rif

Recentna međunarodna istraživanja prezaduženosti kompanija, kao relevantnih kriterija rastućeg
kreditnog rizika, ukazuju na rangiranje najvažnijih računovodstvenih indikatora kao pomoći
investitorima u detektiranju kreditnih rizika. Rezultati istraživanja pokazali su vrlo koristan pragmatičan
pristup. Cilj ovog prikaza je informacija kreditnim institucijama, investicijskim fondovima, društvima
za osiguranje i svim drugim investitorima o tome koje računovodstvene indikatore treba najprije
testirati u svrhu detektiranja kreditnog rizika.

Izvještaj o novčanim tokovima jedan je od temeljnih godišnjih financijskih izvještaja poslovnog
subjekta. Novčani tok sastoji se novčanog toka poslovnih (operativnih), investicijskih i financijskih
aktivnosti. Analiza novčanog toka provodi se horizontalnom i vertikalnom analizom izvještaja o
novčanom toku, analizom pomoću financijskih pokazatelja novčanog toka, analizom neto radnog
kapitala te analizom ciklusa konverzije novca.
Primarni cilj menadžmenta radnog kapitala, kojem je upravljanje novcem i analiza novčanog toka
sastavni dio, upravo je maksimizacija vrijednosti poslovnog subjekta analizom i održavanjem
stabilnog novčanog toka, naročito u srednjem i dugom roku.

U današnje vrijeme kada poduzetnici na izbor imaju korištenje različitih modela financiranja, povratni
najam (engl. lease back) javlja se kao prihvatljiv način povećanja trenutne likvidnosti. Sve transakcije koje
su sadržane u povratnom najmu najlakše bi se mogle svesti kao prodaja postojeće imovine poduzetnika
i povrat te iste imovine kroz najam. Navedene transakcije provode se uzimanjem iste prodane imovine
od strane poduzetnika, ponovno u operativni ili financijski najam. Takva provedba zahtijeva korištenje
računovodstvenih postupaka uz primjenu računovodstvenih standarda, ali i definiranje poreznog
tretmana navedene transakcije. Sve spomenuto autor će obraditi u nastavku članka.

Jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću osniva se na jednostavniji, jeftiniji način i uopće
je pravni oblik za ostvarenje poduzetništva tamo gdje za to nije potreban veći kapital. Takvo društvo
kapitala može imati najviše tri člana društva i jednog člana uprave. Najznačajnija posebnost j.d.o.o.-a
je što takvo društvo mora imati zakonske rezerve koje se koriste na zakonom propisan način. Iako se
j.d.o.o. kao pravni oblik pojavljuje u pravnom prometu od 2012. godine, još uvijek ima nedoumica i
pitanja vezana na tu temu pa su se na ista osvrnuli i autori u tekstu.

U današnje vrijeme neizvjesnosti i gotovo svakodnevnih promjena poduzetnici se suočavaju sa sve
većim obvezama koje društvo generira iz prošlih događaja i sa sve manjom likvidnošću. Kako bi
smanjili negativne učinke na društvo jedan od načina je i prijevremeni raskid ugovora o leasingu.
Kako bi pojasnili porezni i računovodstveni postupak u takvim slučajevima prije svega je važno
utvrditi o kojoj vrsti ugovora o leasingu se radi odnosno je li riječ o financijskom ili operativnom
leasingu. Iz tog razloga u nastavku članka donosimo na koji način se evidentira raskid ugovora o
leasingu (financijskom ili operativnom) kod obveznika primjene HSFI-a.

Plaćanje predujma stvar je dogovora između stanaka. U slučajevima kada se ugovara, predujam
najčešće služi za podmirivanje predviđenih izdataka isporučitelja, ali ujedno i kao osiguranje plaćanja.
Bez obzira je li riječ o predujmovima u tuzemstvu ili iz inozemstva ili vezanima uz određene grane
gospodarstva, potrebno je pripaziti na specifičnosti koje se odnose na predujmove. Autor u članku
navodi način na koji se računovodstveno i porezno postupa s predujmovima, s posebnim osvrtom na
one u graditeljstvu.

