rif

Kako bi mogao izraziti razumno uvjerenje da financijski izvještaji ne sadrže značajne pogrešne prikaze
nastale uslijed pogreške ili prijevare, od revizora se očekuje da provede odgovarajuće postupke kako bi
primjereno reagirao na procijenjene rizike značajnih pogrešnih prikazivanja uslijed prijevare ili na one
na koje se sumnja. Ovo područje posebno je obrađeno u Međunarodnom revizijskom standardu (MRevS)
240 – Revizorove odgovornosti u vezi s prijevarama u reviziji financijskih izvještaja. U članku autorica
obrađuje postupke koje revizor provodi nakon izvršene procjene i prepoznavanja rizika prijevare u fazi
planiranja odnosno postupke koje revizora obavlja kao reakciju na procijenjene rizike prijevare.

Likvidacija je posljednje razdoblje postojanja društva. Likvidacija društva provodi se ako je imovina društva
dostatna kako bi se namirili svi vjerovnici s kamatama, u protivnom se ima provesti stečajni postupak.
Kako bi se likvidacija trgovačkog društva provela u cijelosti, od likvidatora društva traži se poznavanje
računovodstvenih i poreznih propisa, kao i poznavanje odredbi Zakona o trgovačkim društvima. Iz
tog razloga u nastavku članka bit će obrađene posebnosti koje se pojavljuju u procesu likvidacije, kao
i obveze koje je potrebno provesti u samom računovodstvu.

Računovodstvo nekretnina, tj. zemljišta i građevinskih objekata uređeno je MRS-om 16 – Nekretnine,
postrojenja i oprema odnosno HSFI-om 6 – Dugotrajna materijalna imovina, te MRS-om 40 –
Ulaganja u nekretnine odnosno istoimenim HSFI-om 7, koji uređuju priznavanje imovine, utvrđivanje
njezine knjigovodstvene vrijednosti (početno i naknadno mjerenje te evidentiranje učinaka promjene
fer vrijednosti), amortizacije i gubitaka zbog umanjenja koje je potrebno priznati u vezi s time, kao i
potrebu objavljivanja određenih informacija u izvještajima ili u bilješkama uz financijske izvještaje.
Međutim, u praksi vrlo često dolazi do odstupanja od zahtjeva računovodstvenih standarda te su
utvrđene nepravilnosti prilikom knjiženja poslovnih događaja vezanih uz revalorizaciju nekretnina,
ali i kod naknadnog mjerenja ulaganja u nekretnine po modelu fer vrijednosti. Također, potrebno je
voditi računa i o namjeni nekretnina, kako bi se imovina mogla klasificirati u ispravnu kategoriju u
financijskim izvještajima, posebice prilikom popunjavanja GFI obrazaca. U radu autorica ukazuje na
koji način pravilno primijeniti odredbe pojedinog računovodstvenog standarda prilikom evidentiranja
nekretnina, tj. zemljišta i građevinskih objekata, a vezano uz naknadno mjerenje i njihovo iskazivanje
po fer vrijednosti. Uz pomoć primjera pojašnjava se na koji način transakcije ispravno evidentirati
sukladno računovodstvenim propisima, uvažavajući i određene zahtjeve i odredbe poreznih propisa.

Upravljanje potraživanjima jedan je od glavnih zadataka vođenja brige o imovini društva. U skladu sa
standardima financijskog izvještavanja, potraživanja su resurs koji kontrolira poduzetnik kao rezultat
prošlih događaja i od kojega se očekuje priljev budućih ekonomskih koristi kod poduzetnika. Redovita
usklađenja stavaka između vjerovnika i dužnika, briga o zastari, naplati potraživanja sudskim putem,
prijavi u stečajnu ili likvidacijsku masu nužna su ne samo kako bi povećali mogućnost naplate, već kako
bi i spriječili negativne porezne posljedice zbog porezno nepriznatih rashoda. U uvjetima smanjenja
likvidnosti gospodarstva, nepoštivanja rokova naplate potraživanja, a u isto vrijeme pod pritiskom
dobavljača i poreznih obveza, poduzetnik mora biti itekako oprezan pri upravljanju potraživanjima. U
članku autor dalje prikazuje računovodstveni i porezni tretman upravljanja potraživanjima.

