rif

U današnje vrijeme neizvjesnosti i gotovo svakodnevnih promjena poduzetnici se suočavaju sa sve
većim obvezama koje društvo generira iz prošlih događaja i sa sve manjom likvidnošću. Kako bi
smanjili negativne učinke na društvo jedan od načina je i prijevremeni raskid ugovora o leasingu.
Kako bi pojasnili porezni i računovodstveni postupak u takvim slučajevima prije svega je važno
utvrditi o kojoj vrsti ugovora o leasingu se radi odnosno je li riječ o financijskom ili operativnom
leasingu. Iz tog razloga u nastavku članka donosimo na koji način se evidentira raskid ugovora o
leasingu (financijskom ili operativnom) kod obveznika primjene HSFI-a.

Plaćanje predujma stvar je dogovora između stanaka. U slučajevima kada se ugovara, predujam
najčešće služi za podmirivanje predviđenih izdataka isporučitelja, ali ujedno i kao osiguranje plaćanja.
Bez obzira je li riječ o predujmovima u tuzemstvu ili iz inozemstva ili vezanima uz određene grane
gospodarstva, potrebno je pripaziti na specifičnosti koje se odnose na predujmove. Autor u članku
navodi način na koji se računovodstveno i porezno postupa s predujmovima, s posebnim osvrtom na
one u graditeljstvu.

Potrebno je razlikovati računovodstveni od poreznog gubitka, s obzirom da se odnose na dvije različite
kategorije. Računovodstveni gubitak (gubitak prije oporezivanja) utvrđuje se kao razlika prihoda i
rashoda iskazanih i obračunatih sukladno računovodstvenim propisama, evidentira se u poslovnim
knjigama subjekta te iskazuje u računu dobiti i gubitka. Gubitak nakon oporezivanja utvrđuje se na
način da se računovodstvena osnovica (dobit ili gubitak) korigira za tekući porez na dobit utvrđen
u Prijavi poreza na dobit (Obrascu PD ili Obrascu PD-NN), kao i za možebitne efekte odgođenih
poreza. Tako utvrđeni gubitak razdoblja iskazuje se u računu dobiti i gubitka odnosno iskazuje se
u bilanci kao gubitak poslovne godine. Porezni gubitak utvrđuje se prilikom sastavljanja prijave
poreza na dobit, na način da se računovodstvena osnovica korigira za određene stavke umanjenja
i uvećanja, sukladno poreznim propisima. U članku autorica na primjerima prikazuje utvrđivanje
računovodstvenog i poreznog gubitka, pokriće prenesenog gubitka u računovodstvu, korištenje
prenesenog poreznog gubitka pri utvrđivanju porezne osnovice te priznavanje odgođene porezne
imovine s osnove prenesenih poreznih gubitaka.

U skladu s MSFI-om – 16 Najmovi, prilikom evidentiranja operativnih najmova, najmoprimci će
od prvog dana trajanja najma, za sve najmove, osim onih koji se smatraju kratkoročnim (najmovi
ugovoreni na razdoblje kraće od 12 mjeseci) i najmovima male vrijednosti, u poslovnim knjigama
priznati imovinu s pravom korištenja i obvezu po osnovi najma, trošak amortizacije i rashode od
kamata, a prestat će ih priznavati prilikom isteka ili prekida ugovora o najmu. Iako je MSFI 16 stupio
na snagu 1. siječnja 2019. godine, autorica u članku podsjeća i na primjeru prikazuje računovodstveno
priznavanje i mjerenje operativnog najma poslovnog prostora u poslovnim knjigama najmoprimca u
skladu s odredbama MSFI-a 16.

Posebna vojna operacija koju je Ruska Federacija pokrenula na teritoriju Ukrajine, pored iznimnih ljudskih
patnji, dovela je posljedično i do sveobuhvatnih sankcija prema Ruskoj Federaciji. Posljedično tome, kako
navedene sankcije nemaju utjecaj samo na onoga prema kome su usmjerene, već utječu i na poslovanje
trgovačkih društava svih ostalih zemalja koje su dosada imale određenih poslovnih odnosa sa zemljom
prema kojoj je sankcija usmjerena, potrebno je dodatnu pozornost posvetiti pri reviziji financijskih
izvještaja tih trgovačkih društava. U članku autorica detaljnije opisuje nastalu situaciju i moguće utjecaje.

