rif

Direktiva o korporativnom izvještavanju o održivosti (dalje u tesktu: CSRD) stupila je na snagu 5.
siječnja 2023. godine te je u nacionalno zakonodavstvo implementirana, između ostaloga, kroz novi
Zakon o računovodstvu (Nar. nov., br. 85/24.), kao i kroz Zakon o reviziji (Nar. nov., br. 127/17., 27/24.
i 85/24.).
Ovom Direktivom uspostavljaju se standardi objava o održivosti za sva velika poduzeća, matična
društva velikih grupa, male i srednje poduzetnike i poduzetnike iz trećih zemalja.
Standardizirano izvješćivanje o održivosti omogućit će usmjeravanje kapitala u održiva ulaganja,
pomoći poduzetnicima pri učinkovitijem upravljanju rizicima te će doprinijeti izgradnji snažnijeg i
stabilnijeg gospodarskog sustava. Implementacija CSRD Direktive u Zakon o računovodstvu te Zakon
o reviziji pruža jasna pravila o obveznicima, sadržaju i obliku izvješćivanja o održivosti te je cilj ovoga
članka pobliže opisati njihove izmjene u kontekstu navedene Direktive i njezin potencijalni utjecaj na
poduzeća, s naglaskom na institucionalne ulagatelje, kao i gospodarski sustav u cjelini.

Kartično poslovanje, potpomognuto suvremenim tehnologijama, zastupljeno je u većini transakcija
među poduzetnicima. Zbog toga se značajan dio računovodstvene obrade odnosi na evidentiranje
poslovnih događaja povezanih s ovim načinom poslovanja. Ovaj članak pružit će uvid u računovodstveni
aspekt poslovanja s kreditnim karticama, promatrajući ga iz perspektive trgovačkih društava koja se
pojavljuju u ulogama prodavatelja i kupca.

Obračunsko plaćanje predstavlja nenovčanu namiru dospjelih potraživanja. Obračunska plaćanja u
poslovnoj praksi čine prijeboj, cesija, preuzimanje duga i asignacija. Tim nenovčanim plaćanjem vrlo
se često održava likvidacija društva, ali i vodi briga o naplativosti potraživanja od kupaca.
Autor u članku daje primjere računovodstvenog evidentiranja prijeboja (kompenzacije), cesije,
preuzimanja duga i asignacije te navodi situacije u kojima isti nisu dopušteni.

U Nar. nov., br. 66/24 od 17. srpnja 2024. godine objavljen je novi Hrvatski standard financijskog
izvještavanja 18 – Vremenska ograničenost poslovanja (nadalje: HSFI 18), koji stupa na snagu
1. siječnja 2025. godine. Cilj standarda je propisati posebna pravila koja je potrebno primijeniti
prilikom utvrđivanja primjerenosti korištenja pretpostavke o vremenski neograničenom poslovanju i
računovodstvena pravila koja se primjenjuju kad zbog činjeničnih i/ili pravnih okolnosti nije primjereno
koristiti pretpostavku o neograničenosti vremena poslovanja čija se primjena zahtijeva Hrvatskim
standardima financijskog izvještavanja i Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja.
Standard je primjenjiv za poduzetnike odnosno subjekte koji su obveznici primjene zakona koji uređuje
računovodstvo, osim onih poduzetnika kojima je izdavanje odobrenja za rad u nadležnosti Hrvatske
narodne banke ili Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga.
HSFI 18 poduzetnici su dužni primjenjivati za izvještajna razdoblja započeta na 1. siječnja 2025. godine
ili nakon toga datuma, dok će se stečajni postupci pokrenuti prije stupanja na snagu ovog standarda,
dovršiti primjenom računovodstvenih standarda koje je poduzetnik primjenjivao do stupanja na
snagu HSFI-a 18.
Više o sadržaju i zahtjevima HSFI-a 18 autorica članka navodi u nastavku.

