rif

Matična društva iz Republike Hrvatske imaju obvezu sastavljanja i javne objave konsolidiranih
financijskih izvještaja. Rok za dostavu konsolidiranih financijskih izvještaja za javnu objavu je
najkasnije devet mjeseci nakon završetka poslovne godine, što znači da društva koja izvještavaju
prema kalendarskoj godini trebaju do 30. rujna predati FINA-i konsolidirani GFI-POD izvještaj s
propisanom dokumentacijom za potrebe javne objave. Prema novom Zakonu o računovodstvu došlo
je do promjene kriterija za razvrstavanje grupe poduzetnika te se u članku navodi dio Upute o primjeni
novog Zakona o računovodstvu koju je objavilo Ministarstvo financija 22. kolovoza 2024., a odnosi se
na razvrstavanje grupe poduzetnika.
U članku je prikazan primjer sastavljanja konsolidiranog izvještaja o financijskom položaju,
konsolidiranog izvještaja o sveobuhvatnoj dobiti te konsolidiranog izvještaja o novčanom toku za
obveznika MSFI-a.

Novi Zakon o računovodstvu (Nar. nov., br. 85/24.), stupio je na snagu 27. 7. 2024. Ministarstvo
financija dalo je 22. 8. 2024. kratku uputu (https://mfin.gov.hr/vijesti/uputa-o-primjeni-novoga-zakonao-racunovodstvu/3732) koja se fokusira samo na tri pitanja: 1. razvrstavanje poduzetnika prije i poslije
stupanja na snagu novog ZOR-a obzirom na početak poslovne godine i sukladno tome korištenje
odgovarajućih standarda (MSFI ili HSFI), 2. obveza zakonske revizije i 3. obveznici izvještavanja o
održivosti određuju se temeljem pokazatelja propisanih novim ZOR-om sukladno čl. 5. Upravo najveći
broj pitanja i nedoumica u primjeni novog ZOR-a odnosi se na izradu i svrhu (korištenje) izvještaja
o održivosti. Pitanja će zasigurno imati manje oni subjekti pogotovo veliki, koji su već sastavljali
ove izvještaje iako nisu bili u skladu s Europskim standardima izvještavanja o održivosti (http://data.
europa.eu/eli/reg_del/2023/2772/oj).

U članku se pojašnjavaju razlozi i okolnosti koje utječu na činjenicu da je Hrvatska postala imigracijska
destinacija. Ujedno se razmatraju postojeće i moguće imigracije u Hrvatsku te navodi kako bi se
gospodarski subjekti i građani trebali ponašati prema stranim radnicima u cilju njihovog lakšeg
snalaženja i ostanka u Hrvatskoj. Gotovo sigurno strani radnici rade na poslovima koji nisu zanimljivi
i privlačni domicilnom stanovništvu pa bi bez njih značajan dio hrvatskog gospodarstva, posebice
tvrtke u graditeljstvu i turizmu, bio u velikim teškoćama. Važno je provoditi politike koje uravnotežuju
potrebe tržišta rada sa zaštitom prava radnika, kako domaćih, tako i stranih.

Do 6. kolovoza ove godine otvoren je natječaj na koji se mogu javiti jedinice regionalne (područne)
samouprave na području Republike Hrvatske i Grad Zagreb, kao osnivači javnih ustanova koje
obavljaju djelatnost srednjeg obrazovanja te predložiti projekte izgradnje, rekonstrukcije i opremanja
srednjih škola radi povećanja obuhvata gimnazijskim programima. Ukupna alokacija bespovratnih
sredstava za ovaj poziv na dostavu projektnih prijedloga iznosi 72.253.832,00 eura. Od toga je za
pojedinačne projekte dostupno minimalno 100.000,00 eura i maksimalno 20.000.000,00 eura.

Svatko je dužan, u sklopu svojih ovlasti i djelatnosti, osobitu skrb posvećivati zaštiti zdravlja ljudi,
prirode i ljudskog okoliša. Poslodavci imaju brojne obveze uređene zakonom i podrednim propisima.
Poslodavac je odgovoran za organiziranje i provođenje zaštite na radu radnika u svim dijelovima
organizacije rada i u svim radnim postupcima.

