rif

Kontrola podmirenja obveza, ali i veća transparentnost u načinu vođenja poslovanja, razlog su zašto
društva sve manje u praksi koriste gotovinsko plaćanje. Pa iako se udio takve vrste plaćanja u ukupnim
plaćanjima kontinuirano smanjuje i dalje određeni broj društava koristi navedeni vid namirenja
obveza u svakodnevnom poslovanju. Gledajući strukturu takvih plaćanja, u pravilu se radi o polozima
utrška i podmirenju obveza prilikom zatvaranja manjih iznosa. Iz tog razloga u daljnjem tekstu bit će
pojašnjeni zakonski propisi, obrađena regulativa i postupanja pri plaćanju gotovim novcem te će se
prezentirati primjeri provođenja blagajničkog poslovanja u svojstvu platitelja i primatelja gotovog
novca.

Prodaja putem interneta postala je uobičajeni način kupovine kod fizičkih i kod pravnih osoba.
Jednostavnija kupnja uz smanjene troškove i bržu narudžbu neke su od pogodnosti takvog načina
poslovanja. Pogotovo se takav način prodaje pokazao učinkovit u godini pandemije koja je iza
nas i na koju je utjecalo smanjeno ili zabranjeno trgovanje fizičkim odlaskom u prodajne objekte.

Prodaja udjela matice u ovisnom društvu može rezultirati gubitkom kontrole nad ovisnim društvom,
zadržavanjem kontrole uz smanjenje postojećeg udjela ili matica može prodati sve udjele.
Računovodstveni tretman prodaje udjela te utjecaj na konsolidirane financijske izvještaje u ovisnosti
su o veličini promjene vlasničkog udjela. U članku autorica obrađuje računovodstveni tretman i
karakteristike prodaje udjela matice u ovisnom društvu, ovisno je li prilikom prodaje udjela dolazi do
gubitka kontrole (uslijed potpune ili djelomične prodaje udjela) ili zadržavanja kontrole.

Poslovne kombinacije u kojima jedan poduzetnik kontrolira drugog poduzetnika rezultiraju poslovnim
spajanjem. Poslovno spajanje je spajanje dvaju poduzetnika ili poslovanja u jedan izvještajni
subjekt. Jedan od učestalih oblika poslovnih spajanja nastaje kada jedan poduzetnik stekne neto
imovinu drugog poduzetnika ili glavnički udjel u drugom poduzetniku koji mu omogućava kontrolu
nad stečenikovim poslovnim i financijskim politikama. U ovom slučaju, poduzetnici koji sudjeluju
u poslovnom spajanju i dalje nastavljaju samostalno poslovati kao zasebni i odvojeni subjekti, a s
obzirom da jedan poduzetnik kontrolira drugog poduzetnika, ovakvo poslovno spajanje rezultira
matično-podružničkim odnosom.

Vrlo često članovi društva, direktori i povezane osobe uplaćuju zajmove društvu u novcu s ciljem
poboljšanja likvidnosti ili preuzimaju dug društva plaćanjem obveza tog društva i taj iznos plaćene
obveze od društva evidentiraju kao pozajmicu društvu. Kada je riječ o uplatama novca s ciljem
poboljšanja likvidnosti društva ili preuzimanja obveze društva od strane člana društva, član društva
može donijeti odluku o unosu svoje tražbine u kapitalne rezerve društva. U članku autor na primjerima
opisuje određena pravila pri uplatama pozajmica, obračunu kamata i unosu stvari i prava u kapitalne
rezerve.

Hrvatski poduzetnici nerijetko nabavljaju prijevozna sredstva u drugim državama članicama.
Preuzimanjem pravne stečevine EU, usvojena su specifična pravila vezana za isporuke prijevoznih
sredstava unutar EU. Za potrebe oporezivanja, a kasnije i računovodstvenog evidentiranja, bitno
je utvrditi tko je isporučitelj prijevoznog sredstva te radi li se o novom ili rabljenom prijevoznom
sredstvu. U članku autor utvrđuje pravila oporezivanja i računovodstvenog priznavanja nabave
prijevoznog sredstva iz EU.

Hrvatski sabor usvojio je Zakon o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj. Zamjena
valute zahtjevan je i složen postupak, a Zakon je samo jedan od „alata“. Uvođenje eura odrazit će
se između ostaloga i na računovodstvo i financijsko izvještavanje. Sve knjigovodstvene isprave,
poslovne knjige, kao i godišnji financijski izvještaji uvođenjem eura više neće biti iskazani u kunama,
već u eurima.

Autorica u tekstu daje pojašnjenje najvažnijih dijelova Zakona o uvođenju eura kao službene valute
u Republici Hrvatskoj kojim su, uz temeljna načela, detaljno razrađene aktivnosti koje će se provoditi
nakon što Vijeće Europske unije donese odluku da Republika Hrvatska ispunjava sve potrebne
preduvjete za ulazak u europodručje.

Od 1. lipnja 2022. za prijave je otvoren natječaj odnosno poziv na dostavu projektnih prijedloga pod nazivom „Bespovratne potpore za novoosnovana poduzeća“ na koji se mogu javiti mikro, mali i srednji poduzetnici koji su osnovani u zadnjih pet godina. Predmet
natječaja je poticanje investicija takvih, novoosnovanih poduzeća koja se mogu javiti na natječaj s projektima čija je tehnološka zrelost
izvan faze dokazivanja koncepta, ali koji još nisu spremni za tržište. Potpore koje se financiraju iz proračuna Europske unije namijenjene
su razvoju inovacija, povećanju proizvodnih kapaciteta i spremnosti poduzeća za investicije. Ukupno je na natječaju dostupno 141,7
milijuna kuna, a pojedinačni poduzetnik može ostvariti potporu u iznosu od minimalno 200.000,00 do maksimalno 1.000.000,00 kuna.

Zakonom o zaštiti prijavitelja nepravilnosti (Nar. nov., br. 46/22.), koji je stupio na snagu 23. 4. 2022.
godine prijaviteljima nepravilnosti, između ostaloga, osigurava i učinkovitu pravnu zaštitu.
Osim zaštite identiteta i povjerljivosti, sudske zaštite, naknade štete, emocionalne podrške i druge
zaštite predviđene u postupcima propisanim tim Zakonom, prijaviteljima nepravilnosti osigurava se
primarna besplatna pravna pomoć, a može im se osigurati i sekundarna besplatna pravna pomoć.
Primarna i sekundarna pravna pomoć se prijaviteljima nepravilnosti osigurava u skladu sa zakonom
kojim se uređuje pravo na besplatnu pravnu pomoć.