rif

Hrvatski sabor usvojio je Zakon o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj. Zamjena
valute zahtjevan je i složen postupak, a Zakon je samo jedan od „alata“. Uvođenje eura odrazit će
se između ostaloga i na računovodstvo i financijsko izvještavanje. Sve knjigovodstvene isprave,
poslovne knjige, kao i godišnji financijski izvještaji uvođenjem eura više neće biti iskazani u kunama,
već u eurima.

Autorica u tekstu daje pojašnjenje najvažnijih dijelova Zakona o uvođenju eura kao službene valute
u Republici Hrvatskoj kojim su, uz temeljna načela, detaljno razrađene aktivnosti koje će se provoditi
nakon što Vijeće Europske unije donese odluku da Republika Hrvatska ispunjava sve potrebne
preduvjete za ulazak u europodručje.

Od 1. lipnja 2022. za prijave je otvoren natječaj odnosno poziv na dostavu projektnih prijedloga pod nazivom „Bespovratne potpore za novoosnovana poduzeća“ na koji se mogu javiti mikro, mali i srednji poduzetnici koji su osnovani u zadnjih pet godina. Predmet
natječaja je poticanje investicija takvih, novoosnovanih poduzeća koja se mogu javiti na natječaj s projektima čija je tehnološka zrelost
izvan faze dokazivanja koncepta, ali koji još nisu spremni za tržište. Potpore koje se financiraju iz proračuna Europske unije namijenjene
su razvoju inovacija, povećanju proizvodnih kapaciteta i spremnosti poduzeća za investicije. Ukupno je na natječaju dostupno 141,7
milijuna kuna, a pojedinačni poduzetnik može ostvariti potporu u iznosu od minimalno 200.000,00 do maksimalno 1.000.000,00 kuna.

Zakonom o zaštiti prijavitelja nepravilnosti (Nar. nov., br. 46/22.), koji je stupio na snagu 23. 4. 2022.
godine prijaviteljima nepravilnosti, između ostaloga, osigurava i učinkovitu pravnu zaštitu.
Osim zaštite identiteta i povjerljivosti, sudske zaštite, naknade štete, emocionalne podrške i druge
zaštite predviđene u postupcima propisanim tim Zakonom, prijaviteljima nepravilnosti osigurava se
primarna besplatna pravna pomoć, a može im se osigurati i sekundarna besplatna pravna pomoć.
Primarna i sekundarna pravna pomoć se prijaviteljima nepravilnosti osigurava u skladu sa zakonom
kojim se uređuje pravo na besplatnu pravnu pomoć.

Ovršni zakon uređuje postupak po kojem sudovi i javni bilježnici provode prisilno ostvarenje tražbina
na temelju ovršnih i vjerodostojnih isprava. Ovrha na plaći skup je radnji pomoću kojih ovrhovoditelj
prisilno ostvaruje svoje novčane tražbine. Ovršni zakon stavlja pred poslodavce, dužnikove dužnike
odgovornu zadaću. Sam propis se i razmjerno često mijenja stvarajući nepovjerenje jesmo li postupili
ispravno u svakoj situaciji koja nam se javlja u svakodnevnom poslovanju.

U razdoblju priprema za nadolazeću turističku sezonu javlja se sve veća potreba za zapošljavanjem
stranih državljana, posebice državljana trećih zemalja u deficitarnim zanimanjima odnosno poslovima
kao što su poslovi pomoćnih djelatnika u sektoru ugostiteljstva i turizma. U nastavku teksta pročitajte
uvjete koje mora zadovoljiti poslodavac i strani radnik s ciljem sklapanja ugovora o radu na određeno
vrijeme za obavljanje sezonskih poslova s posebnim naglaskom na zapošljavanju državljana trećih
zemalja

Ugovor o prodajnom nalogu i ugovor o nalogu uređeni su odredbama Zakona o obveznim odnosima
(Nar. nov., br. 35/05. do 126/21.) s time da je ugovor o prodajnom nalogu uređen u čl. 476. do 478.
tog Zakona, dok su odredbe o ugovoru o nalogu sadržane u čl. 763. do 784.
U članku se navode odredbe Zakona o obveznim odnosima koje se odnose na spomenute ugovore,
daju se primjeri jednog i drugog ugovora, a na kraju se navode njihove sličnosti i razlike.

Moderni se brodovi grade sve veći s naprednijim operativnim sustavima, a njima upravlja manja,
specijaliziran(ij)a posada. Uvođenje suvremene brodske automatizacije usko je povezano sa
smanjenjem brojnosti brodskih posada.
Autonomni brodovi i/ili brodovi bez posade smatraju se ključnim elementom za konkurentnu i održivu
brodarsku industriju u budućnosti. Tijekom posljednjeg desetljeća razvijeno je nekoliko prototipova
autonomnih brodova.

U 2022. godini nema promjena u propisima koji uređuju pravo radnika na godišnji odmor, niti
promjena u propisima kojima se uređuje visina i porezna obilježja primitaka povezanih s pravom na
godišnji odmor odnosno korištenjem toga prava.

Kolektivni ugovor ugostiteljstva sklopljen je 11. travnja 2022. godine, a primjenjuje se od 1. travnja
2022. godine, osim ugovorenih plaća koje se primjenjuju od 1. lipnja 2022. godine. Sklopljen je
na određeno vrijeme do 31. prosinca 2023. godine i obvezuje poslodavce koji su članovi Hrvatske
udruge poslodavaca – Udruge ugostiteljstva i turizma. U tijeku je postupak pribavljanja mišljenja
poslodavaca i utvrđivanje postoji li javni interes za proširenje Kolektivnog ugovora ugostiteljstva i na
poslodavce i radnike koji nisu članovi stranaka koje su sklopile Ugovor. Odluku o proširenoj primjeni
Kolektivnog ugovora ugostiteljstva ovlašten je donijeti ministar nadležan za rad i radne odnose.
U članku se daje osvrt prava radnika i obveze poslodavaca određene Kolektivnim ugovorom
ugostiteljstva.