rif

Jedan od oblika posredovanja u trgovini je i prodaja robe putem ugovora o komisiji. Ugovor o
komisijskoj prodaji robe je oblik posredovanja kada komisionar prodaje robu u svoje ime, a za račun
vlasnika robe (proizvođača, uvoznika ili drugog trgovca). Uvjeti i način sklapanja ugovora o komisijskoj
prodaji robe uređeni su Zakonom o obveznim odnosima. Ugovorom o komisiji trgovac preuzima tuđu
robu (proizvode) u komisiju, a zatim tu robu prodaje u svoje ime, a za račun vlasnika (komitenta). Kako
se radi o tuđoj robi na vlastitom skladištu odnosno u vlastitoj prodavaonici, trgovac robu iskazuje u
izvanbilančnoj evidenciji. Autorica u članku piše o računovodstvenom i poreznom aspektu poslovanja
trgovca koji prodaje robu na osnovu ugovora o komisiji.

Prodaja osobnih automobila česta je transakcija u poslovanju poduzetnika. Porezni i računovodstveni
tretman prodaje osobnih automobila ovisi o nekoliko čimbenika, kao što su informacija o tome kada
je sredstvo nabavljeno, od koga je nabavljeno, je li postojala mogućnost odbitka PDV-a. Autor u
članku na primjerima prikazuje računovodstveni i porezni tretman prodaje osobnih automobila.

Računovodstvo nekretnina, tj. zemljišta i građevinskih objekata uređeno je MRS-om 16 – Nekretnine,
postrojenja i oprema odnosno HSFI-om 6 – Dugotrajna materijalna imovina te MRS-om 40 – Ulaganja
u nekretnine odnosno istoimenim HSFI-om 7, koji uređuju priznavanje imovine, utvrđivanje njezine
knjigovodstvene vrijednosti (početno i naknadno mjerenje), amortizacije i gubitaka zbog umanjenja
koje je potrebno priznati u vezi s time. Međutim, u praksi vrlo često dolazi do odstupanja od zahtjeva
računovodstvenih standarda te su utvrđene nepravilnosti prilikom knjiženja poslovnih događaja
vezanih uz revalorizaciju nekretnina, ali i kod naknadnog mjerenja ulaganja u nekretnine po modelu
fer vrijednosti. Također, potrebno je voditi računa i o klasifikaciji ove imovine u ispravnu kategoriju u
financijskim izvještajima, posebice prilikom popunjavanja GFI obrazaca.

U članku su predočeni temeljni zahtjevi HSFI-a 6 i MRS-a 16 koji se odnose na priznavanje te početno
i naknadno mjerenje dugotrajne materijalne imovine, kao i prestanak priznavanja dugotrajne
materijalne imovine. Uz to, dani su konkretni primjeri tipičnih poslovnih događaja te njihov
računovodstveni tretman, prema RIF-ovom kontnom planu, u računovodstvu nekretnina, postrojenja
i opreme.

Uz časopis broj 1/2022., pretplatnici
su dobili i poseban prilog RIF-ove
OBAVIJESTI. Prilog sadrži korisne
informacije koje računovođe svakodnevno koriste i trebaju u svome
radu. Podaci u navedenom prilogu,
ažurirani su s propisima koji su
objavljeni zaključno u Nar. nov., br.
147/21. Većina objavljenih podataka ne mijenja se tijekom godine, pa ćemo u sljedećim
brojevima časopisa u rubrici RIF-ove OBAVIJESTI, objavljivati samo u međuvremenu izmijenjene i dopunjene
podatke, te će se na taj način ažurirati ovaj prilog.

Do 5. svibnja otvoren je natječaj za one koji spadaju u kategoriju mikro, malih i srednjih poduzeća, a
poslovanje obavljaju kao obrti, trgovačka društva ili zadruge i to, pretežite odnosno glavne djelatnosti
iz područja C Nacionalne klasifikacije djelatnosti (2007.), odjeljka 16: proizvodnja drva i proizvoda od
drva i pluta (osim namještaja); proizvodnja proizvoda od slame i pleterskih proizvoda. Svrha natječaja
je povećati učinkovitost, okolišne prihvatljivosti, ergonomije i radne procese u predindustrijskoj
preradi drva kroz modernizaciju postojećih i uvođenje učinkovitih i okolišno pogodnih tehnologija,
strojeva, alata i opreme. Ukupni fond javnih sredstava na natječaju, najvećim dijelom financiran
sredstvima Europske unije, iznosi 147.000.000,00 kuna, dok pojedinačni korisnik (prijavitelj projekta
na natječaju) može ostvariti potporu u iznosu od minimalno 10.000 do maksimalno milijun eura.

Mogućnost donošenja smjernica radi jedinstvene primjene Zakona o sprječavanju pranja novca i
financiranja terorizma (Nar. nov., br. 108/17. i 39/19., dalje u tekstu Zakon o SPNFT) propisana je u čl.
88. tog Zakona.
Prema spomenutoj odredbi, nadležno nadzorno tijelo može donijeti sektorske smjernice radi
jedinstvene primjene od strane obveznika odredaba Zakona o SPNFT. Nadležna nadzorna tijela su
Hrvatska narodna banka, Financijski inspektorat, Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga i
Porezna uprava.

Važeći zakon koji u RH uređuje zaštitu tržišnog natjecanja je Zakon o zaštiti tržišnog natjecanja (Nar.
nov., br. 79/09., 80/13. i 41/21.).
Navedenim se Zakonom uređuju pravila i sustav mjera za zaštitu tržišnog natjecanja, ovlasti i zadaće
te ustrojstvo tijela za zaštitu tržišnog natjecanja i postupanje u vezi s provedbom Zakona.
Zakon se primjenjuje na sve oblike sprječavanja, ograničavanja ili narušavanja tržišnog natjecanja od
strane poduzetnika, na teritoriju Republike Hrvatske ili izvan teritorija Republike Hrvatske, ako imaju
učinak na Republiku Hrvatsku.

U skladu sa sveobuhvatnim promjenama u potrošačkom pravu uz već izmijenjen Zakon o obveznim
odnosima, predstavljamo i promjene Zakona o zaštiti potrošača. Izmjene su brojne. Promjene u
sankcioniranju trgovaca, uvođenje i razjašnjavanja digitalnog sadržaja i digitalnih usluga, promjene
kod pisanog prigovora potrošača, posebnih oblika prodaje, novine kod nepoštene poslovne prakse,
obveza obavještavanja potrošača i još mnogo toga, sve do primjene načela oportuniteta prilikom
postupanja kod nepravilnosti.
Zaštita potrošača pravno je vrlo raznoliko i živo područje s čestim intervencijama u propise ne bi li se
hvatao korak s promjenljivom današnjicom.

Pandemija koronavirusa (COVID-19) utjecala je tijekom 2020. i 2021. g. na globalno gospodarstvo i
financijski sustav u mjeri koja dotad nije zabilježena. Cjelokupno stanje identificiranja financijskog
rizika i utvrđivanja njegovog potencijalnog utjecaja na poslovanje poduzeća u budućnosti se brzo i
temeljito promijenilo, a nesigurnost će ostati velika u kratkoročnom i srednjoročnom razdoblju.
Brzi gospodarski pad, u kombinaciji s naglim promjenama u ponašanju potrošača i poslovanju, doveo
je do toga da sustavi, programi i modeli ulaganja povezani s većim ili manjim rizikom ne samo u
poslovanju poduzeća, nego i u osobnim financijama, utemeljeni na podacima prije pandemije bolesti
COVID-19 više neće točno odražavati stvarnost nakon pandemije bolesti COVID-19.