rif

Zakonska obveza svakog poduzetnika je provođenje godišnjeg popisa (inventure). Popisom stvarnog
stanja imovine i obveza i usporedbom sa stanjem u knjigovodstvu utvrđuju se razlike između
stvarnog i knjigovodstvenog stanja. Svako odstupanje od stvarnog stanja potrebno je u skladu s
računovodstvenim standardima provesti u knjigovodstvu kako bi financijski izvještaj bio što je
moguće točniji. Pri provođenju postupka inventure potrebno je odrediti koje su osobe zadužene za
popis i za koji dio imovine i obveza, vrijeme popisa i rok za dostavu popisnih lista kako bi se na temelju
njih donosile odluke i provodile radnje u knjigovodstvu. U članku je razrađen postupak provođenja
inventure uz primjere u računovodstvu.

Većini poduzetnika kako u kalendarskom dijelu, tako i u poslovnome, 2022. godina dolazi kraju. U tom
razdoblju pred kraj poslovne/kalendarske godine poželjno je prekontrolirati stanja imovine, obveza
i kapitala i odraditi ispravke uočenih grešaka. Također, 2022. godina je posljednja poslovna godina
za koju se sastavljaju financijski izvještaji u kunama. Upravo iz tog razloga potrebno je posvetiti
puno više pozornosti usklađivanju stanja imovine i obveza i provesti ta usklađenja u poslovnim
knjigama 2022. godine kako bi sa što manje otvorenih stavaka otvorili početna stanja 2023. godine.
Iako još mnogo posla prethodi samom sastavljanju financijskih izvještaja, u članku autori upućuju na
određene aktivnosti i točke kontrole koje bi bilo dobro provesti u tom „predzaključnom“ razdoblju.
Regulatorni zahtjevi financijskog izvještavanja tijekom 2022. godine nisu se značajno mijenjali u
odnosu na regulatorne zahtjeve za financijskim izvještavanjem za 2020. i 2021. godinu.

Već desetak godina u nekim zemljama emitiraju se zelene obveznice. One se koriste kao instrument
prikupljanja i ulaganja financijskih sredstava za očuvanje okoliša, jačanja socijalnih i upravljačkih
performansi poslovnih subjekata. Cilj emisije zelenih obveznica je osigurati namjenska sredstva za
financiranje održivog razvoja što je nefinancijska vrijednost, ali je indikator kvalitete života i poslovne
održivosti, što podržava sve veći broj investitora.

Vlada RH je 17. studenoga 2022. uputila kroz sustav e-Savjetovanje Prijedlog zakona o dodatnom
porezu na dobit. Autorica članka analizirala je prijedlog Zakona i primjerom ilustrirala njegov utjecaj
na oporezivanje dobiti.
U članku je također dan pregled poreza na izvanrednu dobit i u ostalim zemljama članicama EU.

Prvi natječaj odnosno poziv na dostavu projektnih prijedloga iz programa Europske unije koji se odnosi
na transnacionalnu suradnju 14 zemalja dunavske regije otvoren je do 21. studenoga ove godine. Na
natječaju je dostupno skoro 92 milijuna eura bespovratnih sredstava koji će biti alocirani uspješnim
projektima koje će provoditi partneri iz najmanje tri zemlje koje sudjeluju u Programu. Projekti koji se
predlažu na natječaju trebaju biti usklađeni s jednim od četiri prioriteta Programa i nekim od njihovih
specifičnih ciljeva. Prioriteti Programa nazvani su: „pametnija dunavska regija“, „zelenija dunavska
regija“, „uključivija dunavska regija“ i „bolje upravljana dunavska regija“.

Kroz sustav obrazovanja radnici stjeću znanja i vještine kojima će ostatak života skrbiti za sebe i obitelj.
Iako postoji dugogodišnji trend potrebe cjeloživotnog obrazovanja, većina radnika provede radni vijek
radeći iste ili slične poslove. Stoga ne čudi kada se radnik može naći u tržišnoj utakmici s vlastitim
poslodavcem. Zaštita poslodavca od nelojalnih postupaka radnika, Zakona o radu, predviđena je kroz
dva instituta: zakonsku i ugovornu zabranu natjecanja. Svaki od tih instituta odlikuju posebnosti i ne
baš sasvim ujednačena sudska praksa.

U svjetlu nedavnih izmjena Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama, donosimo kratak prikaz
prava radnice na slobodan dan za prenatalni pregled. Tekovine modernog radnog prava, prije
nekoliko godina iznjedrile su pravo na prenatalni pregled radnica odnosno pravo na jedan slobodan
dan u mjesecu koje radnice mogu koristiti za navedenu svrhu.

Agencija za zaštitu osobnih podataka je neovisno nadzorno tijelo javne vlasti odgovorno za praćenje
i primjenu Opće uredbe o zaštiti podataka (Službeni list Europske unije L 119 od 4. 5. 2016.), a osim
ovlasti utvrđenih Općom uredbom obavlja i poslove navedene u Zakonu o provedbi Opće uredbe o
zaštiti podataka (Nar. nov., br. 42/18.).
Među poslovima koje Agencija obavlja su i objava mišljenja i rješenja Agencije koje ista objavljuje
na svojim mrežnim stranicama. Mišljenja Agencije se anonimiziraju ili pseudonimiziraju. U članku se,
osim osnovnih podataka o nadležnostima, zadaćama i ovlastima Agencije i njenom ustroju, navode i
pojedina mišljenja i rješenja Agencije.

Rad od kuće posebno se aktualizirano u vrijeme epidemije COVID-19 te se pokazao kao vrlo dobro
rješenje organizacije rada koje istodobno odgovara i radnicima i poslodavcima. Budući da se rad od
kuće u smislu odredbi Zakona o radu i Zakona o zaštiti na radu smatra radom na izdvojenom mjestu
rada, rad od kuće mora biti na odgovarajući način uređen u smislu zaštite života i zdravlja radnika.
U tom cilju poslodavac je dužan poduzeti sve potrebne mjere kako bi radnika i prilikom rada od kuće
zaštitio od potencijalnih rizika i ozljeda na radu.

U Narodnim novinama broj 114 od 3. 10. 2022. objavljen je Zakon o izmjenama Zakona o trgovačkim
društvima koji će stupiti na snagu na dan uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.
U Zakonu su u eurima navedeni novi najniži nominalni iznosi temeljnog kapitala dioničkog društva
i dionica, novi najniži iznosi temeljnog kapitala društva s ograničenom odgovornošću i poslovnih
udjela te najniži iznos temeljnog kapitala jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću, kao i
najniži nominalni iznos poslovnog udjela tog društva.
Spomenuti najniži iznosi temeljnog kapitala i dijelova toga kapitala vrijedit će za sva društva koja
će biti osnovana nakon 1. siječnja 2023., dok će se za postojeća društva vršiti preračunavanje i
usklađivanje s kunskih iznosa na iznose u eurima.
Osim ovih, izmijenjeni su i u eurima izraženi neki drugi iznosi koji su u Zakonu o trgovačkim društvima
bili navedeni u kunama.
Budući da se u zadanim rokovima od jedne (za dionička društva) odnosno tri godine (za društva s
ograničenom odgovornošću) moraju uskladiti i preračunati iznosi temeljnog kapitala, dionica i
poslovnih udjela iz kuna u eure, Zakon o izmjenama Zakona o trgovačkim društvima popisao je i
postupak usklađivanja i preračunavanja postojećih kunskih iznosa.