Potrebno je razlikovati računovodstveni od poreznog gubitka, s obzirom da se odnose na dvije različite
kategorije. Računovodstveni gubitak (gubitak prije oporezivanja) utvrđuje se kao razlika prihoda i
rashoda iskazanih i obračunatih sukladno računovodstvenim propisama, evidentira se u poslovnim
knjigama subjekta te iskazuje u računu dobiti i gubitka. Gubitak nakon oporezivanja utvrđuje se na
način da se računovodstvena osnovica (dobit ili gubitak) korigira za tekući porez na dobit utvrđen
u Prijavi poreza na dobit (Obrascu PD ili Obrascu PD-NN), kao i za možebitne efekte odgođenih
poreza. Tako utvrđeni gubitak razdoblja iskazuje se u računu dobiti i gubitka odnosno iskazuje se
u bilanci kao gubitak poslovne godine. Porezni gubitak utvrđuje se prilikom sastavljanja prijave
poreza na dobit, na način da se računovodstvena osnovica korigira za određene stavke umanjenja
i uvećanja, sukladno poreznim propisima. U članku autorica na primjerima prikazuje utvrđivanje
računovodstvenog i poreznog gubitka, pokriće prenesenog gubitka u računovodstvu, korištenje
prenesenog poreznog gubitka pri utvrđivanju porezne osnovice te priznavanje odgođene porezne
imovine s osnove prenesenih poreznih gubitaka.

U skladu s MSFI-om – 16 Najmovi, prilikom evidentiranja operativnih najmova, najmoprimci će
od prvog dana trajanja najma, za sve najmove, osim onih koji se smatraju kratkoročnim (najmovi
ugovoreni na razdoblje kraće od 12 mjeseci) i najmovima male vrijednosti, u poslovnim knjigama
priznati imovinu s pravom korištenja i obvezu po osnovi najma, trošak amortizacije i rashode od
kamata, a prestat će ih priznavati prilikom isteka ili prekida ugovora o najmu. Iako je MSFI 16 stupio
na snagu 1. siječnja 2019. godine, autorica u članku podsjeća i na primjeru prikazuje računovodstveno
priznavanje i mjerenje operativnog najma poslovnog prostora u poslovnim knjigama najmoprimca u
skladu s odredbama MSFI-a 16.

Posebna vojna operacija koju je Ruska Federacija pokrenula na teritoriju Ukrajine, pored iznimnih ljudskih
patnji, dovela je posljedično i do sveobuhvatnih sankcija prema Ruskoj Federaciji. Posljedično tome, kako
navedene sankcije nemaju utjecaj samo na onoga prema kome su usmjerene, već utječu i na poslovanje
trgovačkih društava svih ostalih zemalja koje su dosada imale određenih poslovnih odnosa sa zemljom
prema kojoj je sankcija usmjerena, potrebno je dodatnu pozornost posvetiti pri reviziji financijskih
izvještaja tih trgovačkih društava. U članku autorica detaljnije opisuje nastalu situaciju i moguće utjecaje.

Ruska invazija na susjednu Ukrajinu početak je novog rata na europskom tlu u 21. stoljeću.
Jednostrano deklarirani uzroci invazije shvatljivi su jedino ruskom agresoru i njegovim vazalima.
Generalna skupština UN-a osudila je ogromnom većinom invaziju (uz pet glasova protiv i manji broj
suzdržanih). Osudu ruske agresije izrekla je EU i članice G 7 koje su i uvele ekonomske i financijske
sankcije Ruskoj Federaciji, kao i moćnim pojedincima iz političko-vojno-gospodarskih krugova. Cilj
sankcija je financijski oslabiti agresora i njegove pomagače. Nažalost, ekonomske sankcije imaju
dvosmjerno djelovanje jer osim ruskog agresora pogađaju direktno ili indirektno i zemlje koje su uvele
sankcije. U članku je iznijet presjek aktualnih analiza ekonomskih sankcija objavljenih u člancima
uglednih svjetskih časopisa The Economist i The New Yorker, kao i interpretacija aktualnih statistika
o sankcijama i inflaciji.