Riznica

Na temelju čl. 47. Zakona o proračunu1 Vlada je Uredbom o načinu ocjene i postupku odobravanja
investicijskih projekata propisala način ocjene i postupak odobravanja investicijskih projekata.
Uredba je objavljena u Nar. nov., br. 158/23. te je stupila na snagu 30. prosinca 2023. Obveznici
uredbe su proračunski korisnici i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koji mogu
preuzeti obveze po investicijskim projektima tek nakon provedenog stručnog vrednovanja i
ocijenjenoj opravdanosti i učinkovitosti investicijskog projekta. Uredbom se po prvi puta definiraju
kategorije investicijskih projekata ovisno o ukupnim investicijskim troškovima (mikro, mali, srednji i
veliki investicijski projekti), utvrđuje se obveza izrade pred-investicijskih studija (ovisno o kategoriji
investicijskog projekta), propisuje se način ocjene i postupak odobravanja investicijskih projekata
te rokovi izvještavanja o provedbi investicijskih projekata. Autorice u članku daju detaljni pregled
sadržaja uredbe.

U Narodnim novinama br. 156 od 27. 12. 2023. objavljen je Zakon o humanitarnoj pomoći. Zakon je
stupio na snagu 1. siječnja 2024. godine, a njegovim stupanjem na snagu prestao je važiti Zakon o
humanitarnoj pomoći (Nar. nov., br. 102/15. i 98/19.).
Koliko su značajna sredstava prikupljena humanitarnim akcijama pokazuje podatak da je za vrijeme
bivšeg Zakona o humanitarnoj pomoći vrijednost ukupno prikupljenih sredstava iznosila nešto preko
220 milijuna eura, dok je vrijednost ukupno pružene pomoći iznosila oko 197 milijuna eura. Razlika
sredstava odnosila se na troškove organiziranja prikupljanja (ljudski resursi, troškovi prostora i
opreme, prateće usluge i slično).
Novim Zakonom o humanitarnoj pomoći nastojat će se stvoriti preduvjeti za sustavan pristup
rješavanju svih detektiranih problema i poteškoća nastalih tijekom provedbe bivšeg Zakona te će se
cjelokupni normativni okvir uskladiti s postojećim trendovima u prikupljanju i pružanju humanitarne
pomoći.

Godinama se očekuje uređenje propisa o plaćama u državnoj odnosno javim službama. Prvog
siječnja 2024. godine sveobuhvatan propis stupa na snagu, no pravi učinci istoga će biti vidljivi tek
po stupanju na snagu uredbi kojima će se utvrditi nazivi radnih mjesta, pripadajući platni razred i
koeficijenti za obračun plaće. Što nam je već u ovom trenutku stupilo na snagu i što nas očekuje,
autorica iznosi u radu koji slijedi.

Novi Zakon o državnim službenicima, koji je objavljen u Nar. nov., br. 155/23. od 22. 12. 2023. godine,
a koji je stupio na snagu 1. siječnja 2024. (osim nekoliko odredbi koje kasnije stupaju na snagu)
preuzeo je značajan broj odredbi bivšeg Zakona o državnim službenicima, ali je unio i nekoliko važnih
novina.
Jedna od značajnih novina je i Centralizirani sustav za zapošljavanje, koji je informacijski sustav u
kojemu se planira zapošljavanje, podnose prijave na interni oglas i javni natječaj i provodi testiranje
kandidata elektroničkim putem, pozivaju kandidati na intervju, objavljuje se odluka o izboru
kandidata u postupku internog oglasa i rješenje o prijmu u državnu službu, vodi baza podataka o
kandidatima za rad u državnoj službi i baza podataka o kandidatima u postupku internog oglasa i
javnog natječaja te obavljaju drugi poslovi vezani za zapošljavanje u državnoj službi.
Danom stupanja na snagu novog Zakona prestao je važiti Zakon o državnim službenicima (Nar. nov.,
br. 92/05., 140/05., 142/06., 77/07., 107/07., 27/08., 34/11., 49/11., 150/11., 34/12., 49/12., 37/13.,
38/13., 01/15., 138/15., 61/17., 70/19., 98/19. i 141/22.). Budući da je bivši Zakon imao čitav niz
izmjena i dopuna, pristupilo se izradi novog Zakona uzimajući u obzir odredbu članka 48. stavka (3)
Jedinstvenih metodološko-nomotehničkih pravila za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor (Nar.
nov., broj 74/15.). Tom odredbom je određeno da će se pristupiti donošenju novog propisa ako se više
od polovine članaka mijenja odnosno dopunjuje.

