rif

Za 2022. godinu godišnji financijski izvještaji sastavljaju se prema Zakonu o računovodstvu (Nar. nov.,
br. 78/15., 134/15., 120/16., 116/18., 42/20., 47/20. i 114/22.) i prema Pravilniku o strukturi i sadržaju
godišnjih financijskih izvještaja (Nar. nov., br. 95/16. i 144/20.), kojim su propisani obrasci financijskih
izvještaja: bilanca, račun dobiti i gubitka, izvještaj o novčanim tokovima po direktnoj i indirektnoj
metodi, izvještaj o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti i izvještaj o promjenama kapitala.
Poduzetnici koji imaju poslovnu godinu jednaku kalendarskoj po posljednji puta za 2022. godinu
sastavljaju i predaju financijske izvještaje iskazane u kunama. Financijski izvještaji za izvještajno
razdoblje koje završava s 31. 12. 2022. godine nisu se mijenjali u odnosu na 2021. godinu. Poduzetnici
koji imaju poslovnu godinu različitu od kalendarske i koja završava u 2023. godini svoje financijske
izvještaje morat će sastaviti i predati u valuti euro.
Autori u članku obrađuju zakonski okvir relevantan za sastavljanje izvještaja za 2022. godinu s osvrtom
na prikaz knjiženja prikaza isječaka financijskih izvještaja na primjerima i izvještavanje utjecaja mjera
za očuvanje radnih mjesta na prihode odnosno račun dobiti i gubitka.

Republika Hrvatska od 1. siječnja 2023. godine uvodi euro kao svoju službenu valutu. U računovodstvu,
financijskom izvještavanju, poreznim prijavama i svakodnevnom prometu zaključno s 31. 12. 2022.
godine prestaje se primjenjivati valuta kuna. Pri prijenosima stanja u računovodstvu potrebno je
primjenom fiksnog tečaja konverzije i pravila za preračunavanje pretvoriti stanja imovine, obveza
i kapitala iz kune u euro i od 1. siječnja 2023. godine sva stanja imati evidentirana u eurima. Pri
postupku preračunavanja u slučajevima kada je analitika odvojena od glavne knjige nastat će
određene razlike koje je potrebno evidentirati s početkom 2023. godine. Autor dalje u članku o
navedenome na primjerima pokazuje određene slučajeve kod prijenosa.

Na globalnom tržištu poduzetnici svoje poslovanje odvijaju kako na domaćem, tako i na stranom
tržištu. Prilikom tog poslovanja, njihove transakcije se odvijaju preko računa koji su u domaćoj, ali
i stranoj valuti, gdje njihove glavne knjige u takvim situacijama mogu sadržavati potraživanja od
inozemnih kupaca, obveze prema inozemnim dobavljačima i stanje novčanih sredstava na deviznom
računu koje bi se promatrajući računovodstvene standarde i zakon trebale iskazivati u kunskoj
protuvrijednosti. Spomenute vrijednosti pod stalnom su dnevnom promjenom tečaja te je u takvoj
situaciji nužan nastanak tečajnih razlika koje utječu na visinu prihoda i rashoda društva. Uzevši sve u
obzir, potrebno je napomenuti kako od 1. siječnja 2023. godine predstoji uvođenje eura kao službene
valute u Republici Hrvatskoj. Tako će do 31. 12. 2022. postojati obveza iskazivanja svih transakcija i
financijskih izvještaja u hrvatskoj kuni. Što bi značilo da je prilikom poslovnih transakcija u stranim
valutama ili na datum sastavljanja bilance, poduzetnik i dalje u obvezi iskazati vrijednost stranih
sredstava prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke (HNB-a).

Poduzetnici koji su imali potrebu za gotovim novcem eura pokrenuli su krajem 2022. godine jedan
od postupaka predopskrbe. Zakon o uvođenju eura omogućio je poslovnim subjektima posrednu
predopskrbu, pojednostavljenu posrednu predopskrbu te opskrbu početnim paketima eurokovanica.
Nabavljen novac u predopskrbi ni u kojem slučaju nije smio završiti u optjecaju prije 1. 1. 2023.
Autor u članku prikazuje računovodstveno evidentiranje nabave gotovog novca eura putem
predopskrbe.

