Prestanak ugovora o radu uvelike mijenja životnu situaciju, kako za radnika kojemu je to u najmanju
ruku egzistencijalno pitanje, tako i za poslodavca koji je obvezan organizirati rad i poslovanje u skladu
s novonastalim okolnostima.
Autorica u članku obrađuje postupke koji se od poslodavaca očekuju nađu li se u takvoj situaciji.
Bez obzira što se u Republici Hrvatskoj već duže vrijeme osjeća nedostatak kvalitetne i stručne radne
snage, u mnogim slučajevima su poslodavci prisiljeni posegnuti za pravnim institutom izvanrednog
otkaza ugovora o radu.
Radi se o slučajevima kada radnik počini osobito tešku povredu radne obveze ili kada nastupe neke
druge osobito važne činjenice, kada uz uvažavanje svih okolnosti ili interesa obiju ugovornih stranaka
(poslodavca i radnika) nastavak radnog odnosa nije moguć, tako da je posljedica toga odluka o
izvanrednom otkazu ugovora o radu.
U članku se navode odredbe Zakona o radu (Nar. nov., br. 93/14., 127/17. i 98/19.) o izvanrednom
otkazu ugovora o radu te se nakon toga citiraju neke odluke iz recentne prakse Vrhovnog suda
Republike Hrvatske koje se odnose na najčešće slučajeve izvanrednog otkazivanja.
Rokovi ispunjenja su imali svoj put kroz propise, kako danas ugovaramo rokove ispunjenja, koji su
nam zakonski okviri, kada se možemo poslužiti zakonskim iznimkama, koje odredbe se imaju smatrati
ništetnim, samo su neke od tema koje autorica obrađuje u tekstu koji slijedi.
Hrvatski sabor bi po hitnom postupku trebao donijeti Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o
trgovačkim društvima, a taj bi Zakon trebao stupiti na snagu najkasnije do 1. siječnja 2023. godine.
U odnosu na rješenja iz Konačnog prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim
društvima iz kolovoza 2022., u konačno usvojenom tekstu ne bi trebalo doći do značajnijih izmjena
jer su temeljna načela preračunavanja temeljnog kapitala već navedena u postojećem Zakonu o
uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj (Nar. nov., br. 57/22.).
Osim odredbi o preračunavanju temeljnog kapitala za dionička društva i društva s ograničenom
odgovornošću te visine uloga komanditnog društva, izmjene Zakona o trgovačkim društvima
obuhvatile bi i ograničenja za osobe koje su pravomoćno osuđene za kaznena djela pranja novca i
financiranja terorizma, kao i za osobe u pogledu kojih su uvedene međunarodne mjere ograničavanja
raspolaganja imovinom.
Pružanje ugostiteljskih i turističkih usluga na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu spada u
dopunsku djelatnost OPG-a koja se registrira prema Zakonu o OPG-u i u skladu s propisima koji uređuju
ugostiteljsku i turističku djelatnost. Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti i Zakon o pružanju usluga u
turizmu ovu djelatnost uređuju kao ugostiteljske i turističke usluge na obiteljskom poljoprivrednom
gospodarstvu. Autorica u članku piše o uvjetima za pružanje ugostiteljskih i turističkih usluga na
OPG-u, o poreznim obvezama nositelja OPG-a te o njihovim obvezama vezano za uvođenje eura kao
službene valute u Republici Hrvatskoj.
Ugostiteljsku djelatnost mogu obavljati i obrtnici koji ispunjavaju uvjete propisane za obavljanje te
djelatnosti. Obrtnik ugostitelj može biti obveznik poreza na dohodak ili poreza na dobit, o čemu ovisi i
vođenje poslovnih knjiga. Kao obveznik poreza na dohodak vodi poslovne knjige sukladno odredbama
Zakona i Pravilnika o porezu na dohodak, a ako je obveznik PDV-a vodi još i knjige propisane Zakonom
i Pravilnikom o PDV-u. Ovisno o odlukama lokalne samouprave dio prometa ugostiteljske djelatnosti
oporezuje se i posebnim (općinskim) porezom na potrošnju, što zahtijeva posebne evidencije. U članku
autorica piše o načinu vođenja poslovnih knjiga ugostiteljskog obrta obveznika poreza na dohodak
koji pruža usluge prehrane i pića te o njihovim obvezama prema Zakonu o uvođenju eura kao službene
valute u Republici Hrvatskoj vezano za obvezu dvojnog isticanja cijena i dvojnog iskazivanja ukupnog
iznosa na računima.
Revidirana Direktiva o platnim uslugama Europske unije PSD2 (Payment Services Directive 2)1 u
Hrvatskoj je u punoj primjeni od 14. rujna 2019. godine. Najavljena kao prilika za potpunu digitalnu
transformaciju bankarskog poslovanja, otvorila je put za razvoj financijske tehnologije koja u prvi plan
stavlja potrošača pružajući mu veću operativnu učinkovitost i sigurnost odnosno veću autonomiju i
transparentnost. Tim je propisom započela obvezna liberalizacija platnog prometa na način da je
bankama naloženo da otvore svoje sustave licenciranim pružateljima usluga platnog prometa (Third
party providers – TPP). Otvaranjem svojih IT sustava prema fintech kompanijama, na hrvatskome
tržištu pojavile su se dvije ključne inovacije; usluga plaćanja i iniciranja plaćanja (PIS) i usluga
informiranja o bankovnom računu (AIS).
