Novoosnovane neprofitne organizacije tri godine od osnivanja moraju voditi dvojno knjigovodstvo, a
nakon trogodišnjeg razdoblja i uz ispunjenje uvjeta u pogledu vrijednosti imovine i godišnjeg prihoda,
mogu s dvojnog prijeći u jednostavno knjigovodstvo. Odluku o promjeni vođenja knjigovodstva za
2024. godinu treba donijeti zakonski zastupnik neprofitne organizacije najkasnije do 29. veljače
2024. godine.
Neprofitne organizacije koje ostvaruju sredstva iz javnih izvora obveznici su dostave Izvještaja
o potrošnji proračunskih sredstava na Obrascu PROR-POT. Obveza proizlazi iz odredbi Zakona
o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija i Pravilnika o izvještavanju
u neprofitnom računovodstvu i Registru neprofitnih organizacija. Autorica u članku podsjeća
obveznike obrasca na način i rokove predaje te pojašnjava način popunjavanja Obrasca: PRORPOT za 2023. g.
Neprofitne organizacije koje vode jednostavno knjigovodstvo, a sukladno čl. 29. Zakona i Pravilnika
o financijskom izvještavanju u neprofitnom računovodstvu i računskom planu za razdoblje 1. siječnja
do 31. prosinca 2023. g. predaju Obrazac G-PR-IZ-NPF. Obrazac za 2023. g. izrađuje se u eurima i
eurocentima. Autorica u članku daje detaljno obrazloženje načina popunjavanja propisanog Obrasca
G-PR-IZ-NPF te ukazuje na način i rokove predaje ovog izvještaja.
Sukladno odredbama Zakona o financijskom poslovanju neprofitnih organizacija, Pravilnika o
izvještavanju u neprofitnom računovodstvu i registru neprofitnih organizacija, Pravilnika o neprofitnom računovodstvu i računskom planu neprofitne organizacije u sustavu dvojnog knjigovodstva
dužne su predati godišnje financijske izvještaje za 2023. g. Financijski izvještaji za 2023. g. sastavljaju
se u kunama. Autorica u tekstu pojašnjava tko su obveznici, koji su rokovi te ukazuje na način
podnošenja godišnjih financijskih izvještaja neprofitnih organizacija.
Sučeljavanjem prihoda i rashoda u dvojnom knjigovodstvu, neprofitne organizacije iskazuju višak
prihoda, a sučeljavanjem primitaka i izdataka iskazuje se višak primitaka u jednostavnom knjigovodstvu. Kontrola rezultata u jednostavnom knjigovodstvu je stanje novca na žiroračunu i blagajni,
ali ako se uzme u obzir i preneseni rezultat iz prethodne godine. Shodno tome, moguće je iskazivanje i
manjka primitaka za 2023. godinu, ali uz preduvjet većeg iznosa novčanih sredstava na kraju prethodne
godine. U dvojnom knjigovodstvu treba obratiti pozornost na promjene stanja na podskupini 522
tijekom godine, koje imaju utjecaj na rezultat koji se prenosi u 2024. godinu. U članku se pojašnjava
postupak utvrđivanja rezultata u jednostavnom i dvojnom knjigovodstvu neprofitnih organizacija.
Konsolidirani financijski izvještaji u sustavu proračuna jesu izvještaji u kojima se podaci za više
međusobno povezanih proračuna i/ili proračunskih korisnika (grupe) prezentiraju kao da se radi o
jedinstvenom subjektu. Krajnji cilj konsolidacije u sustavu proračuna je dobiti informacije o općoj
državi/općem proračunu kao cjelini. Proces u sustavu konsolidacije propisan je Zakonom o proračunu
i Pravilnikom o financijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu. Konsolidirani financijski
izvještaji za 2023. g. izrađuju se u eurima i eurocentima. Autorica u članku ukazuje na posebnosti na
koje treba obratiti pozornost kod izrade konsolidiranih izvještaja.
Zakon o proračunu obvezao je JLP(R)S te proračunske i izvanproračunske korisnike na javnu objavu
dokumenata i informacija o trošenju sredstava. Trebaju ih objaviti na svojim mrežnim stranicama
da budu lako dostupne, pretražive i strojno čitljive. Naputkom ministra financija propisan je okvirni
sadržaj, minimalni skup podataka koji se trebaju objaviti te način objave informacija o trošenju
sredstava. Prve informacije trebaju se objaviti za mjesec siječanj 2024. godine, najkasnije do
20. veljače 2024. Primatelji sredstava razvrstavaju se u dvije kategorije pa se u članku detaljnije
pojašnjava pripadnost kategorije pojedinih primatelja, skup podataka za svaku kategoriju i
zaštićenost pojedinih podataka za fizičke osobe.
Javnopravna tijela obvezna su Uredu Povjerenika za informiranje dostaviti izvješće o provedbi Zakona
o pravu na pristup informacijama za 2023. godinu. Krajnji rok za podnošenje izvješća je 31. siječnja
2024. Tko su obveznici dostave izvješća, kako se izvješće podnosi te koje su sve podatke javnopravna
tijela dužna dostaviti Uredu Povjerenika, pročitajte u nastavku teksta.
Europska komisija je u Službenom listu EU objavila nove vrijednosti europskih pragova koje primjenjuju
javni i sektorski naručitelji u postupcima javne nabave radi sklapanja ugovora o javnoj nabavi i
okvirnih sporazuma te kada provode projektne natječaje. Ove uredbe stupaju na snagu dvadesetog
dana od dana objave u Službenom listu EU, a primjenjuju se od 1. siječnja 2024. godine, što znači da
su naručitelji obvezni primjenjivati propisane vrijednosti europskih pragova od istoga datuma. Autor
u članku donosi detaljan prikaz novih vrijednosti europskih pragova prema vrsti naručitelja, vrsti
predmeta nabave odnosno ugovora koji se sklapa te prema postupku ili režimu nabave.
Osnovna bruto plaća službenika i namještenika zaposlenih u državnoj i javnoj službi je umnožak
koeficijenta složenosti poslova radnoga mjesta na koje je raspoređen službenik ili namještenik i
osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5 % za svaku navršenu godinu radnog staža. S obzirom da
pojam radnog staža u kontekstu prava na uvećanje plaće nije izričito uređen zakonom, postavlja se
pitanje što se smatra radnim stažem te ostvaruje li službenik pravo na uvećanje plaće za 0,5% i za
svaku godinu radnog staža ostvarenog u inozemstvu.