Matična društva iz Republike Hrvatske imaju obvezu sastavljanja i javne objave konsolidiranih
financijskih izvještaja. Rok za dostavu konsolidiranih financijskih izvještaja za javnu objavu je
najkasnije devet mjeseci nakon završetka poslovne godine, što znači da društva koja izvještavaju
prema kalendarskoj godini trebaju do 30. rujna predati FINA-i konsolidirani GFI-POD izvještaj s
propisanom dokumentacijom za potrebe javne objave. Prema novom Zakonu o računovodstvu došlo
je do promjene kriterija za razvrstavanje grupe poduzetnika te se u članku navodi dio Upute o primjeni
novog Zakona o računovodstvu koju je objavilo Ministarstvo financija 22. kolovoza 2024., a odnosi se
na razvrstavanje grupe poduzetnika.
U članku je prikazan primjer sastavljanja konsolidiranog izvještaja o financijskom položaju,
konsolidiranog izvještaja o sveobuhvatnoj dobiti te konsolidiranog izvještaja o novčanom toku za
obveznika MSFI-a.

Novi Zakon o računovodstvu (Nar. nov., br. 85/24.), stupio je na snagu 27. 7. 2024. Ministarstvo
financija dalo je 22. 8. 2024. kratku uputu (https://mfin.gov.hr/vijesti/uputa-o-primjeni-novoga-zakonao-racunovodstvu/3732) koja se fokusira samo na tri pitanja: 1. razvrstavanje poduzetnika prije i poslije
stupanja na snagu novog ZOR-a obzirom na početak poslovne godine i sukladno tome korištenje
odgovarajućih standarda (MSFI ili HSFI), 2. obveza zakonske revizije i 3. obveznici izvještavanja o
održivosti određuju se temeljem pokazatelja propisanih novim ZOR-om sukladno čl. 5. Upravo najveći
broj pitanja i nedoumica u primjeni novog ZOR-a odnosi se na izradu i svrhu (korištenje) izvještaja
o održivosti. Pitanja će zasigurno imati manje oni subjekti pogotovo veliki, koji su već sastavljali
ove izvještaje iako nisu bili u skladu s Europskim standardima izvještavanja o održivosti (http://data.
europa.eu/eli/reg_del/2023/2772/oj).

U članku se pojašnjavaju razlozi i okolnosti koje utječu na činjenicu da je Hrvatska postala imigracijska
destinacija. Ujedno se razmatraju postojeće i moguće imigracije u Hrvatsku te navodi kako bi se
gospodarski subjekti i građani trebali ponašati prema stranim radnicima u cilju njihovog lakšeg
snalaženja i ostanka u Hrvatskoj. Gotovo sigurno strani radnici rade na poslovima koji nisu zanimljivi
i privlačni domicilnom stanovništvu pa bi bez njih značajan dio hrvatskog gospodarstva, posebice
tvrtke u graditeljstvu i turizmu, bio u velikim teškoćama. Važno je provoditi politike koje uravnotežuju
potrebe tržišta rada sa zaštitom prava radnika, kako domaćih, tako i stranih.

Do 6. kolovoza ove godine otvoren je natječaj na koji se mogu javiti jedinice regionalne (područne)
samouprave na području Republike Hrvatske i Grad Zagreb, kao osnivači javnih ustanova koje
obavljaju djelatnost srednjeg obrazovanja te predložiti projekte izgradnje, rekonstrukcije i opremanja
srednjih škola radi povećanja obuhvata gimnazijskim programima. Ukupna alokacija bespovratnih
sredstava za ovaj poziv na dostavu projektnih prijedloga iznosi 72.253.832,00 eura. Od toga je za
pojedinačne projekte dostupno minimalno 100.000,00 eura i maksimalno 20.000.000,00 eura.

Svatko je dužan, u sklopu svojih ovlasti i djelatnosti, osobitu skrb posvećivati zaštiti zdravlja ljudi,
prirode i ljudskog okoliša. Poslodavci imaju brojne obveze uređene zakonom i podrednim propisima.
Poslodavac je odgovoran za organiziranje i provođenje zaštite na radu radnika u svim dijelovima
organizacije rada i u svim radnim postupcima.

Društvo s ograničenom odgovornošću od organa (tijela) mora imati upravu i skupštinu, dok je
postojanje nadzornog odbora fakultativno. Fakultativnost nadzornog odbora znači da ga društvo
može, ali ne mora imati. Osnivači društvenim ugovorom određuju hoće li društvo imati nadzorni
odbor. U nekim slučajevima Zakon o trgovačkim društvima (Nar. nov., br. 111/93. – 130/23., dalje u
tekstu: ZTD), ukida fakultativnost u odlučivanju i propisuje obvezu uspostavljanja nadzornog odbora.
Odredbe o organima društva s ograničenom odgovornošću sadržane su u čl. 422. – 453. ZTD-a. Svi
sudionici u radu društva moraju biti dobro upoznati s relevantnim zakonskim propisima kako bi
osigurali usklađenost djelovanja s važećim zakonima i na taj način izbjegli pravne komplikacije koje
mogu proizaći iz nepridržavanja zakona.