rif

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o PDV-u Hrvatski sabor je usvojio 25. ožujka 2022. te se očekuje
njegova objava u Narodnim novinama, a propisano je da stupa na snagu 1. travnja 2022. godine. U
cilju ublažavanja rasta cijena i poreznog rasterećenja građana izmjenama Zakona smanjene su stope
PDV-a na voće, povrće, meso, sjeme, dječju hranu, prirodni plin, ogrjevno drvo i druge energente
te na niz drugih proizvoda značajnih za životni standard. Autorica u članku daje pregled izmjena s
navođenjem obveza poreznih obveznika na dan početka primjene novih stopa vezano za popis zaliha
proizvoda u trgovini na malo te o postupanju u prijelaznom razdoblju s predujmovima, povratom
robe i naknadnim promjenama porezne osnovice.

Trostrani posao je transakcija koju tri porezna obveznika iz tri različite države članice EU zaključe
za ista dobra koja su prevezena ili otpremljena od prvog isporučitelja neposredno posljednjem
kupcu. Primjena odredbi o trostranom poslu omogućuje pojednostavljenje oko prijavljivanja i
registracije poreznih obveznika u državama članicama u kojima nastaje obveza obračuna PDV-a uz
zadovoljavanje propisanih uvjeta. Uvjeti su propisani Direktivom 2006/112/EZ i člankom 10 hrvatskog
Zakona o PDV-u. Autorica u članku daje primjere obračuna PDV-a i način evidentiranja transakcija u
okviru trostranog posla u slučaju kada je hrvatski porezni obveznik jedan od sudionika u trostranom
poslu bilo da je isporučitelj, prvi ili drugi kupac.

Pri isplati drugog dohotka nerezidentima tuzemni je isplatitelj obvezan obračunati i na propisane
račune u Hrvatskoj uplatiti doprinose i predujam poreza na dohodak, osim ako nije drukčije određeno
međunarodnim propisima koji obvezuju Hrvatsku.
Ako isplatitelj u trenutku isplate ima potvrdu A-1 ili odgovarajuću potvrdu određenu dvostranim
ugovorom o socijalnom osiguranju kojom stranac ili hrvatski državljanin dokazuje pripadnost
socijalnom osiguranju druge države članice EU ili države s kojom Hrvatska primjenjuje socijalni ugovor
i ta potvrda nije starija od 6 mjeseci, pri isplati drugog dohotka u Hrvatskoj se ne plaćaju doprinosi
za obvezna osiguranja.

Zakonom o porezu na dobit i Zakonom o porezu na dohodak za porezne obveznike poreza na dobit
i obveznike poreza na dohodak, propisana je obveza plaćanja predujma poreza na osnovi porezne
prijave za prethodno porezno razdoblje. Iznos predujma poreza izračunava se na način da se porezna
obveza utvrđena za prethodno porezno razdoblje podijeli s brojem mjeseci istoga razdoblja.
Protekom poslovne godine, na temelju koje su predujmovi utvrđeni, porezni obveznici vrlo često
traže promjene u visini predujmova na temelju privremenog rezultata, primjerice prvog tromjesečja,
polugodišta, nakon određene značajnije promjene u poslovanju, kao što je prekid suradnje s određenim
kupcima, što uzrokuje pad prihoda, promjene u visini troškova koje rezultiraju smanjenjem dobiti ili
pak zatraže plaćanje viših predujmova zbog rasta poslovne aktivnosti kako bi upravljali na neki način
novčanim tokom s ciljem lakšeg podnošenja jednokratne uplate po prijavi poreza na dobit protekom
godine.

Pisana izjava ili pismo predstavljanja uprave je pisana izjavu koju revizor mora pribaviti od
menadžmenta za svaki revizijski angažman, kako bi potkrijepio ostale revizijske dokaze ili tvrdnje
u financijskim izvještajima, a u kojoj menadžement potvrđuje svoju odgovornost za sastavljanje
financijskih izvještaja i potpunost informacija danih revizoru. Ukoliko menadžment odbije dati
pisanu izjavu ili ju modificira, revizor se može i suzdržati od izražavanja mišljenja. U članku autorica
detaljnije razmatra odredbe MRevS-a 580 – Pisane izjave, a vezane uz odgovornost revizora da u
reviziji financijskih izvještaja pribavi pisane izjave od menadžmenta koje će koristiti pri donošenju
zaključaka na kojima temelji revizorovo mišljenje.

