rif

Očinski dopust i plaćeni dopust dva su različita pojma uređena u okviru dvaju različitih zakona.
Očinski dopust je najnovijim izmjenama i dopunama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama
postao sastavni dio rodiljnih i roditeljskih potpora koje se isplaćuju na teret Hrvatskog zavoda za
zdravstveno osiguranje odnosno državnog proračuna. Za razliku od očinskog dopusta, plaćeni dopust
institut je radnog prava za čije korištenje se naknada plaće isplaćuje na teret poslodavca. U ovom
članku autorica obrađuje osnovne razlike između očinskog dopusta i plaćenog dopusta te obveze koje
temeljem istih proizlaze za poslodavce.

Politike, kontrole i postupci za smanjenje i učinkovito upravljanje rizikom od pranja novca i financiranja
terorizma (dalje u tekstu: PKP) su akt koji se nekada zvao opći ili interni akt, tako da PKP trebaju imati
svi obveznici koji primjenjuju Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma (Nar. nov.,
br. 108/17. i 39/19., dalje u tekstu ZSPNFT).
U ovom članku navodimo sadržaj PKP koji mogu kao pomoć u izradi svojih akata koristiti svi obveznici
kojima je Financijski inspektorat po čl. 81. st. 1. toč. 2. ZSPNFT određen kao nadzorno tijelo.
U članku će se uz kunske iznose navoditi i novi iznosi u eurima koji bi se trebali primjenjivati nakon 1.
1. 2023. godine.

Nakon stupanja na snagu novog Zakona o zaštiti potrošača i popratnih pravilnika ove godine
provodimo sezonska sniženja prema promijenjenim pravilima. Bez obzira što se mijenjalo više propisa,
promjene nisu korjenite, no ipak ne i zanemarive.
Uz izazov novih propisa, u ovogodišnjem provođenju sezonskih sniženja imamo i izazov dvojnog
iskazivanja cijena koje je uvjetovano posljednjom fazom postupka zamjene nacionalne valute eurom.

Obrtnici i ostale fizičke osobe koje ostvaruju dohodak od samostalne djelatnosti obvezno na kraju
svake poslovne godine popisuju imovinu i obveze te utvrđuju inventurne razlike uspoređivanjem
podataka dobivenih popisom sa stanjem iskazanim u poslovnim knjigama i evidencijama.
Razlike utvrđene godišnjim popisom iskazuju se kao višak ili manjak imovine, a porezni obveznici,
ovisno o razlogu zbog kojega su nastale, trebaju utvrditi podliježu li obvezi obračunavanja poreza na
dodanu vrijednost i poreza na dohodak.

Osim utvrđivanja poreza na dohodak prema poslovnim knjigama, a uz zadovoljenje propisanih uvjeta,
porezni obveznici koji obavljaju samostalnu djelatnost obrta te poljoprivrede i šumarstva, mogu
izabrati paušalno plaćanje poreza. Kod paušalnog plaćanja poreza, konačna porezna obveza utvrđuje
se prema ostvarenom prometu iskazanom na Obrascu PO-SD, a u slučaju zajedničkog obavljanja
djelatnosti na Obrascu PO-SD-Z, koji se za 2022. godinu trebaju dostaviti nadležnoj ispostavi Porezne
uprave najkasnije do 15. siječnja 2023. godine.
Neovisno od toga što je od 1. siječnja 2023. godine euro službena valuta u RH, navedeni se Obrasci
popunjavaju u kunama. Međutim, utvrđena razlika za uplatu po Obrascu PO-SD u razdoblju dvojnog
optjecaja, može se platiti u kunama i eurima, a od 15. siječnja 2023. godine (na zadnji dan podnošenja
prijave) i dalje, samo u eurima.
Utvrđeni godišnji paušalni porez na dohodak prema Obrascu PO-SD je konačan, radi čega fizička
osoba po toj osnovi ne može podnijeti godišnju poreznu prijavu.

Zakonom o radu uređena je mogućnost prijeboja potraživanja koje poslodavac ima prema radniku
uskratom plaće, naknade plaće ili nekog njezinog dijela. Za dopustivost prijeboja nije dovoljna samo
odluka odnosno izjava poslodavca, već moraju biti ispunjeni i ostali uvjeti koje propisuje Zakon o radu,
kao i Zakon o obveznim odnosima. Najčešće se kao spornima pojavljuje pitanje suglasnosti radnika te
dopustivost prijeboja na ostalim isplatama koje poslodavac isplaćuje radniku, a koji nemaju obilježja
plaće (npr. uskrata božićnice, dnevnice, naknade troška prijevoza na posao i s posla i dr.) o čemu više
pročitajte u tekstu koji slijedi.

