rif

Od 7. rujna 2022., na temelju dopune čl. 82. Pravilnika o porezu na dohodak, uvedeno je
pojednostavljenje u načinu iskazivanja plaća isplaćenih na temelju sudskih presuda. Plaće koje se
isplaćuju po sudskim presudama iskazuju se u obrascu JOPPD i u slučaju kad tuženik dobrovoljno
izvršava pravomoćnu presudu i u slučaju kad tužitelj naplaćuje dosuđenu plaću u ovršnom postupku.
Ako se radniku ili bivšem radniku isplaćuje plaća za prethodna porezna razdoblja na temelju sudske
presude, sudske nagodbe, izvansudske nagodbe, arbitražne odluke prema posebnom propisu, rješenju
službeničkih sudova ili nagodbe sklopljene u postupcima za mirno rješavanje sporova, doprinosi se
obračunavaju prema propisima koji su bili na snazi u razdoblju na koje se odnosi plaća. Obračun
poreza na dohodak za plaće dospjele u prethodnim poreznim razdobljima, ovisi o tome je li dosuđena
neto ili bruto svota plaće. Ako je dosuđena bruto svota plaće, obveza poreza na dohodak i prireza
se utvrđuje prema propisima koji su bili na snazi u vrijeme dospijeća neisplaćene plaće, uz godišnji
obračun poreza za poreznu godinu u kojoj je plaća dospjela.

Ako su ispunjeni razlozi i uvjeti propisani Zakonom o porezu na dohodak i Pravilnikom o porezu
na dohodak, poslodavci su obvezni tijekom mjeseca prosinca tekuće godine, a najkasnije do 31.
prosinca, za svoje radnike sastaviti godišnji obračun poreza na dohodak od nesamostalnoga rada.
Sastavljanjem godišnjeg obračuna omogućavaju im korištenje poreznih prava koja nisu iskoristili
tijekom godine.
U ovom članku autorica na primjerima pojašnjava razloge i uvjete za sastavljanje godišnjeg obračuna
poreza na dohodak i pravila njegovog iskazivanja u obrascu JOPPD.

Mali porezni obveznici“ prema odredbama Zakona o PDV-u smatraju se poreznim obveznicima koji
nisu upisani u registar obveznika PDV-a. Radi se o osobama koje samostalno obavljaju gospodarsku
djelatnost i samim time smatraju se poreznim obveznicima, ali zbog vrijednosti isporuka u iznosu
manjem od praga za ulazak u sustav PDV-a, ne smatraju se redovnim poreznim obveznicima i nemaju
obvezu upisa u registar obveznika PDV-a. Na njih se primjenjuje posebni postupak oporezivanja tako da
na svoje isporuke ne obračunavaju PDV i nemaju pravo na odbitak pretporeza. Ovi porezni obveznici u
poslovanju s poreznim obveznicima u drugim državama članicama kao i u trećim zemljama, smatraju
se osobama registriranim za potrebe PDV-a, ako stječu dobra iz druge države članice iznad praga
stjecanja odnosno u slučaju kada obavljaju ili primaju usluge za koje je primatelj usluga obvezan
platiti PDV. Autorica u članku piše o obvezama „malih poreznih obveznika“ kod isporuka u tuzemstvu
te u slučaju poslovanja s drugim državama članicama ili s trećim zemljama.

Dohodak od otuđenja posebnih vrsta imovine ostvaruju fizičke osobe kao naknadu za prodani otpad.
Ne oporezuje se povratna naknada za ambalažu ni naknada ostvarena otuđenjem otpada koji je
prikupljen u okviru organiziranih akcija u svrhu zaštite okoliša. Dohodak od prodaje otpada oporezuje
se porezom po odbitku, stopom od 10 % uvećano za prirez. Neto svotu dohotka je dopušteno isplatiti
stjecatelju u gotovu novcu.
Trgovac na malo koji otkupljuje otpad od građana, dužan je Poreznoj upravi dostaviti obrazac JOPPD,
najkasnije zadnjeg dana u mjesecu za isplate obavljene u tekućem mjesecu.

Primjena tradicionalnih analitičkih postupaka uobičajena je praksa u angažmanima interne i
eksterne revizije. S druge strane, razvoj informacijsko-komunikacijske tehnologije omogućava
primjenu sve raznovrsnijih pristupa i tehnika analize podataka važnih za utvrđivanje, analizu,
procjenu i dokumentaciju dovoljno informacija za postizanje ciljeva angažmana internih revizora. Za
razliku od tradicionalnog pristupa obavljanja revizijskih angažmana koji se u najvećoj mjeri temelje
na izabranom uzorku, razvoj tehnologije pruža mogućnost analize cjelovitih setova podataka, a
što može rezultirati jasnijim, konkretnijim i obuhvatnijim dokazima koji će pouzdanije potkrijepiti
nalaze i mišljenja internih revizora. Napredne tehnike analize podataka imaju izrazito važnu ulogu
u poboljšanju djelotvornosti i učinkovitosti internih revizora. Pored toga, implementacija naprednih
poslovnih informacijskih sustava omogućava razvoj koncepta kontinuirane revizije, a kod koje je
primjena različitih tehnika analize podataka ključan i nezamjenjiv postupak prikupljanja revizijskih
dokaza.