Svakodnevno u poslovanju trgovačkih društava, obrtnika, samostalnih djelatnosti, obiteljskih
poljoprivrednih gospodarstava i ostalih pravnih oblika poduzetnika nastaje računovodstvena
dokumentacija koju je nakon obrade potrebno čuvati u za to predviđenim rokovima. U članku su
prikazani rokovi, način i ostala pravila vezana uz čuvanje računovodstvene dokumentacije. Isto tako
i nakon brisanja trgovačkog društva iz sudskog registra potrebno je računovodstvenu dokumentaciju
čuvati odnosno prema novom Pravilniku o iznosu naknade za pohranu i čuvanje poslovnih knjiga i
dokumentacije društva nakon njegova brisanja iz sudskog registra (Nar. nov., br. 6/20.), predati na
čuvanje u Hrvatsku gospodarsku komoru.

Recentna međunarodna istraživanja prezaduženosti kompanija, kao relevantnih kriterija rastućeg
kreditnog rizika, ukazuju na rangiranje najvažnijih računovodstvenih indikatora kao pomoći
investitorima u detektiranju kreditnih rizika. Rezultati istraživanja pokazali su vrlo koristan pragmatičan
pristup. Cilj ovog prikaza je informacija kreditnim institucijama, investicijskim fondovima, društvima
za osiguranje i svim drugim investitorima o tome koje računovodstvene indikatore treba najprije
testirati u svrhu detektiranja kreditnog rizika.

Izvještaj o novčanim tokovima jedan je od temeljnih godišnjih financijskih izvještaja poslovnog
subjekta. Novčani tok sastoji se novčanog toka poslovnih (operativnih), investicijskih i financijskih
aktivnosti. Analiza novčanog toka provodi se horizontalnom i vertikalnom analizom izvještaja o
novčanom toku, analizom pomoću financijskih pokazatelja novčanog toka, analizom neto radnog
kapitala te analizom ciklusa konverzije novca.
Primarni cilj menadžmenta radnog kapitala, kojem je upravljanje novcem i analiza novčanog toka
sastavni dio, upravo je maksimizacija vrijednosti poslovnog subjekta analizom i održavanjem
stabilnog novčanog toka, naročito u srednjem i dugom roku.

U današnje vrijeme kada poduzetnici na izbor imaju korištenje različitih modela financiranja, povratni
najam (engl. lease back) javlja se kao prihvatljiv način povećanja trenutne likvidnosti. Sve transakcije koje
su sadržane u povratnom najmu najlakše bi se mogle svesti kao prodaja postojeće imovine poduzetnika
i povrat te iste imovine kroz najam. Navedene transakcije provode se uzimanjem iste prodane imovine
od strane poduzetnika, ponovno u operativni ili financijski najam. Takva provedba zahtijeva korištenje
računovodstvenih postupaka uz primjenu računovodstvenih standarda, ali i definiranje poreznog
tretmana navedene transakcije. Sve spomenuto autor će obraditi u nastavku članka.

Jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću osniva se na jednostavniji, jeftiniji način i uopće
je pravni oblik za ostvarenje poduzetništva tamo gdje za to nije potreban veći kapital. Takvo društvo
kapitala može imati najviše tri člana društva i jednog člana uprave. Najznačajnija posebnost j.d.o.o.-a
je što takvo društvo mora imati zakonske rezerve koje se koriste na zakonom propisan način. Iako se
j.d.o.o. kao pravni oblik pojavljuje u pravnom prometu od 2012. godine, još uvijek ima nedoumica i
pitanja vezana na tu temu pa su se na ista osvrnuli i autori u tekstu.