Ruska invazija na susjednu Ukrajinu početak je novog rata na europskom tlu u 21. stoljeću.
Jednostrano deklarirani uzroci invazije shvatljivi su jedino ruskom agresoru i njegovim vazalima.
Generalna skupština UN-a osudila je ogromnom većinom invaziju (uz pet glasova protiv i manji broj
suzdržanih). Osudu ruske agresije izrekla je EU i članice G 7 koje su i uvele ekonomske i financijske
sankcije Ruskoj Federaciji, kao i moćnim pojedincima iz političko-vojno-gospodarskih krugova. Cilj
sankcija je financijski oslabiti agresora i njegove pomagače. Nažalost, ekonomske sankcije imaju
dvosmjerno djelovanje jer osim ruskog agresora pogađaju direktno ili indirektno i zemlje koje su uvele
sankcije. U članku je iznijet presjek aktualnih analiza ekonomskih sankcija objavljenih u člancima
uglednih svjetskih časopisa The Economist i The New Yorker, kao i interpretacija aktualnih statistika
o sankcijama i inflaciji.

Uz časopis broj 1/2022., pretplatnici su dobili
i poseban prilog RIF-ove OBAVIJESTI. Prilog
sadrži korisne informacije koje računovođe
svakodnevno koriste i trebaju u svome radu.
Podaci u navedenom prilogu, ažurirani su s
propisima koji su objavljeni zaključno u Nar.
nov., br. 147/21. Većina objavljenih podataka
ne mijenja se tijekom godine, pa ćemo u sljedećim brojevima časopisa u rubrici RIF-ove
OBAVIJESTI, objavljivati samo u međuvremenu izmijenjene i dopunjene podatke, te će se
na taj način ažurirati ovaj prilog.

Broj 11 od 26. siječnja 2022. godine
− Odluka o porezima Općine Mihovljan
Broj 12 od 28. siječnja 2022. godine
− Odluka o dodjeli beskamatnog zajma jedinicama lokalne
i područne (regionalne) samouprave koje su pogođene
posljedicama razornih potresa na području Grada Zagreba,
Zagrebačke županije, Krapinsko-zagorske županije, Sisačkomoslavačke županije i Karlovačke županije za sanaciju šteta od
potresa

U tijeku je natječaj (poziv na dodjelu bespovratnih financijskih sredstava) na koji se mogu javiti pravne
osobe koje djeluju kao službe spašavanja za potrebe stanovništva, kako bi ostvarile nadoknadu
izdataka koji su nastali od 28. prosinca 2020., kao posljedica potresa. Pozivom je obuhvaćeno deset
županija: Grad Zagreb, Krapinsko-zagorska županija, Zagrebačka županija, Sisačko-moslavačka
županija, Karlovačka županija, Varaždinska županija, Međimurska županija, Brodsko-posavska
županija, Koprivničko-križevačka županija i Bjelovarsko-bilogorska županija. Natječaj se financira
iz Fonda solidarnosti Europske unije, a ukupna bespovratna sredstva alocirana za njega iznose
82.660.000 kuna. Prijaviteljima koji zadovolje kriterije poziva pokrit će se stopostotni prihvatljivi
troškovi. Natječaj za prijave otvoren je do iskorištenja financijske alokacije, a najkasnije do 30.
travnja 2022.

Radnici mogu sudjelovati u odlučivanju o pitanjima koja su u vezi s njihovim gospodarskim i socijalnim
pravima i interesima, ali samo ako su zaposleni kod poslodavca koji zapošljava najmanje dvadeset
radnika. Pravo sudjelovanja u odlučivanju nemaju radnici kod poslodavca koji zapošljava manje od
dvadeset radnika niti radnici zaposleni u tijelima državne uprave.