rif

Porezni obveznici koji obavljaju samostalnu djelatnost od koje utvrđuju dohodak kao razliku primitaka
i izdataka, dužni su voditi poslovne knjige primjenjujući načelo blagajne. Ako se obavljajući djelatnost
koriste dugotrajnom imovinom u vrijednosti većoj od 3.500,00 kuna i vijeku trajanja duljem od
godine dana, tada dugotrajnu imovinu iskazuju u posebnoj evidenciji – Popisu dugotrajne imovine
na Obrascu DI. Obrazac DI poreznim obveznicima služi za utvrđivanje izdataka otpisa odnosno
amortizacije. Međutim, dugotrajna imovina koja se može samostalno koristiti, bez obzira na vijek
trajanja (kraći ili duži od 1 godine), a čija je pojedinačna nabavna vrijednost manja od 3.500,00 kuna
otpisuje se jednokratno kroz izdatke poslovanja te se ne evidentira u Popisu dugotrajne imovine, već
u Obrascu KPI pod uvjetom da je plaćena.

Zdravstveno osiguranje u Republici Hrvatskoj je obvezno i sve osobe koje imaju prebivalište, odobreni
stalni boravak ili privremeni boravak u Republici Hrvatskoj obvezne su se osigurati prema jednoj
od osnova osiguranja za koju ispunjavaju propisane uvjete, osim ako propisima EU, međunarodnim
ugovorom, Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju ili Zakonom o obveznom zdravstvenom
osiguranju i zdravstvenoj zaštiti stranaca u Republici Hrvatskoj nije drukčije određeno.
U ovom članku autorica detaljno pojašnjava uvjete za utvrđivanje statusa u obveznom zdravstvenom
osiguranju.

Udovice i udovci korisnici osobne starosne, prijevremene starosne ili invalidske mirovine će od 1.
siječnja 2023. godine moći, uz propisane uvjete, primati i dio obiteljske mirovine po osnovi preminulog
supružnika. Udovice i udovci koji ispunjavaju uvjete za ostvarivanje prava na dio obiteljske mirovine
trebaju odvagnuti što im je povoljnije: primati dvije mirovine, tj. osobnu mirovinu i dio obiteljske
mirovine po pokojnom supružniku ili primati samo obiteljsku mirovinu po pokojnom supružniku, koja
se od 1. siječnja 2023. godine svima, i zatečenim i novim korisnicima, povećava za 10 %.
U članku se obrađuje reforma obiteljskih mirovina, povećanje najniže mirovine, proširenje kruga
osoba koje mogu raditi uz mirovinu i ostale izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju.

Sloboda kretanja osoba je jedna od četiri temeljne slobode koje omogućuju funkcioniranje
jedinstvenog tržišta Europske unije (osim slobode kretanja osoba, to su još sloboda kretanja roba,
kapitala i sloboda pružanja usluga). U okviru slobode kretanja osoba posebno područje odnosi se na
koordinaciju sustava socijalne sigurnosti.
U članku se obrađuju pravila kojima se unutar jedinstvenog tržišta rada Europske unije, država
Europskog gospodarskog prostora (Norveška, Lihtenštajn i Island) i Švicarske koordinira sustav
socijalne sigurnosti.

Od 7. rujna 2022., na temelju dopune čl. 82. Pravilnika o porezu na dohodak, uvedeno je
pojednostavljenje u načinu iskazivanja plaća isplaćenih na temelju sudskih presuda. Plaće koje se
isplaćuju po sudskim presudama iskazuju se u obrascu JOPPD i u slučaju kad tuženik dobrovoljno
izvršava pravomoćnu presudu i u slučaju kad tužitelj naplaćuje dosuđenu plaću u ovršnom postupku.
Ako se radniku ili bivšem radniku isplaćuje plaća za prethodna porezna razdoblja na temelju sudske
presude, sudske nagodbe, izvansudske nagodbe, arbitražne odluke prema posebnom propisu, rješenju
službeničkih sudova ili nagodbe sklopljene u postupcima za mirno rješavanje sporova, doprinosi se
obračunavaju prema propisima koji su bili na snazi u razdoblju na koje se odnosi plaća. Obračun
poreza na dohodak za plaće dospjele u prethodnim poreznim razdobljima, ovisi o tome je li dosuđena
neto ili bruto svota plaće. Ako je dosuđena bruto svota plaće, obveza poreza na dohodak i prireza
se utvrđuje prema propisima koji su bili na snazi u vrijeme dospijeća neisplaćene plaće, uz godišnji
obračun poreza za poreznu godinu u kojoj je plaća dospjela.

Ako su ispunjeni razlozi i uvjeti propisani Zakonom o porezu na dohodak i Pravilnikom o porezu
na dohodak, poslodavci su obvezni tijekom mjeseca prosinca tekuće godine, a najkasnije do 31.
prosinca, za svoje radnike sastaviti godišnji obračun poreza na dohodak od nesamostalnoga rada.
Sastavljanjem godišnjeg obračuna omogućavaju im korištenje poreznih prava koja nisu iskoristili
tijekom godine.
U ovom članku autorica na primjerima pojašnjava razloge i uvjete za sastavljanje godišnjeg obračuna
poreza na dohodak i pravila njegovog iskazivanja u obrascu JOPPD.

