Ako poslodavac do posljednjeg dana u mjesecu ne isplati plaću za prethodni mjesec, dužan je radniku
izdati potvrdu o neisplaćenoj plaći koja je ovršna isprava. Posljednjeg dana u mjesecu dospijeva mu
obveza doprinosa i poreza na dohodak prema ukupnoj plaći koju duguje radniku i dužan je Poreznoj
upravi dostaviti obrazac JOPPD sa zaduženjem za doprinose i porez na dohodak. Obveza se odnosi na
sve zaposlene radnike, uključujući zaposlene članove uprave.
Prvog radnog dana iza toga, poslodavac je dužan zatražiti prisilnu naplatu neisplaćene plaće i naknade
plaće za sve radnike, osim za članove uprave. Ako na računu nema sredstava za prisilnu isplatu pa ga
Financijska agencija blokira, dužan je od Agencije za osiguranje radničkih tražbina zatražiti isplatu
minimalnih plaća za sve radnike, osim za članove uprave. Kad agencija radnicima isplaćuje bruto
minimalne plaće, Agencija plaća i doprinose na plaću. O plaćama isplaćenima od strane Agencije,
poslodavac izvještava Poreznu upravu na obrascu JOPPD. Iznose plaća i doprinosa na plaću koje je
isplatila Agencija, poslodavac je dužan vratiti Agenciji.
rif
-
2022ČlanciPlaće i naknadePlaće i socijalno osiguranjeRačunovodstvo i financijeSvibanj
-
2022ČlanciPoreziRačunovodstvo i financijeSvibanjTrošarine
Obveza plaćanja trošarine i posebnog poreza kod stjecanja alkohola i alkoholnih pića te bezalkoholnog pića i kave iz druge države članice
Gospodarstvenik mora donijeti poslovnu odluku o trošarinskom/poreznom statusu u kojemu želi
stjecati alkohol i alkoholna pića te bezalkoholna pića i kavu iz druge države članice. Preduvjeti
poreznom poslovanju su registracija trošarinskog/poreznog obveznika te ishođenje ovlaštenja za
odgovarajući porezni status. -
2022ČlanciPorez na dodanu vrijednostPoreziRačunovodstvo i financijeSvibanj
Obračun PDV-a na usluge najma plovila (charter)
Iznajmljivanje plovnih objekata s posadom ili bez posade radi odmora, rekreacije i krstarenja turista
nautičara prema Zakonu o pružanju usluga u turizmu spada u usluge koje se pružaju u okviru nautičkog
turizma. Kod određivanja poreznog statusa usluga najma plovila potrebno je odrediti mjesto
oporezivanja. Prema čl. 23. Zakona o PDV-u mjesto obavljanja usluga kratkotrajnog iznajmljivanja
plovila za razonodu (najviše 90 dana) smatra se mjesto gdje se plovilo stavlja na raspolaganje
primatelju usluge. Ako se plovilo stavlja na raspolaganje u jednoj od luka nautičkog turizma na
području Hrvatske, ova se usluga oporezuje prema hrvatskom Zakonu o PDV-u te se primjenjuje
snižena stopa PDV-a 13 % ako se plovilo iznajmljuje turistima na vremensko razdoblje tijekom kojega
putnici na plovilu koriste usluge smještaja. Ako se radi o plovilu koje se stavlja na raspolaganje
osobama koje nisu porezni obveznici izvan EU, a uplovljava u teritorijalno more Republike Hrvatske
odnosno ako se stavlja na raspolaganje u Hrvatskoj, a isplovljava izvan EU, PDV se plaća prema
mjestu stvarnog korištenja pa je potrebno utvrditi broj dana plovidbe unutar Hrvatske. Autorica u
članku piše o novinama vezano za mjesto oporezivanja, načinu izdavanja računa i obračuna PDV-a
na charter usluge. -
2022ČlanciPorez na dohodakPoreziRačunovodstvo i financijeSvibanj
Utvrđivanje dohotka od kapitala po osnovi kamata na štednju ostvarenih u tuzemstvu i iz inozemstva
U hrvatskom poreznom sustavu oporezivanje dohotka od kapitala po osnovi kamata na štednju
prisutno je od 1. siječnja 2015. Stoga od navedenog datuma kamate koje se fizičkim osobama
isplaćuju ili pripisuju temeljem oročenog štednog uloga podliježu oporezivanju odnosno oporezivanju
podliježu kamate isplaćene ili pripisane od 1. siječnja 2015. Od 1. siječnja 2021. na ostvareni dohodak
od kapitala po osnovi kamata na štednju plaća se porez po stopi koja iznosi 10 % odnosno ista je u
okviru petog kruga poreznog rasterećenja smanjena s 12 % na 10 %. U nastavku se govori o načinu
oporezivanja kamata na štednju ostvarenih u tuzemstvu i iz inozemstva te načinu izvještavanja o
tako ostvarenom dohotku. -
2022ČlanciOpći porezni zakonPoreziRačunovodstvo i financijeSvibanj
Sklapanje porezne nagodbe za novoutvrđene obveze u poreznom nadzoru
Za novoutvrđene obveze u postupku poreznog nadzora, porezno tijelo i porezni obveznik mogu do
uručenja zapisnika o obavljenom poreznom nadzoru, sklopiti poreznu nagodbu. Uvjet za sklapanje
porezne nagodbe su prihvaćanje novoutvrđenih obveza u postupku poreznog nadzora te odricanje od
prava na korištenje pravnih lijekova od strane poreznog obveznika. Cilj sklapanja porezne nagodbe je
skraćivanje trajanja poreznog postupka, učinkovitija naplata poreznih obveza utvrđenih u postupcima
poreznog nadzora te poticanje poreznih obveznika na dobrovoljno izvršenje poreznih obveza.
