Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi
s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage
Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka), objavljena je u Službenom listu Europske unije
L 119 od 4. 5. 2016.
Nerijetko si postavljamo pitanje kako se gleda na samu osobu poslodavca, člana uprave, izvršnog
direktora, fizičku osobu koja je u drugom svojstvu prema posebnom zakonu, pojedinačno i samostalno
ili zajedno i skupno, ovlaštena voditi poslove poslodavca kad ga stavimo u odnos prema poštedi od
rada radi obnavljanja fizičke i umne snage na godišnjoj razini.
Ili kako to u praksi volimo reći, što je s godišnjim odmorom direktora?
Asignacija je institut obveznog prava koji se u praksi najčešće koristi kao oblik bezgotovinskog
plaćanja te ju se vrlo često poistovjećuje s cesijom i preuzimanjem ispunjenja. Koja su osnovna
obilježja asignacije, kako ju pisano uobličiti te koja prava i obveze nastaju za stranke koje su tim
odnosom obuhvaćene pročitajte u tekstu koji slijedi.
Svjedočimo završnoj fazi zahtjevnog procesa uvođenja eura, koji bi umjesto naše kune trebao postati
službena valuta u Republici Hrvatskoj. Prilikom procesa uvođenja eura u pojedinoj državi članici
nužno je kretati se u okvirima Eurostrategije, čije je glavno načelo zaštita potrošača. Proces zamjene
za potrošača mora biti besplatan odnosno potrošač ne smije biti u financijski nepovoljnijem položaju,
nego što bi bio da euro nije uveden.
Prema članku 9. Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj (Nar. nov., br.
57/22. – dalje u tekstu: Zakon), postupak uvođenja eura ne utječe na valjanost postojećih pravnih
instrumenata u kojima se navodi kuna u skladu s člankom 3. Uredbe (EZ) br. 1103/97.
Slična odredba sadržana je i u članku 54. stavka 1. Zakona u kojoj se navodi da uvođenje eura ne daje
pravo bilo kojoj strani na valjani jednostrani raskid ili otkaz pravnog instrumenta u skladu s člankom
3. Uredbe (EZ) br. 1103/97, izmjenu njegove pojedine odredbe, osim ako je između stranaka drukčije
izrijekom ugovoreno ili ako je Zakonom ili posebnim propisom drukčije uređeno.
U procesu zamjene kune eurom kao službenom valutom u Republici Hrvatskoj većina kuna bit će
zamijenjena preračunom po računima, a ostatak će biti zamijenjen u gotovom novcu. Prema
podacima HNB-a i stanju gotovog novca izvan trezora HNB-a i gotovinskih centara i umanjeno za
količine, apoene i iznose gotovog novca pohranjene kod banaka iznos gotovog novca premašuje 40
mlrd. kuna. Obzirom da je riječ o promjeni gotovog novca, prilikom promjene potrebno je poštivati uz
odredbe Zakona o uvođenju eura u Republici Hrvatskoj i odredbe Zakona o sprječavanju pranja novca
i financiranja terorizma te njegove podzakonske akte. U postupku zamjene gotovog novca iz kune u
euro najznačajniju ulogu odigrat će banke, poslovnice Fine i Hrvatske pošte.
Kod kupaca jača predodžba o kvaliteti proizvoda ako im se ponudi neka garancija ili obećanje kvalitete.
Europska politika zaštite potrošača uključuje pravo na zakonsko jamstvo (engl. legal consumer
guarantee) za kupljeni proizvod u trajanju od dvije godine. Potrošač može od maloprodavača (ne
proizvođača) unutar roka zakonskog jamstva, zatražiti besplatan popravak ili zamjenu, ili može
zatražiti umanjenje cijene ili vraćanje plaćenog iznosa u potpunosti, za proizvod za koji se ispostavi da
ima nedostatke ili je na njemu nastao kvar koji nije nastao krivnjom potrošača. Rezultati nedavnog
istraživanja javnog mnijenja pokazuju kako je u Hrvatskoj samo 25 % potrošača upoznato s pravima iz
zakonskog jamstva, dok je to na razini EU 40% potrošača. U članku se objašnjava koncept potrošačke
garancije, kako je uređen i kako ga menadžment koristi kao marketinšku strategiju za privlačenje
kupaca.
Jedno od načela koja su propisana u postupku zamjene hrvatske kune eurom je načelo zaštite
potrošača i načelo zabrane neopravdanog povećanja cijena. U okviru načela zaštite potrošača
Zakonom o uvođenju eura kao službene valute u RH propisana je obveza preračunavanja cijena
primjenom fiksnog tečaja konverzije. Zbog preračunavanja kuna u euro primjenom fiksnog tečaja
konverzije potrošač ne smije biti u financijski nepovoljnijem položaju nego što bi bio da euro nije
uveden te je propisana obveza dvojnog iskazivanja cijena prema potrošačima. Autorica u članku daje
primjere preračunavanja i iskazivanju cijena te sadržaju računa u razdoblju dvojnog iskazivanja.
Zakonom o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj nije u razdoblju dvojnog
iskazivanja valuta izrijekom propisana obveza iskazivanja ugovorene naknade za rad studenata i
učenika koji rade preko ovlaštenih posrednika, u kunama i eurima. Ta je obveza propisana za ugovore
o djelu i autorske ugovore koji će se sklapati u razdoblju od 5. rujna 2022. do 31. prosinca 2023.
godine, a kako su ugovor o studentskom radu i ugovor o zapošljavanju učenika oblici ugovora uređeni
posebnim propisima, a student i učenik imaju status potrošača, obveza dvojnog iskazivanja odnosi se
i na te ugovore. Pri tome je u odgovorima nadležnog ministarstva istaknuto kako se obveza dvojnog
iskazivanja odnosi na studentske ugovore. Analogno, obveza dvojnog iskazivanja odnosit će se i na
ugovore o privremenom radu učenika srednjih škola koji se za vrijeme školskih praznika zapošljavaju
preko ovlaštenih posrednika.
Hrvatski sabor je 15. srpnja ove godine po hitnom postupku usvojio Zakon o izmjenama i dopunama
Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama.1 Izmijenjene i dopunjene odredbe ovoga propisa
primjenjuju se od 1. kolovoza 2022. godine, osim prekršajnih odredbi kojima se novčane kazne za
slučaj kršenja prava iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora propisuju u eurima. Te odredbe će stupiti
na snagu na dan uvođenja eura kao službene valute Republike Hrvatske, a istovremeno će prestati
važiti istovjetne prekršajne odredbe koji novčanu kaznu propisuju u kunama.
