri evidentiranju u poslovnim knjigama ili određena štetna postupanja s imovinom
neprofitne organizacije bilo to nehajno ili namjerno. Stanja u financijskom i analitičkom knjigovodstvu
neprofitne organizacije ove godine iskazana su u eurima. Početno stanje pri prijenosu iz 2022. godine
u 2023. godinu iskazano je u eurima, pretvoreno iz kuna primjenom fiksnog tečaja konverzije.
U članku, autori, detaljnije opisuju postupak provođenja godišnjeg popisa s primjerima odluka te
računovodstvenog i poreznog postupanja u određenim slučajevima.

Specifičnost proračunskog računovodstvo, a posebno priznavanja prihoda i primitaka od zaduživanja
po novčanom računovodstvenom načelu i rashoda po načelu nastanka događaja čak i kod nabave
dugotrajne nefinancijske imovine, uvjetuje određene bilančne ravnoteže. Usklađenje međusobnih
pozicija u aktivi i vlastitih izvora u pasivi treba provoditi cijele proračunske godine kako bi s
posljednjim danom bila usklađena bilanca stanja. U članku se pojašnjavaju kontrolni mehanizmi koji
se primjenjuju prilikom knjigovodstvenih evidentiranja specifičnih poslovnih događaja i postupak
usklađivanja stanja radi postizanja bilančne ravnoteže.

Ispravak vrijednosti potraživanja provodi se ispunjenjem kriterija kašnjenja u naplati preko godine
dana i pokretanjem stečajnog i/ili likvidacijskog postupka nad dužnikom. Ispravak se provodi na kraju
proračunske godine s datumom 31. 12. 2023. godine. Podloga za njegovo provođenje je popisna lista
povjerenstva za popis potraživanja koje je pripremilo podatke o rokovima prekoračenja dospijeća
potraživanja te pokretanja stečajnog ili likvidacijskog postupka. Obveza ispravka propisana je
Pravilnikom pa za njegovo provođenje nije potrebna suglasnost čelnika ili upravljačkog tijela.

Obveza provođenja popisa imovine i obveza posljednjeg dana proračunske godine propisana je
Pravilnikom o proračunskom računovodstvu. Pravilnik propisuje obvezu osnivanja povjerenstva,
obavljanja popisa, dostavljanje izvještaja i sastavljanja izvještaja o popisnim razlikama, a sam način
organiziranja i provođenja popisa pojašnjeni su Uputom Ministarstva financija. U članku se dodatno
pojašnjavaju pripremne radnje koje prethode popisu, provođenje popisa pojedinih oblika imovine,
obveza i izvanbilančnih zapisa te knjigovodstveno evidentiranje rezultata popisa.