Mali porezni obveznici“ prema odredbama Zakona o PDV-u smatraju se poreznim obveznicima koji
nisu upisani u registar obveznika PDV-a. Radi se o osobama koje samostalno obavljaju gospodarsku
djelatnost i samim time smatraju se poreznim obveznicima, ali zbog vrijednosti isporuka u iznosu
manjem od praga za ulazak u sustav PDV-a, ne smatraju se redovnim poreznim obveznicima i nemaju
obvezu upisa u registar obveznika PDV-a. Na njih se primjenjuje posebni postupak oporezivanja tako da
na svoje isporuke ne obračunavaju PDV i nemaju pravo na odbitak pretporeza. Ovi porezni obveznici u
poslovanju s poreznim obveznicima u drugim državama članicama kao i u trećim zemljama, smatraju
se osobama registriranim za potrebe PDV-a, ako stječu dobra iz druge države članice iznad praga
stjecanja odnosno u slučaju kada obavljaju ili primaju usluge za koje je primatelj usluga obvezan
platiti PDV. Autorica u članku piše o obvezama „malih poreznih obveznika“ kod isporuka u tuzemstvu
te u slučaju poslovanja s drugim državama članicama ili s trećim zemljama.

Dohodak od otuđenja posebnih vrsta imovine ostvaruju fizičke osobe kao naknadu za prodani otpad.
Ne oporezuje se povratna naknada za ambalažu ni naknada ostvarena otuđenjem otpada koji je
prikupljen u okviru organiziranih akcija u svrhu zaštite okoliša. Dohodak od prodaje otpada oporezuje
se porezom po odbitku, stopom od 10 % uvećano za prirez. Neto svotu dohotka je dopušteno isplatiti
stjecatelju u gotovu novcu.
Trgovac na malo koji otkupljuje otpad od građana, dužan je Poreznoj upravi dostaviti obrazac JOPPD,
najkasnije zadnjeg dana u mjesecu za isplate obavljene u tekućem mjesecu.

Primjena tradicionalnih analitičkih postupaka uobičajena je praksa u angažmanima interne i
eksterne revizije. S druge strane, razvoj informacijsko-komunikacijske tehnologije omogućava
primjenu sve raznovrsnijih pristupa i tehnika analize podataka važnih za utvrđivanje, analizu,
procjenu i dokumentaciju dovoljno informacija za postizanje ciljeva angažmana internih revizora. Za
razliku od tradicionalnog pristupa obavljanja revizijskih angažmana koji se u najvećoj mjeri temelje
na izabranom uzorku, razvoj tehnologije pruža mogućnost analize cjelovitih setova podataka, a
što može rezultirati jasnijim, konkretnijim i obuhvatnijim dokazima koji će pouzdanije potkrijepiti
nalaze i mišljenja internih revizora. Napredne tehnike analize podataka imaju izrazito važnu ulogu
u poboljšanju djelotvornosti i učinkovitosti internih revizora. Pored toga, implementacija naprednih
poslovnih informacijskih sustava omogućava razvoj koncepta kontinuirane revizije, a kod koje je
primjena različitih tehnika analize podataka ključan i nezamjenjiv postupak prikupljanja revizijskih
dokaza.

Tehnološki razvoj stavlja naglasak na brz i dinamičan razvoj novih usluga i proizvoda, dok su
sigurnosni aspekti, u pravilu, imali vrlo mali utjecaj na široko prihvaćanje novih tehnologija. Korisnici
najčešće imaju minimalno znanje o tehnologiji koju koriste, a način primjene je takav da je vrlo teško
procijeniti sigurnosna obilježja većine komercijalnih proizvoda s obzirom na zaštitu povjerljivosti i
privatnosti podataka korisnika. Nastavno na zastupljenost informacijskih tehnologija, odstupanja
od ispravnog rada međusobno povezanih sustava više nisu samo tehničke prirode, već predstavljaju
opasnost globalnih sigurnosnih razmjera. Sve je veća izloženost pojedinaca u kibernetičkom prostoru
te je samim time povećana izloženost kibernetičkim napadima. Stoga, javlja se potreba za zaštitom
podataka u elektroničkom obliku koja se naziva kibernetička sigurnost. Kibernetička sigurnost je
prepoznata kao ključni poslovni rizik u 2022. godini, stoga su se revizori dužni upoznati s rizicima
povezanim s kibernetičkom sigurnošću te utvrditi posljedice koje se mogu odraziti na poslovanje i
financijsko izvještavanje. Autori u ovom radu analiziraju kibernetičku sigurnost kao ključni poslovni
rizik, analiziraju izazove koje je donijela globalna pandemija, razmatraju ulogu kibernetičke sigurnosti
u procesu provedbe revizije te način procjene kibernetičke sigurnosti.