Specifikaciju rasporeda nepovezanih uplata (aplikaciju SNU) kao jednu od elektroničkih usluga u sklopu
ePorezne, koriste svi isplatitelji određenih vrsta dohodaka koji podatke o primicima, doprinosima za
obvezna osiguranja, porezu na dohodak i prirezu, dostavljaju Poreznoj upravi na obrascima JOPPD.
Korištenjem aplikacije SNU, porezni obveznici podnose elektroničkim putem zahtjeve za povezivanje
nepovezanih uplata, preknjiženje pogrešnih uplata ili povrat pogrešno ili više uplaćenih sredstava na
teret vrste prihoda vezanih uz JOPPD obrasce.
Zbog primjene Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, u razdoblju dvojnog
iskazivanja cijena i drugih novčanih iskaza vrijednosti koje obvezno počinje od 5. rujna 2022. godine,
u aplikaciji SNU se uvid u nepovezane uplate i nepovezane obrasce, iskazuje u dvije valute, u kuni i
euru, pri čemu se povezivanje uplata s iznosom iskazanim na JOPPD obrascu, provodi prema izvornoj
valuti obrasca.
HUP – Udruga poslodavaca graditeljstva i Sindikat graditeljstva sklopili su 13. srpnja 2022. godine
Kolektivni ugovor o izmjenama Kolektivnog ugovora za graditeljstvo – četvrte izmjene i dopune.
U odnosu na prethodno ugovorena prava zaposlenih kod poslodavaca koji obavljaju djelatnost
visokogradnje, niskogradnje i hidrogradnje, montažerskih radova, instalacijskih i završnih radova u
građevinarstvu, projektiranja, srodnih tehničkih usluga i druge srodne djelatnosti, najvažnije izmjene
odnose se na visinu osnovne plaće prema stupnju složenosti poslova. Novi iznosi osnovne plaće
primjenjuju se od 1. kolovoza 2022. godine.
Četvrte izmjene i dopune Kolektivnog ugovora za graditeljstvo još nisu proširene na sve poslodavce u
djelatnosti graditeljstva, u tijeku je postupak pribavljanja mišljenja zainteresiranih strana na tržištu
rada. Nakon što stupi na snagu odluka o proširenoj primjeni Četvrtih izmjena i dopuna Kolektivnog
ugovora za graditeljstvo, prema Zakonu o minimalnoj plaći, plaće ugovorene tim Ugovorom smatraju
se minimalnim plaćama u djelatnostima na koje se proširi njegova primjena.
U sljedećem se članku komentiraju prava radnika u graditeljstvu uređena izmijenjenim i dopunjenim
Kolektivnim ugovorom.
Prema Zakonu o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, u ograničenom razdoblju
koje će trajati nepunih šesnaest mjeseci proširen je sadržaj obveznih podataka u obračunu plaće i
naknade plaće i podataka u obračunu otpremnine, propisan Pravilnikom o sadržaju obračuna plaće,
naknade plaće ili otpremnine. Poslodavci su obvezni u razdoblju od 5. rujna 2022. do 31. prosinca
2023. iznose koji se radniku isplaćuju na račun u banci ili, ako je to dopušteno, isplaćuju u gotovu
novcu, sadržane u obračunu plaće, naknade plaće ili otpremnine, iskazati u dvije valute: u kunama
i eurima odnosno u eurima i kunama, uz navođenje fiksnog tečaja konverzije po kojemu su iznosi
preračunani iz jedne u drugu valutu.
U slučaju neisplate plaće i naknade plaće poslodavac je obvezan radniku uručiti dva obrasca: obrazac
IP1 o obračunanoj plaći i naknadi plaće koja nije isplaćena ili nije isplaćena u cijelosti i obrazac NP1 koji
se smatra ovršnom ispravom. Obrazac NP1 mora biti izdan na formularu koji je propisan Pravilnikom
o sadržaju obračuna plaće, naknade plaće ili otpremnine. Prema Zakonu, na obrascu NP1 podaci ne
moraju biti dvojno iskazani, ali je preporuka da se iskažu dvojno.
Isto je propisano u slučaju kad poslodavac do kraja mjeseca u kojemu je dospjela obveza, radniku ne
isplati otpremninu ili je ne isplati u cijelosti. I tada je obvezan radniku uručiti dva obrasca: obrazac IO1 i
obrazac NO1. U obrascu IO1 navode se podaci o obračunanoj otpremnini pri čemu neto svota otpremnine
mora biti dvojno iskazana, uz prikaz fiksnog tečaja konverzije. Obrazac NO1 se smatra ovršnom ispravom,
mora biti izdan na propisanom formularu i u njemu se svi podaci o otpremnini iskazuju u valuti važećoj na
dan izdavanja, a propruka je da se dvojno iskaže neto svota koja pripada radniku.
