rif

Grijani duhanski proizvodi, e-tekućina i novi duhanski proizvodi nisu dio europskog harmoniziranog
trošarinskog sustava. Njihovo oporezivanje nije harmonizirano na razini Europske unije te države
članice mogu samostalno urediti nacionalno zakonodavstvo u tom području, pri čemu su ograničene
temeljnim načelima Ugovora o funkcioniranju Europske unije. To su proizvodi namijenjeni udisanju
pare, bez procesa izgaranja, a koji se mogu smatrati supstitutima za duhanske prerađevine (cigarete,
cigare, cigarilosi, sitno rezani duhan i ostali duhan za pušenje).

Obveznici poreza na dohodak primitke i izdatke od poslovnih događaja utvrđuju primjenjujući novčano
načelo. Prema ovom načelu primitak se evidentira prema primljenoj uplati od strane kupca, a izdatak
prema obavljenoj isplati dobavljaču. U slučaju priljeva odnosno odljeva u stranoj valuti preračunavaju
se u kunsku vrijednost prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke važećem na dan primitka
(uplate) odnosno izdatka (isplate). Autorica u članku daje primjere evidentiranja poslovnih događaja
stjecanja dobara iz druge države članice, ukazujući na moguće razlike kod utvrđivanja osnovice za
obračun poreza na dodanu vrijednost u odnosu na iskazivanje primitaka i izdataka u knjizi primitaka
i izdataka zbog razlike u tečaju koji se primjenjuje u jednom i drugom slučaju.

Porezna uprava provodi ovršni postupak radi prisilne naplate nepodmirenih obveza po osnovi poreza,
doprinosa i drugih javnih davanja od pravnih i fizičkih osoba – poreznih dužnika, ako je porezni
dug dospio. Postupak prisilne naplate poreznog duga porezno tijelo najčešće provodi na temelju
ovršnih i vjerodostojnih isprava, donošenjem rješenja o pljenidbi i prijenosu novčanih sredstava koje
ovršenik ima na računu kod banke s nalogom Financijskoj agenciji za prijenos zaplijenjenih novčanih
sredstava na propisane račune te pljenidbom novčanih sredstava (plaće) koju ovršenik ostvaruje kod
poslodavca.

U kriznim vremenima i uvjetima recentnih ekonomskih poremećaja, globalno i lokalno, javlja se
izloženost poduzeća brojnim poznatim i nepoznatim rizicima. Kada je riječ o recentnoj inflaciji koja je
u određenoj mjeri posljedica pandemije COVID-19, a u najvećoj mjeri rezultat brojnih sankcija Ruskoj
Federaciji zbog njihove invazije na Ukrajinu te izazovima s kojima se u takvim okolnostima suočavaju
funkcije interne revizije, općenito i široko govoreći mogu se istaknuti neposredni rizici povezani s
nemogućnosti učinkovitog planiranja i predviđanja, upravljanjem rastućim troškovima i ostalim
rashodima poslovanja te nemogućnosti učinkovitog prilagođavanja cijena radi održavanja marže i
profitabilnosti poduzeća.

Poslovni događaj kao što je ugovor o zakupu poslovnog prostora evidentira se u poslovnim knjigama
društva i takav ugovor poduzetnici mogu sklopiti s fizičkim ili pravnim osobama – vlasnicima
poslovnog prostora. U takvim slučajevima poduzetnici imaju situacije u kojima su primorani ili su
donijeli vlastitu odluku o ulaganju vlastitih sredstava u uređenje tuđe imovine. Navedena ulaganja
također moraju biti evidentirana kao poslovni događaji u knjigama poduzetnika. Iz tog razloga autor
članka će kroz primjere zakupa poslovnog prostora i ulaganja u tuđu imovinu pokazati učinak takvih
ulaganja na financijske izvještaje samih poduzetnika koji primjenjuju Hrvatske standarde financijskog
izvješćivanja

Trgovačka društva koja se bave proizvodnjom vrlo često se odlučuju za obračun proizvodnje po
standardnim troškovima. Standardima financijskog izvještavanja kao jedna od dopuštenih tehnika
mjerenja troška je metoda standardnog troška. Najčešći razlog primjene metode standardnog troška
je periodična (dnevna, satna ili slično) isporuka proizvoda. U takvim slučajevima je nemoguće u isto
vrijeme proknjižiti ulazne troškove koji su alocirani na taj proizvod, a automatizmom se iskazuje
trošak prodanih proizvoda na rashodima. Kasnije prilikom alociranja stvarnih troškova dolazi do
pozitivnih ili negativnih odstupanja, o čemu je više riječ u članku

Poslovno spajanje trgovačkih društava, bilo ono u obliku pripajanja ili konsolidacije, najčešće rezultira
s razlikom između troška stjecanja i neto fer vrijednosti imovine. U slučaju kada je fer vrijednost neto
imovine viša od troška stjecanja, takav višak se ne evidentira na poziciji imovine na poziciji goodwilla,
već je u tom slučaju riječ o povoljnoj kupnji odnosno negativnom goodwillu.

Izvanbilančni zapisi predstavljaju evidenciju onih poslovnih događaja koji u trenutku nastanka ne
utječu na promjenu bilo koje bilančne pozicije odnosno nemaju utjecaj na temeljne knjigovodstvene
kategorije (imovinu, obveze, kapital, prihode, rashode i rezultat poslovanja), ali su bitan izvor
korisnih informacija za društvo. Evidentiranje izvanbilančnih zapisa provodi se načelom dvojnog
knjigovodstva, unutar kontne skupine 99, koja je podijeljena na aktivne izvanbilančne zapise i pasivne
izvanbilančne zapise. U članku autorica obrađuje karakteristike najčešćih izvanbilančnih zapisa te
njihovo računovodstveno evidentiranje.

Odobravanje novčanih zajmova drugim pravnim osobama, ali i fizičkim osobama, kao što su članovi
uprave, zaposlenici i druge osobe, često je u poslovnoj praksi. Prilikom ugovoranja zajmova potrebno
je obratiti pozornost na niz zakonskih propisa vezano uz ugovoranje i tretman kamata, posebice ako
se radi o povezanim osobama.

Poslovanje u uvjetima inflacije donosi određenu nesigurnost i izazove u odabiru odgovarajuće poslovne
strategije kao odgovoru na porast cijena. Sukladno tome, učinci inflacije vidljivi su i u financijskim
izvještajima poslovnih subjekata te posljedično i kroz financijski položaj i razinu ostvarene uspješnosti
poslovanja. U radu se daje prikaz posebnosti računovodstvenog postupanja u uvjetima hiperinflacije
prema MRS-u 29 Financijsko izvještavanje u hiperinflacijskim gospodarstvima. Pored toga, prikazane
su temeljne lekcije koje su naučene iz proteklih inflacija, pri čemu autori analiziraju učinak pokazatelja
kroz strukturu izvještaja i promjene u financijskim pokazateljima. U radu je dan cjeloviti prikaz analize
financijskih izvještaja u uvjetima inflacije na primjeru financijskih izvještaja proizvodnog poduzeća iz
prerađivačke prehrambene industrije s početka devedesetih godina prošlog stoljeća.