rif

Od 20. svibnja 2022. za prijave je otvoren natječaj kojim se pozivaju mikro, mali i srednji poduzetnici
koji posluju u Hrvatskoj da dostave svoje projektne prijedloge za dobivanje bespovratnih sredstava
za ulaganja u komercijalizaciju inovacija. Natječaj je vezan uz Mehanizam za oporavak i otpornost
Europske unije, a poduzetnici se mogu prijaviti na njega i ostvariti pravo na potpore u iznosu od
minimalno 760.000 do maksimalno 5,32 milijuna kuna. Tim će se potporama sufinancirati poduzetnički
projekti pod određenim uvjetima, a s ciljem komercijalizacije inovativnih proizvoda i usluga koji su
nastali primjenom rezultata istraživanja, razvoja i inovacija. Ukupan iznos bespovratnih sredstava
raspoloživih na natječaju je 380 milijuna kuna.

Zakon o obavljanju studentskih poslova uređuje odnose između naručitelja, izvođača i posrednika
koji koordinira nevedeni trostrani pravni posao.
Tko su naručitelj, izvršitelji, posrednici, studenti, druge osobe, kakav ugovor valja sklopiti, kakvim
evidencijama valja popratiti rad studenata? Autorica iznosi u radu koji slijedi.

U Nar. nov., br. 46/22. objavljen je novi Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti, koji je na snazi
od 23. 4. 2022. godine. Njegovim stupanjem na snagu prestao je važiti Zakon o zaštiti prijavitelja
nepravilnosti (Nar. nov., br. 17/19.), ali će se postupci pokrenuti na temelju staroga Zakona dovršiti
po njegovim odredbama.
Novim Zakonom se uređuje prijavljivanje nepravilnosti, postupak prijavljivanja nepravilnosti, prava
osoba u postupku prijavljivanja, obveze tijela javne vlasti te pravnih i fizičkih osoba u vezi s prijavom
nepravilnosti, kao i druga pitanja važna za prijavu nepravilnosti i zaštitu prijavitelja nepravilnosti.
Cilj novoga Zakona je učinkovita zaštita prijavitelja nepravilnosti koja uključuje i osiguravanje
dostupnih i pouzdanih načina prijavljivanja nepravilnosti.

Stupanjem na snagu novog Zakona o sprječavanju sukoba interesa njegova primjena proširena je i
na predsjednike i članove uprave trgovačkih društava u izravnom ili neizravnom vlasništvu Republike
Hrvatske i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Članovi uprave „javnih“ trgovačkih
društava time su postali obveznici poštivanja odredbi predmetnog zakona o zabrani isplate dodatnih
naknada (božićnica, regresa, darova), koje se inače u trgovačkim društvima temeljem posebnih izvora
prava isplaćuju radnicima u radnom odnosu. Koje sve naknade pored plaće mogu primiti članovi
uprave odnosno koja je vrsta dodatnih isplata zabranjena pročitajte u tekstu koji slijedi.

Zakonom o izmjenama i dopunama Stečajnog zakona, koji je objavljen u Nar. nov., br. 36/22., a stupio
na snagu 31. ožujka 2022. (osim članaka 42. i 44., koji stupaju na snagu 1. listopada 2022.), izvršene
su značajne izmjene u predstečajnim i stečajnim postupcima.
Tim je Zakonom u hrvatsko zakonodavstvo preuzeta Direktiva (EU) 2019/1023 Europskog parlamenta
i Vijeća od 20. lipnja 2019. o okvirima za preventivno restrukturiranje, otpustu duga i zabranama te
o mjerama za povećanje učinkovitosti postupaka koji se odnose na restrukturiranje, nesolventnost i
otpust duga i o izmjeni Direktive (EU) 2017/1132 (Direktiva o restrukturiranju i nesolventnosti) (SL L
172/18).

