rif

Novi Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima (Nar. nov., br. 111/21.), sadržava detaljne odredbe
o ugovoru o stvaranju autorskog djela po narudžbi.
Budući da je stari Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima (Nar. nov., br. 167/03. do 96/18.),
o ovom pitanju sadržavao vrlo šture odredbe, to je razlog da se ovom prigodom detaljnije bavimo
autorskim djelima stvorenim po narudžbi. U članku se navode i obrazlažu odredbe Zakona koje se
odnose na autorska djela stvorena po narudžbi, a daje se i primjer ugovora o stvaranju djela po
narudžbi.

Radnik koji radi u punom radnom vremenu kod jednog poslodavca ili radnik koji radi kod više
poslodavaca s ukupnim radnim vremenom ne dužim od četrdeset sati tjedno može s drugim
poslodavcem sklopiti ugovor za obavljanje dopunskog rada. Koje su zakonske pretpostavke, o kakvom
se ugovoru radi, o kakvom se pristanku poslodavca radi i na brojna slična pitanja autorica odgovara
u tekstu koji slijedi.

Evidentiranje radnog vremena radnika jedna je od zakonom propisanih obveza poslodavca. Ako
poslodavac ne vodi evidenciju o radnom vremenu radnika ili ju ne vodi na propisan način čini jedan od
najtežih prekršaja propisanih Zakonom o radu. Sadržaj i način vođenja evidencije o radnom vremenu
propisan je posebnim pravilnikom kojeg je donio ministar rada. Što čini obvezni sadržaj evidencije
o radnom vremenu, na koji način se ista mora voditi te koji su rokovi njezinog čuvanja, pročitajte u
tekstu koji slijedi

U članku se daje prikaz novog Pravilnika o postupku i načinu kontrole podataka o kojima ovise prava
iz mirovinskog osiguranja koji je na snazi od 1. siječnja 2022. godine.

Za razdoblja u kojima ne radi iz opravdanih razloga propisanih Zakonom o obveznom zdravstvenom
osiguranju, radnik ima pravo na naknadu plaće. Prema kriteriju na čiji se teret naknada isplaćuje, tko
je isplaćuje, a posljedično tomu i kakvo je porezno obilježje isplaćenog iznosa naknade, razlikujemo:
– naknadu plaće za bolovanje koja tereti poslodavca i koja je u poreznom smislu izjednačena s plaćom
(bolovanje osiguranika za prva 42 kalendarska dana spriječenosti za rad, bolovanje invalida rada za
prvih 7 kalendarskih dana spriječenosti i dr.)

Europska komisija novom direktivom o administrativnoj suradnji u području oporezivanja (DAC
7) proširuje pravila EU o poreznoj transparentnosti i na digitalne platforme. Putem DAC 7 jača se
administrativna suradnja dodatnim pojašnjenjem, ali i poboljšanjem postojećih pravila koja se odnose
na prisutnost službenika države članice tijekom istrage u drugoj državi članici. U članku autorica daje
informaciju i o budućim koracima Europske komisije i to na temu kripto imovine i e-novca.

Motorna vozila su na nacionalnoj razini predmet oporezivanja posebnim porezom i nisu obuhvaćena
pravilima oporezivanja koja vrijede za predmete harmoniziranoga trošarinskog oporezivanja –
trošarinske proizvode. Navedeno znači da europsko trošarinsko zakonodavstvo ne obuhvaća kao
predmet harmoniziranoga trošarinskog oporezivanja motorno vozilo.

Izmjenama Zakona o PDV-u koje su objavljene u Nar. nov., br. 121/19., s primjenom od 1. siječnja
2020., između ostalih izmjena usklađene su njegove odredbe s izmjenama Direktive 2006/112/EZ, a
vezano za pojednostavljenje kod premještanja dobara iz jedne u drugu državu članicu. Prema ovim
odredbama, ako se radi o premještanju u okviru tzv. „aranžmana za premještanje“, premještanje se
smatra jednom isporukom u državi članici otpreme i stjecanjem unutar Europske unije u državi članici
u kojoj su dobra smještena pa se porezni obveznik koji premješta dobra ne mora registrirati u toj
državi članici. Autorica u nastavku piše o novim pravilima kod premještanja dobara unutar Europske
unije.

Mjestom obavljanja usluga poreznom obvezniku kao i osobi koja djeluju kao porezni obveznik, prema
općem načelu oporezivanja usluga, smatra se mjesto sjedišta poreznog obveznika primatelja usluge.
Kada usluge, za koje je propisano opće pravilo o mjestu obavljanja, hrvatski porezni obveznik obavi
poreznom obvezniku koji ima sjedište, prebivalište ili uobičajeno boravište u inozemstvu, primatelj
usluge obveznik je obračuna PDV-a prema propisima države sjedišta. Autorica u članku piše o obračunu
PDV-a na usluge obavljene primatelju sa sjedištem, prebivalištem ili uobičajenim boravištem u drugoj
državi članici ili u trećim zemljama i daje primjere kako je određeno mjesto oporezivanja za pojedine
vrste usluga.

Zakon o PDV-u sadrži posebne odredbe o primjeni poreznog oslobođenja kod isporuka dobara i usluga
u vezi s međunarodnim pomorskim i zračnim prijevozom. Porezno oslobođenje propisano je člankom
47. Zakona o PDV-u i člankom 116. Pravilnika o PDV-u, a primjenjuje se na isporuke međunarodnim
prijevoznicima sa sjedištem u tuzemstvu dok se na isporuke stranim prijevoznicima primjenjuju
pravila o mjestu oporezivanja. U nastavku članka autorica detaljnije pojašnjava primjenu poreznog
oslobođenja kod isporuka tuzemnim prijevoznicima te primjenu odredbi o mjestu oporezivanja kod
isporuka međunarodnim pomorskim i zračnim prijevoznicima sa sjedištem u inozemstvu.