Osnivanje, poslovanje i prestanak rada zadruga uređuje Zakon o zadrugama. Vođenje računovodstva
zadruga ovisi o tome je li zadruga osnovana s ciljem stjecanja dobiti ili ne. U članku autor obrazlaže
specifičnosti poslovanja zadruga te na primjerima pojašnjava računovodstveno praćenje nekih
poslovnih događaja u zadrugama koje su osnovane s ciljem stjecanja dobiti.

U ovom članku, autor će se usredotočiti na računovodstvo dugotrajne nematerijalne imovine,
objašnjavajući računovodstvene postupke povezane s ovom imovinom. Kroz praktične primjere bit
će prikazano kako se knjigovodstveno evidentiraju različite vrste nematerijalne imovine, bilo da se
stječu kupnjom ili se razvijaju unutar samog društva.

Poslovni prostori, hale, stanovi, parkirališta, garaže ili druge vrste nekretnina bilo koje vrste i
upotrebe često su sastavni dio imovine poduzetnika neovisno o pravnoj formi. Kako je riječ uglavnom
o značajnim vrijednostima, poduzetnicima je vrlo važno unaprijed analizirati porezni utjecaj postupka
koji s nekretninom planiraju. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku rast cijena nekretnina
u posljednjih deset godina iznosio je 62,28 %, no većina tog rasta ostvarena je u proteklih pet godina
kada je rast bio preko 50 %. Sve ovo značajno utječe i na poslovanje poduzetnika odnosno njegov
rezultat, a time i porezne obveze. Kod tržišta koja su dinamična i aktivna nije na odmet očekivati i
potencijalni pad vrijednosti nekretnina u budućnosti, što opet može značajno utjecati na poslovanje
posebno ako su nekretnine stečene u razdobljima visokih cijena uz zaduženja kod banaka. U članku
autor obrađuje računovodstveni i porezni tretman poslovanja s nekretninama kod poduzetnika
obveznika poreza na dobit koji primjenjuju Hrvatske standarde financijskog izvještavanja.

Novi Zakon o računovodstvu stupio je na snagu 27. srpnja 2024. Iako su ključne odredbe zakona
na snazi, njihova primjena u praksi je djelomično odgođena. Ministarstvo financija prepoznalo je
potrebu za dodatnim smjernicama te je objavilo Uputu kojom jasno definira rokove primjene pojedinih
zakonskih odredbi, olakšavajući time prijelazno razdoblje za sve obveznike.
Od kada se primjenjuju novi kriteriji za razvrstavanje poduzetnika i grupe poduzetnika, a od kada
novi kriteriji zakonske revizije te koji pokazatelji se uzimaju za utvrđivanje obveznika izvještavanja o
održivosti za 2024. godinu pročitajte u nastavku članka.

U tijeku je provođenje javnog savjetovanja propisa vezanih za porez na dohodak i doprinose i
to Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak i Prijedlog zakona
o izmjenama Zakona o doprinosima. Izmjena propisa vezanog za porez na dohodak odnosi se
na porezna rasterećenja (uvećanje osobnog odbitka, proširenje poreznih razreda), smanjenje
porezne obveze (oslobođenje od porezne obveze iseljenih hrvatskih državljana povratnika u
RH), izjednačavanje pripadnosti i oporezivanja turističkog i ugovornog najma i izjednačavanje
postupanja pri utvrđivanju porezne obveze i primjeni oslobođenja kod dohotka od otuđenja.
Izmjene propisa vezanog za doprinose odnosi se na ukidanje oslobođenja od obveze doprinosa na
osnovicu za mladu osobu. Više o tome donosimo u nastavku.

Do 30. rujna ove godine otvoren je natječaj „Izrada prostornih planova nove generacije putem
elektroničkog sustava ‘ePlanovi’“ na koji se mogu javiti jedinice regionalne (područne) samouprave
i Grad Zagreb, kako bi predložili projekte kojima će se, u konačnici, olakšati, osuvremeniti, unificirati
i digitalizirati procedure izrade prostornih planova u Republici Hrvatskoj. Ukupna alokacija
bespovratnih sredstava Europske unije za ovaj natječaj iznosi 11 milijuna eura, od kojih je za
pojedinačne projekte namijenjeno od (minimalno) 1.000,00 eura do (maksimalno) 30.000,00 eura.