rif

Prema članku 9. Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj (Nar. nov., br.
57/22. – dalje u tekstu: Zakon), postupak uvođenja eura ne utječe na valjanost postojećih pravnih
instrumenata u kojima se navodi kuna u skladu s člankom 3. Uredbe (EZ) br. 1103/97.
Slična odredba sadržana je i u članku 54. stavka 1. Zakona u kojoj se navodi da uvođenje eura ne daje
pravo bilo kojoj strani na valjani jednostrani raskid ili otkaz pravnog instrumenta u skladu s člankom
3. Uredbe (EZ) br. 1103/97, izmjenu njegove pojedine odredbe, osim ako je između stranaka drukčije
izrijekom ugovoreno ili ako je Zakonom ili posebnim propisom drukčije uređeno.

U procesu zamjene kune eurom kao službenom valutom u Republici Hrvatskoj većina kuna bit će
zamijenjena preračunom po računima, a ostatak će biti zamijenjen u gotovom novcu. Prema
podacima HNB-a i stanju gotovog novca izvan trezora HNB-a i gotovinskih centara i umanjeno za
količine, apoene i iznose gotovog novca pohranjene kod banaka iznos gotovog novca premašuje 40
mlrd. kuna. Obzirom da je riječ o promjeni gotovog novca, prilikom promjene potrebno je poštivati uz
odredbe Zakona o uvođenju eura u Republici Hrvatskoj i odredbe Zakona o sprječavanju pranja novca
i financiranja terorizma te njegove podzakonske akte. U postupku zamjene gotovog novca iz kune u
euro najznačajniju ulogu odigrat će banke, poslovnice Fine i Hrvatske pošte.

Kod kupaca jača predodžba o kvaliteti proizvoda ako im se ponudi neka garancija ili obećanje kvalitete.
Europska politika zaštite potrošača uključuje pravo na zakonsko jamstvo (engl. legal consumer
guarantee) za kupljeni proizvod u trajanju od dvije godine. Potrošač može od maloprodavača (ne
proizvođača) unutar roka zakonskog jamstva, zatražiti besplatan popravak ili zamjenu, ili može
zatražiti umanjenje cijene ili vraćanje plaćenog iznosa u potpunosti, za proizvod za koji se ispostavi da
ima nedostatke ili je na njemu nastao kvar koji nije nastao krivnjom potrošača. Rezultati nedavnog
istraživanja javnog mnijenja pokazuju kako je u Hrvatskoj samo 25 % potrošača upoznato s pravima iz
zakonskog jamstva, dok je to na razini EU 40% potrošača. U članku se objašnjava koncept potrošačke
garancije, kako je uređen i kako ga menadžment koristi kao marketinšku strategiju za privlačenje
kupaca.

Jedno od načela koja su propisana u postupku zamjene hrvatske kune eurom je načelo zaštite
potrošača i načelo zabrane neopravdanog povećanja cijena. U okviru načela zaštite potrošača
Zakonom o uvođenju eura kao službene valute u RH propisana je obveza preračunavanja cijena
primjenom fiksnog tečaja konverzije. Zbog preračunavanja kuna u euro primjenom fiksnog tečaja
konverzije potrošač ne smije biti u financijski nepovoljnijem položaju nego što bi bio da euro nije
uveden te je propisana obveza dvojnog iskazivanja cijena prema potrošačima. Autorica u članku daje
primjere preračunavanja i iskazivanju cijena te sadržaju računa u razdoblju dvojnog iskazivanja.

Zakonom o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj nije u razdoblju dvojnog
iskazivanja valuta izrijekom propisana obveza iskazivanja ugovorene naknade za rad studenata i
učenika koji rade preko ovlaštenih posrednika, u kunama i eurima. Ta je obveza propisana za ugovore
o djelu i autorske ugovore koji će se sklapati u razdoblju od 5. rujna 2022. do 31. prosinca 2023.
godine, a kako su ugovor o studentskom radu i ugovor o zapošljavanju učenika oblici ugovora uređeni
posebnim propisima, a student i učenik imaju status potrošača, obveza dvojnog iskazivanja odnosi se
i na te ugovore. Pri tome je u odgovorima nadležnog ministarstva istaknuto kako se obveza dvojnog
iskazivanja odnosi na studentske ugovore. Analogno, obveza dvojnog iskazivanja odnosit će se i na
ugovore o privremenom radu učenika srednjih škola koji se za vrijeme školskih praznika zapošljavaju
preko ovlaštenih posrednika.