Obračun javnih davanja i isplata plaće za prosinac 2022. koja će se isplaćivati u siječnju 2023.,
provodit će se u eurima. Ostali primici koji se odnose na 2022. ili ranije godine, od 1. siječnja 2023. će
se isplaćivati u eurima i javna davanja prema tim primicima obračunavati u eurima.
Najviša mjesečna osnovica za 2022. godinu iznosi 57.222,00 kn odnosno pri isplati plaće za prosinac
2022. koja se isplaćuje u siječnju 2023. iznosi 7.594,66 eura i primjenjuje se za oba mirovinska doprinosa:
doprinosa za mirovinsko osiguranje generacijske solidarnosti i doprinosa za mirovinsko osiguranje
individualne kapitalizirane štednje. Doprinos za mirovinsko osiguranje individualne kapitalizirane
štednje obračunava se do najviše mjesečne osnovice pri isplati mjesečne plaće osiguraniku za kojega
je već plaćen doprinos za mirovinsko osiguranje generacijske solidarnosti na najvišu godišnju osnovicu
propisanu za određenu kalendarsku godinu.
Najviša godišnja osnovica za obračun i plaćanje doprinosa za mirovinsko osiguranje generacijske
solidarnosti za 2022. godinu iznosi 686.664,00 kn, a ako se primjenjuje u 2023. godini ili kasnije za
primitke koji se odnose na 2022. godinu, iznosi 91.135,92 eura.

Prema propisima o porezu na dohodak koji su izmijenjeni od 1. listopada 2022. godine, radnik može
u poreznoj godini ostvariti neoporezive godišnje nagrade po više osnova: prigodnu nagradu do
5.000,00 kn godišnje, novčanu nagradu za radne rezultate do 7.500,00 kn godišnje, dar u naravi do
1.000,00 kn godišnje i dar za dijete do 15 godina starosti u iznosu 1.000,00 kn po djetetu.
Pravo radnika na ove nagrade uređuje se kolektivnim ugovorom koji obvezuje poslodavca, pravilnikom
o radu i/ili ugovorom o radu. Poslodavac koji nema obvezu propisanu izvorima radnog prava koji ga
obvezuju, može donijeti odluku o isplati svakoga od navedenih neoporezivih primitaka, uvažavajući
propisane porezne uvjete i ograničenja.
Neoporeziva prigodna nagrada, darovi za djecu radnika i neoporeziva nagrada za radne rezultate
isplaćuju se na zaštićeni račun na kojemu se ne provodi ovrha na novčanim sredstvima.

Porezni obveznik mora u prijavi PDV-a za posljednje razdoblje oporezivanja kalendarske godine
napraviti sva usklađenja i ispravke za tu kalendarsku godinu. Radi se o konačnom obračunu PDV-a u
okviru obračuna za posljednje razdoblje oporezivanja (prosinac odnosno listopad – prosinac). Autorica
u članku daje podsjetnik na pripremne radnje za sastavljanje obračuna za posljednje razdoblje
oporezivanja u 2022. godini vezano za obvezu godišnjeg usklađivanja obračuna koji su tijekom godine
sastavljani i predani Poreznoj upravi na Obrascu PDV.

Porezni obveznik koji je tijekom 2022. godine imao oporezive isporuke (uključivo i financijske usluge
koje su oslobođene PDV-a) u iznosu manjem od 300.000,00 kuna stekao je uvjete za izlazak iz sustava
PDV-a, tj. postaje tzv. „mali porezni obveznik’’. Ako porezni obveznik u ovom slučaju želi da se na njega
primjenjuju odredbe o posebnom postupku oporezivanja za „male porezne obveznike“ o tome mora
obavijestiti Poreznu upravu najkasnije do 15. siječnja 2023. godine, s obvezom primjene posebnog
postupka već od 1. siječnja 2023. godine. Posebni postupak za „male porezne obveznike“ znači da su
njihove isporuke oslobođene PDV-a te da nemaju pravo na odbitak pretporeza. Autorica u nastavku
piše o obvezama poreznih obveznika koji izlaze iz sustava PDV-a, načinu sastavljanja obračuna za
posljednje razdoblje oporezivanja prije izlaska, obvezama ispravka iskorištenog pretporeza za
dugotrajnu imovinu i o postupanju s predujmovima nakon izlaska iz sustava.