Tehnološki razvoj stavlja naglasak na brz i dinamičan razvoj novih usluga i proizvoda, dok su
sigurnosni aspekti, u pravilu, imali vrlo mali utjecaj na široko prihvaćanje novih tehnologija. Korisnici
najčešće imaju minimalno znanje o tehnologiji koju koriste, a način primjene je takav da je vrlo teško
procijeniti sigurnosna obilježja većine komercijalnih proizvoda s obzirom na zaštitu povjerljivosti i
privatnosti podataka korisnika. Nastavno na zastupljenost informacijskih tehnologija, odstupanja
od ispravnog rada međusobno povezanih sustava više nisu samo tehničke prirode, već predstavljaju
opasnost globalnih sigurnosnih razmjera. Sve je veća izloženost pojedinaca u kibernetičkom prostoru
te je samim time povećana izloženost kibernetičkim napadima. Stoga, javlja se potreba za zaštitom
podataka u elektroničkom obliku koja se naziva kibernetička sigurnost. Kibernetička sigurnost je
prepoznata kao ključni poslovni rizik u 2022. godini, stoga su se revizori dužni upoznati s rizicima
povezanim s kibernetičkom sigurnošću te utvrditi posljedice koje se mogu odraziti na poslovanje i
financijsko izvještavanje. Autori u ovom radu analiziraju kibernetičku sigurnost kao ključni poslovni
rizik, analiziraju izazove koje je donijela globalna pandemija, razmatraju ulogu kibernetičke sigurnosti
u procesu provedbe revizije te način procjene kibernetičke sigurnosti.

Pregled kvalitete angažmana odnosi se na obavljanje objektivne ocjene značajnih prosudbi angažiranog
tima i njihovih zaključaka donesenih na osnovu tih prosudbi, a koju provodi osoba imenovana kao
pregledavatelj kvalitete angažmana. MSUK 2 potrebno je primijeniti na sve angažmane za koje je
potrebno obaviti pregled u skladu s Međunarodnim standardom upravljanja kvalitetom (MSUK) 1
– Upravljanje kvalitetom za društva koje obavljaju revizije ili uvide u financijske izvještaje ili druge
angažmane za izražavanje uvjerenja ili povezane usluge (prethodno MSKK 1). Društvo mora uspostaviti
politike i postupke vezane uz imenovanje osobe koja će obavljati pregled kvalitete angažmana, njene
odgovornosti prilikom obavljanja angažmana, kao i za dokumentiranje provedenog postupka. Društvo
ili pregledavatelj kvalitete angažmana, ovisno o tome što je primjenjivo, moraju ispunjavati svaki
zahtjev ovog MSUK-a, osim ako zahtjev nije relevantan u okolnostima angažmana. Autorica u članku
ukratko pojašnjava odredbe Međunarodnog standarda upravljanja kvalitetom (MSUK) 2 – Pregledi
kvalitete angažmana, koji stupa na snagu za revizije i uvide u financijske izvještaje za razdoblja koja
počinju 15. prosinca 2022. ili nakon tog datuma, kao i za druge angažmane za izražavanje uvjerenja
i povezane usluge koje počinju 15. prosinca 2022. ili nakon tog datuma.

Novim Međunarodnim standardom upravljanja kvalitetom 1, ovlašteni revizori više neće kontrolirati
kvalitetu, već će njome upravljati. Primjena standarda kreće od prosinca ove godine. U prethodnom
broju časopisa autor je prezentirao standard, u ovom i sljedećim brojevima bi prezentirao praktičnu
primjenu standarda odnosno na koji način bi ovlašteni revizori mogli uspostaviti sustav upravljanja
kvalitetom. Autor u ovom broju piše o procjenama rizika s kojima bi ovlašteni revizori mogli biti suočeni
te također nabraja primjere procjene rizika po komponentama sustava upravljanja kvalitetom.

Inflacija ima negativne učinke na pozicije bilance i računa dobiti i gubitka koji mogu imati i materijalni
značaj. Svaki inflatorni utjecaj na bilančne pozicije automatski se odražava na pozicije računa dobiti
i gubitka. Prilikom sastavljanja bilance i računa dobiti i gubitka potrebno je u fokusu imati inflatorni
utjecaj na dugotrajnu i kratkotrajnu imovinu, kao i na efekte korištenja imovine na strani prihoda
i rashoda u računu dobiti i gubitka. Autor članka napravio je sistematizaciju pozicija financijskih
izvještaja i inflatorne posljedice djelovanja na financijsku situaciju i uspjeh.

Transparentno i pravodobno izvještavanje o cjelokupnom poslovanju poduzeća nužan je preduvjet
za razvoj društva i ekonomije te očuvanje prirodnih resursa. Zahtjevi korisnika za širim obuhvatom
financijskih i nefinancijskih informacija nameću poduzećima obvezu pripreme izvještaja o održivosti.
Izvještavanje o održivosti (ESG izvještavanje) podrazumijeva izvještavanje zainteresiranih internih i
eksternih korisnika o ekonomskom, ekološkom i društvenom aspektu poslovanja poduzeća, kao i o
njihovoj antikorupcijskoj politici i zaštiti ljudskih prava. Autorica u članku prezentira najznačajnije
promjene vezano uz izvještavanje o održivosti prema Prijedlogu izmjene Direktive o nefinancijskom
izvještavanju te ukazuje na važnost objavljivanja takvih informacija za investitore i druge korisnike.