U postupku razmjene podataka koje vode državna tijela, razmijenjeni su podaci o osobama koje
imaju status hrvatskih ratnih vojnih invalida Domovinskog rata s pravom na osobnu invalidninu pa je
tim osobama Porezna uprava po službenoj dužnosti u PK karticu upisala pravo na uvećanje osobnog
odbitka po osnovi invalidnosti određeno faktorom 1,5.
U članku se daje prikaz olakšica u sustavu poreza na dohodak na koje imaju pravo stjecatelji plaća
i mirovina kojima je rješenjem nadležnih tijela prema posebnim propisima priznat status HRVI
Domovinskog rata, uz primjere olakšica koje se međusobno kumuliraju i olakšica koje se međusobno
isključuju

Ako poslodavac do posljednjeg dana u mjesecu ne isplati plaću za prethodni mjesec, dužan je radniku
izdati potvrdu o neisplaćenoj plaći koja je ovršna isprava. Posljednjeg dana u mjesecu dospijeva mu
obveza doprinosa i poreza na dohodak prema ukupnoj plaći koju duguje radniku i dužan je Poreznoj
upravi dostaviti obrazac JOPPD sa zaduženjem za doprinose i porez na dohodak. Obveza se odnosi na
sve zaposlene radnike, uključujući zaposlene članove uprave.
Prvog radnog dana iza toga, poslodavac je dužan zatražiti prisilnu naplatu neisplaćene plaće i naknade
plaće za sve radnike, osim za članove uprave. Ako na računu nema sredstava za prisilnu isplatu pa ga
Financijska agencija blokira, dužan je od Agencije za osiguranje radničkih tražbina zatražiti isplatu
minimalnih plaća za sve radnike, osim za članove uprave. Kad agencija radnicima isplaćuje bruto
minimalne plaće, Agencija plaća i doprinose na plaću. O plaćama isplaćenima od strane Agencije,
poslodavac izvještava Poreznu upravu na obrascu JOPPD. Iznose plaća i doprinosa na plaću koje je
isplatila Agencija, poslodavac je dužan vratiti Agenciji.

Gospodarstvenik mora donijeti poslovnu odluku o trošarinskom/poreznom statusu u kojemu želi
stjecati alkohol i alkoholna pića te bezalkoholna pića i kavu iz druge države članice. Preduvjeti
poreznom poslovanju su registracija trošarinskog/poreznog obveznika te ishođenje ovlaštenja za
odgovarajući porezni status.

Iznajmljivanje plovnih objekata s posadom ili bez posade radi odmora, rekreacije i krstarenja turista
nautičara prema Zakonu o pružanju usluga u turizmu spada u usluge koje se pružaju u okviru nautičkog
turizma. Kod određivanja poreznog statusa usluga najma plovila potrebno je odrediti mjesto
oporezivanja. Prema čl. 23. Zakona o PDV-u mjesto obavljanja usluga kratkotrajnog iznajmljivanja
plovila za razonodu (najviše 90 dana) smatra se mjesto gdje se plovilo stavlja na raspolaganje
primatelju usluge. Ako se plovilo stavlja na raspolaganje u jednoj od luka nautičkog turizma na
području Hrvatske, ova se usluga oporezuje prema hrvatskom Zakonu o PDV-u te se primjenjuje
snižena stopa PDV-a 13 % ako se plovilo iznajmljuje turistima na vremensko razdoblje tijekom kojega
putnici na plovilu koriste usluge smještaja. Ako se radi o plovilu koje se stavlja na raspolaganje
osobama koje nisu porezni obveznici izvan EU, a uplovljava u teritorijalno more Republike Hrvatske
odnosno ako se stavlja na raspolaganje u Hrvatskoj, a isplovljava izvan EU, PDV se plaća prema
mjestu stvarnog korištenja pa je potrebno utvrditi broj dana plovidbe unutar Hrvatske. Autorica u
članku piše o novinama vezano za mjesto oporezivanja, načinu izdavanja računa i obračuna PDV-a
na charter usluge.

U hrvatskom poreznom sustavu oporezivanje dohotka od kapitala po osnovi kamata na štednju
prisutno je od 1. siječnja 2015. Stoga od navedenog datuma kamate koje se fizičkim osobama
isplaćuju ili pripisuju temeljem oročenog štednog uloga podliježu oporezivanju odnosno oporezivanju
podliježu kamate isplaćene ili pripisane od 1. siječnja 2015. Od 1. siječnja 2021. na ostvareni dohodak
od kapitala po osnovi kamata na štednju plaća se porez po stopi koja iznosi 10 % odnosno ista je u
okviru petog kruga poreznog rasterećenja smanjena s 12 % na 10 %. U nastavku se govori o načinu
oporezivanja kamata na štednju ostvarenih u tuzemstvu i iz inozemstva te načinu izvještavanja o
tako ostvarenom dohotku.