Ako su u postupku poreznog nadzora obveze poreznih obveznika utvrđene procjenom, tada se
sklapanjem porezne nagodbe novoutvrđena porezna obveza (glavnica) i zatezna kamata mogu
smanjiti za ukupno 5 %. Međutim, ovisno o ugovorenoj svoti i roku plaćanja, na preostali iznos
novoutvrđenih obveza nakon umanjenja za 5 %, mogu se još dodatno smanjiti utvrđene zatezne
kamate. Porezna nagodba može se sklopiti i za dio novoutvrđenih poreznih obveza. -
U tijeku obavljanja revizije financijskih izvještaja društva, obveza je revizora prikupiti revizorske dokaze
i sastaviti ih u odgovarajuću revizorsku dokumentaciju. Uz pomoć potpune dokumentacije revizor može
s većom razinom pouzdanosti i uvjerenja izraziti revizorsko mišljenje i sastaviti revizorsko izvješće.
Radna dokumentacija u reviziji propisana je odredbama Zakona o reviziji i Međunarodnim revizijskim
standardima (u daljnjem tekstu MRevS-ima). Stoga će autor u nastavku članka navesti propise koji
definiraju na koji način bi revizori trebali izrađivati, slagati i čuvati revizorsku dokumentaciju (radne
papire i mape) te će biti prezentiran i izgled revizorske dokumentacije, njezina svrha i odredbe o
provođenju nadzora nad spomenutom dokumentacijom. -
2022ČlanciEksterna revizijaRačunovodstvo i financijeRevizijaSvibanj
Reakcija revizora na procijenjeni rizik prijevare
Kako bi mogao izraziti razumno uvjerenje da financijski izvještaji ne sadrže značajne pogrešne prikaze
nastale uslijed pogreške ili prijevare, od revizora se očekuje da provede odgovarajuće postupke kako
bi primjereno reagirao na procijenjene rizike značajnih pogrešnih prikazivanja uslijed prijevare ili na
one na koje se sumnja. Ovo područje posebno je obrađeno u Međunarodnom revizijskom standardu
(MRevS) 240 – Revizorove odgovornosti u vezi s prijevarama u reviziji financijskih izvještaja. U članku
autorica obrađuje postupke koje revizor provodi nakon izvršene procjene i prepoznavanja rizika
prijevare u fazi planiranja odnosno postupke koje revizora obavlja kao reakciju na procijenjene rizike
prijevare. -
2022ČlanciEksterna revizijaRačunovodstvo i financijeRevizijaSvibanj
Značajnost u reviziji financijskih izvještaja prema MRevS-u 320
Kako bi obavio reviziju (konsolidiranih) godišnjih financijskih izvještaja u skladu s odredbama
Međunarodnih revizijskih standarda (MRevS-a), čija je upotreba u Republici Hrvatskoj propisana
odredbama Zakona o reviziji, revizor je u skladu sa zahtjevima MRevS-a 320 Značajnost u planiranju i
obavljanju revizije, dužan primijeniti koncept značajnosti.Koncept značajnosti od iznimnog je značenja
za reviziju (konsolidiranih) godišnjih financijskih izvještaja s obzirom da se isti primjenjuje prilikom
planiranja revizije, obavljanja revizije, ocjenjivanja učinaka pogrešnih i neispravljenih prikazivanja
utvrđenih u reviziji te prilikom revizorova formiranja mišljenja o revidiranim financijskim izvještajima. -
2022ČlanciFinancijsko računovodstvoRačunovodstvoRačunovodstvo i financijeSvibanj
Informativna snaga novčanog toka
Autorice ovoga članka obradile su i obrazložile povezanost bilance, računa dobiti i gubitka i izvještaja
o novčanom toku. U članku je temeljem analize obrazloženo da informacije na temelju analize bilance
i računa dobiti i gubitka jesu značajne, ali nisu dostatne za donošenje odluka investitora i vjerovnika.
Informativna snaga informacija dobivenih analizom povećava se povezivanjem i uključivanjem
novčanog toka u analizu. To je ilustrirano izračunom i analizom pokazatelja na primjerima poslovne
prakse poduzeća. -
2022ČlanciFinancijsko računovodstvoRačunovodstvoRačunovodstvo i financijeSvibanj
Iskazivanje štetnih događaja u računovodstvu
U svom poslovanju, poduzetnici se koriste različitim oblicima imovine. Takvo posjedovanje imovine
podložno je situaciji u kojoj se spomenuta imovina može oštetiti na različite načine. Prirodna
nepogoda jedna je od posljedica koje ostavljaju imovinu u većem ili manjem dijelu neupotrebljivom.
Tako nastala šteta na imovini poduzetnika ima trenutačne posljedice na njegovo poslovanje koje se
očituju na smanjenju vrijednosti imovine, ali i odgođene posljedice koje se očituju kao propuštena
dobit zbog nemogućnosti korištenja takve imovine ili potencijalnog zastoja u radu poduzetnika.