Društvo s ograničenom odgovornošću od organa (tijela) mora imati upravu i skupštinu, dok je
postojanje nadzornog odbora fakultativno. Fakultativnost nadzornog odbora znači da ga društvo
može, ali ne mora imati. Osnivači društvenim ugovorom određuju hoće li društvo imati nadzorni
odbor. U nekim slučajevima Zakon o trgovačkim društvima (Nar. nov., br. 111/93. – 130/23., dalje u
tekstu: ZTD), ukida fakultativnost u odlučivanju i propisuje obvezu uspostavljanja nadzornog odbora.
Odredbe o organima društva s ograničenom odgovornošću sadržane su u čl. 422. – 453. ZTD-a. Svi
sudionici u radu društva moraju biti dobro upoznati s relevantnim zakonskim propisima kako bi
osigurali usklađenost djelovanja s važećim zakonima i na taj način izbjegli pravne komplikacije koje
mogu proizaći iz nepridržavanja zakona.

Novi Zakon o mjerama ograničavanja (Nar. nov., br. 133 od 7. 11. 2023.), je u čl. 15. odredio da su
svi subjekti koje prema Zakonu o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma (Nar. nov., br.
108/17., 39/19. i 151/22.), nadziru Hrvatska narodna banka, Hrvatska agencija za nadzor financijskih
usluga, Porezna uprava i Financijski inspektorat dužni donijeti pisane politike, kontrole i postupke za
provođenje mjera ograničavanja.
Subjekti nadzora dužni su politike, kontrole i postupke za provođenje mjera ograničavanja integrirati
u sustav unutarnjih kontrola. Osim toga, subjekti nadzora su ove politike, kontrole i postupke dužni
najmanje jednom godišnje preispitivati i ažurirati.
Na temelju Zakona o mjerama ograničavanja Vlada Republike Hrvatske donijela je Odluku o uspostavi,
sadržaju i korištenju Zbirke podataka o mjerama ograničavanja, fizičkim i pravnim osobama i drugim
subjektima na koje se mjere ograničavanja odnose (Nar. nov., br. 13/24.).
U članku se obrađuje odnos Zakona o mjerama ograničavanja prema Zakonu o sprječavanju pranja
novca i financiranja terorizma u vezi s politikama, kontrolama i postupcima, a daje se i tzv. ogledni
primjer politika, kontrola i postupaka za provođenje mjera ograničavanja.

Uredbe EU primjenjuju se izravno iznad lokalnog zakonodavstva članica EU. U ovom članku autorica
je detaljno obrazložila i primjenu uredbi i načela koja se odnose na područje obveznog zdravstvenog
osiguranja i koji direktno utječu na ostvarivanje prava radnika osiguranika HZZO. Posebno je
pojašnjena primjena i to: načela asimilacije činjenica i načela zbrajanja razdoblja.

Aplikacija SNU ili specifikacija rasporeda nepovezanih uplata, je jedna od elektroničkih usluga u
sklopu ePorezne, koju koriste podnositelji izvješća odnosno isplatitelji određenih vrsta dohodaka
koji podatke o primicima, doprinosima za obvezna osiguranja te porezu na dohodak dostavljaju na
obrascu JOPPD Poreznoj upravi. Obrazac JOPPD ima oznaku izvješća u obliku GG001 do GG365(366),
a sastoji se od pet znamenaka i to oznake zadnje dvije znamenke godine i rednog broja dana u
godini na koji je obavljena isplata primitka. Korištenjem aplikacije SNU, porezni obveznici podnose
elektroničkim putem zahtjeve za povezivanje nepovezanih uplata, preknjiženje pogrešnih uplata ili
povrat pogrešno ili više uplaćenih sredstava na teret vrste prihoda vezanih uz obrazac JOPPD. Zbog
uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj od 1. siječnja 2023. godine, u aplikaciji
SNU se uvid u nepovezane uplate i nepovezane obrasce, iskazuje u dvije valute, euru i u kuni, pri
čemu se povezivanje uplata s iznosom iskazanim na obrascu JOPPD, provodi prema izvornoj valuti
dostavljenog obrasca.

Ovaj članak razmatra specifičnosti obračuna plaće za posljednji mjesec rada, uključujući primjenu
najviše i najniže mjesečne osnovice, osobnog odbitka te raznih olakšica i oslobođenja od plaćanja
doprinosa. Osim toga, fokusira se na pravila koja se primjenjuju u slučaju statusnih promjena, u
situacijama kada novi poslodavac preuzima obvezu isplate plaće radnicima za zadnji mjesec rada kod
prijašnjeg poslodavca. Također, članak obrađuje kako pravilno isplatiti neoporezive primitke nakon
prestanka radnog odnosa i osigurati usklađenost s propisima.
Detaljnije pročitajte u nastavku članka.