Hrvatski sabor je 15. srpnja ove godine po hitnom postupku usvojio Zakon o izmjenama i dopunama
Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama.1 Izmijenjene i dopunjene odredbe ovoga propisa
primjenjuju se od 1. kolovoza 2022. godine, osim prekršajnih odredbi kojima se novčane kazne za
slučaj kršenja prava iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora propisuju u eurima. Te odredbe će stupiti
na snagu na dan uvođenja eura kao službene valute Republike Hrvatske, a istovremeno će prestati
važiti istovjetne prekršajne odredbe koji novčanu kaznu propisuju u kunama.

Grijani duhanski proizvodi, e-tekućina i novi duhanski proizvodi nisu dio europskog harmoniziranog
trošarinskog sustava. Njihovo oporezivanje nije harmonizirano na razini Europske unije te države
članice mogu samostalno urediti nacionalno zakonodavstvo u tom području, pri čemu su ograničene
temeljnim načelima Ugovora o funkcioniranju Europske unije. To su proizvodi namijenjeni udisanju
pare, bez procesa izgaranja, a koji se mogu smatrati supstitutima za duhanske prerađevine (cigarete,
cigare, cigarilosi, sitno rezani duhan i ostali duhan za pušenje).

Obveznici poreza na dohodak primitke i izdatke od poslovnih događaja utvrđuju primjenjujući novčano
načelo. Prema ovom načelu primitak se evidentira prema primljenoj uplati od strane kupca, a izdatak
prema obavljenoj isplati dobavljaču. U slučaju priljeva odnosno odljeva u stranoj valuti preračunavaju
se u kunsku vrijednost prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke važećem na dan primitka
(uplate) odnosno izdatka (isplate). Autorica u članku daje primjere evidentiranja poslovnih događaja
stjecanja dobara iz druge države članice, ukazujući na moguće razlike kod utvrđivanja osnovice za
obračun poreza na dodanu vrijednost u odnosu na iskazivanje primitaka i izdataka u knjizi primitaka
i izdataka zbog razlike u tečaju koji se primjenjuje u jednom i drugom slučaju.

Porezna uprava provodi ovršni postupak radi prisilne naplate nepodmirenih obveza po osnovi poreza,
doprinosa i drugih javnih davanja od pravnih i fizičkih osoba – poreznih dužnika, ako je porezni
dug dospio. Postupak prisilne naplate poreznog duga porezno tijelo najčešće provodi na temelju
ovršnih i vjerodostojnih isprava, donošenjem rješenja o pljenidbi i prijenosu novčanih sredstava koje
ovršenik ima na računu kod banke s nalogom Financijskoj agenciji za prijenos zaplijenjenih novčanih
sredstava na propisane račune te pljenidbom novčanih sredstava (plaće) koju ovršenik ostvaruje kod
poslodavca.

U kriznim vremenima i uvjetima recentnih ekonomskih poremećaja, globalno i lokalno, javlja se
izloženost poduzeća brojnim poznatim i nepoznatim rizicima. Kada je riječ o recentnoj inflaciji koja je
u određenoj mjeri posljedica pandemije COVID-19, a u najvećoj mjeri rezultat brojnih sankcija Ruskoj
Federaciji zbog njihove invazije na Ukrajinu te izazovima s kojima se u takvim okolnostima suočavaju
funkcije interne revizije, općenito i široko govoreći mogu se istaknuti neposredni rizici povezani s
nemogućnosti učinkovitog planiranja i predviđanja, upravljanjem rastućim troškovima i ostalim
rashodima poslovanja te nemogućnosti učinkovitog prilagođavanja cijena radi održavanja marže i
profitabilnosti poduzeća.