Naručitelji su u primjeni Zakona o javnoj nabavi obvezni poštovati načelo slobode kretanja robe,
načelo slobode poslovnog nastana i načelo slobode pružanja usluga te načela koja iz toga proizlaze,
kao što su načelo tržišnog natjecanja, načelo jednakog tretmana, načelo zabrane diskriminacije,
načelo uzajamnog priznavanja, načelo razmjernosti i načelo transparentnosti. Načela javne nabave
treba uzeti u obzir i kod izrade akta jednostavne nabave. Autor obrađuje noviju praksu DKOM-a i
VUS-a koja se odnosi na primjenu načela javne nabave u postupcima javne nabave.

Postojećim Zakonom o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija propisano
je kako neprofitne organizacije koje prelaze određene kriterije imaju obvezu uvida odnosno revizije
financijskih izvještaja. Takve usluge prema Zakonu o reviziji, u Republici Hrvatskoj mogu obavljati
revizorska društva koja imaju odobrenje za rad koje je izdalo Ministarstvo financija. Kako bi neprofitne organizacije bile upoznate s radnjama koje provode revizorska društva u obavljanju revizije ili
uvida, u nastavku će autor članka opisati radnje koje revizor provodi prilikom same revizije neprofitnih organizacija, kao i vrste izvješća koja izrađuje prilikom obavljenog uvida odnosno revizije
neprofitnih organizacija.

Iznosi primitaka po osnovi naknada troškova, nagrada, pomoći i otpremnina koje ostvaruju državni
službenici i namještenici i službenici i namještenici zaposleni u javnim službama nisu izmijenjeni od
1. siječnja 2024. godine u odnosu na visinu tih prava u 2023. godini. No kako se za isplate ovih
primitaka od 2. siječnja 2024. godine primjenjuju novi neoporezivi iznosi propisani izmijenjenim
Pravilnikom o porezu na dohodak, te novine utječu na porezno obilježje primitaka. Uz to, novim
Zakonom o plaćama u državnoj službi i javnim službama uvedeno je pravo na godišnju nagradu za
rezultate rada kao novi neoporezivi primitak kojega, uz propisane uvjete, za 2024. godinu mogu
ostvariti zaposleni u državnoj i javnim službama.
U članku se obrađuje isplata ostalih materijalnih prava državnim službenicima i namještenicima i
zaposlenima u javnim službama s aspekta određivanja visine i poreznog obilježja primitaka koji se
isplaćuju u 2024. godini, nakon povećanja neoporezivih iznosa

Neprofitne organizacije, iako se sukladno Zakonu o porezu na dobit ne smatraju poreznim obveznicima, dužne su upisati se u registar poreznih obveznika, ukoliko obavljaju gospodarsku djelatnost
kojom stječu neopravdane povlastice na tržištu. O načinu popunjavanja PD obrasca pisali smo u
časopisu Računovodstvo i financije, broj 1/2024. U ovome članku autor ističe specifičnosti neprofitnih
organizacija vezanih uz obvezu popunjavanja i predaje PD obrasca te računovodstveno evidentiranje
rezultata i prikazivanje istog u financijskim izvještajima.

U srpnju 2023. godine objavljene su izmjene i dopune Zakona o fiskalnoj odgovornosti u kontekstu
kojih će se tijekom 2024. godine uskladiti Uredba o sastavljanju i predaji Izjave o fiskalnoj odgovornosti i izvještaja o primjeni fiskalnih pravila. Važno je napomenuti da se za 2023. godinu popunjava
isti Upitnik o fiskalnoj odgovornosti kao i za prethodne godine. Davanju odgovora za svako pitanje
prethodi testiranje dokumenata ili prilaganje reference pa je bitno napomenuti da se testiranjem
obuhvaćaju dokumenti iz cijele 2023.godine. U članku se pojašnjava davanje odgovora na značajnija
pitanja iz Upitnika koji se prilaže uz Izjavu o fiskalnoj odgovornosti za 2023. godinu.

Nakon sastavljanja financijskih izvještaja za 2023. godinu, neprofitne organizacije mogu/moraju
promijeniti način vođenja knjigovodstva. Organizacije koje su prekoračile uvjete za vođenje
jednostavnog knjigovodstva, moraju otvoriti početna stanja imovine, obveza, vlastitih izvora i
rezultata viška prihoda s 1. 1. 2024. godine u dvojnom knjigovodstvu. Budući da su primjenjivale
novčano načelo, u članku se pojašnjavaju dvojbe oko sastavljanja početne bilance u dvojnom
knjigovodstvu. Za promjenu vođenja knjigovodstva za 2024. godinu potrebno je promijeniti podatke
u Registru neprofitnih organizacija.