Klimatske promjene u zadnjem desetljeću, a posebno njihove posljedice evidentno mijenjaju poslovno
okruženje kako gospodarstvu, tako i javnom sektoru. Zbog toga, znanstvena zajednica, poslovni
svijet, ali i politike najvećeg dijela zemalja izražavaju svoju zabrinutost zbog negativnih promjena
i nastoje situaciju mijenjati. Konferencijama i sporazumima na globalnoj i regionalnoj razini teži se
postaviti kriterije i alate za zaustavljanje negativnih efekata klimatskih promjena. Autor članka daje
detaljne informacije o koracima i alatima koje poduzima Europska unija u suprotstavljanju negativnim
klimatskim trendovima. Obrazložene su faze sustava i posebno Direktive objavljivanja o održivosti
koje su iznimno relevantne za budućnost izvještavanja o održivosti u EU pa tako i Hrvatskoj

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o radu (Nar. nov., br. 151/22.), usvojen je na sjednici Sabora
RH 16. prosinca 2022., a stupa na snagu 1. siječnja 2023. godine, uz iznimku dva članka za koje je
predviđeno odgodno stupanje na snagu. Radi se članku koji propisuje obvezu dostave svih kolektivnih
ugovora ministarstvu nadležnom za rad, koji stupa na snagu 1. srpnja 2023. te o članku kojim se
dodaje čitava nova glava Zakona s nizom novih odredbi koje uređuju rad putem digitalnih radnih
platformi, a koji članak stupa na snagu 1. siječnja 2024. godine.

Najdugotrajniji proces prilagodbe uvođenja eura u Republici Hrvatskoj je dvojno iskazivanje. U
članku se daje pojašnjenje odnosno podsjetnik na obveze dvojnog iskazivanja za poslovne subjekte
i sve druge obveznike dvojnog iskazivanja nakon što je Republika Hrvatska 1. siječnja 2023. ušla u
europodručje i počela koristiti euro kao službenu valutu i zakonsko sredstvo plaćanja.

Do 29. prosinca 2022. otvoren je natječaj „Ulaganja u navodnjavanje na poljoprivrednom
gospodarstvu“ koji provodi Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.
Natječaj se u potpunosti financira sredstvima Europske unije (EU-a) iz Instrumenta Europske
unije za oporavak i otpornost, a namijenjen je fizičkim i pravnim osobama upisanim u Upisnik
poljoprivrednika te proizvođačkim organizacijama. Ukupna vrijednost EU potpora alociranih za ovaj
natječaj iznosi 63.500.000,00 kuna (8.427.898,33 eura), dok se iznosi potpora za pojedinačne korisnike
kreću od minimalno 5.000 do maksimalno 100.000 eura. U ovom članku autorica je prezentirala
i obrazložila EU potpore za ulaganja u navodnjavanja na poljoprivrednim gospodarstvima.
Obrazloženi su iznosi potpora, uvjeti prihvatljivosti projekata te analiza prihvatljivih troškova
projekata.

Nagrade i naknade troškova za rad odvjetnika (Odvjetnička tarifa) uređene su Zakonom o odvjetništvu
(Nar. nov., br. 09/94. do 126/21.) i Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika.
Tarifu utvrđuje i donosi Hrvatska odvjetnička komora uz suglasnost ministra nadležnog za poslove
pravosuđa. Ministar će kod davanja suglasnosti voditi računa o zaštiti socijalnih i gospodarskih
interesa te jednakosti u položaju primatelja i davatelja usluga s obzirom na njihovu nejednakost u
stručnom znanju kojim raspolažu.
U Narodnim novinama br. 126 od 28. 10. 2022. objavljena je Izmjena Tarife o nagradama i naknadi
troškova za rad odvjetnika. Izmjenu Tarife donio je uz suglasnost ministra pravosuđa i uprave RH
Upravni odbor Hrvatske odvjetničke komore na sjednici održanoj 24. listopada 2022. godine.
Izmjenom Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, odvjetničke usluge poskupjele su
za 50 %, jer je vrijednost boda povećana s 10,00 na 15,00 kuna. Izmjena tarife stupila je na snagu 5.
studenoga 2022. godine.

Kako ulazimo u hladnije doba godine izazovi koronakrize se aktualiziraju, nasreću ne toliko izraženo
kao prijašnjih par godina. Naravno, tu su i drugi razlozi korištenja zakonske mogućnosti poštede od
rada zbog privremene nesposobnosti za rad.
Tržište rada se susreće i s dodatnim izazovom, nedostaje radnika gotovo svih profila stoga je
poslodavcu vrlo teško u kratkom vremenu pronaći adekvatnu zamjenu za zaposlenika koji je odsutan.
Pred poslodavcima je nimalo jednostavan zadatak, organizirati rad u danim okolnostima.
Što kaže zakon, koje su obveze radnika, a koje poslodavca?