rif

Pravilnikom o porezu na dobit propisana je obveza sastavljanja i predaje izvješća o poslovnim
događajima s povezanim osobama. Za te potrebe o poslovnim događajima s povezanim osobama
koristi se Obrazac PD-IPO. Obrazac se predaje kao prilog uz prijavu poreza na dobit za 2022. godinu.
Rok predaje izjednačen je s prijavom poreza na dobit. Izvješće o transakcijama s povezanim osobama
obuhvaća primljene i dane zajmove i kredite i isporuke dobara i usluga između povezanih osoba.
Povezanim osobama za ove potrebe smatraju se povezane osobe kako ih obuhvaća članak 13. st. 2.
Zakona o porezu na dobit i čl. 49. Općeg poreznog zakona. U članku se navode obveznici podnošenja
navedenog izvješća, obuhvat povezanih osoba i informacije o sadržaju izvješća i načinu popunjavanja.

Prijava poreza na dobit po novčanom načelu, obveznicima poreza na dobit svodi osnovicu poreza na
dobit na iznos koji prati novčane tokove. Taj model obračuna poreza na dobit primjenom novčanog
načela u sustav oporezivanja dobiti po prvi puta je uveden izmjenama Zakona o porezu na dobit
koje su stupile na snagu od 1. siječnja 2017. godine. Ovaj model utvrđivanja porezne osnovice nije
obuhvatio velik broj poreznih obveznika, iako u određenim slučajevima njegovom primjenom dolazi do
rasterećenja financijskih odljeva za potrebe plaćanja poreza na dobit. Najveća prepreka široj primjeni
je kompleksnost utvrđivanja osnovice poreza na dobit. Srž utvrđivanja porezne osnovice primjenom
novčanog načela je u tome da se pri izračunu porezne osnovice, polazna osnovica – računovodstvena
dobit, uvećava ili umanjuje za određene realizirane ili nerealizirane stavke. U članku u nastavku na
primjeru je obrađena prijava poreza na dobit primjenom novčanog načela.

Prijava poreza na dobit sastavlja se za porezno razdoblje koje u praksi najčešće završava 31. prosinca.
Obveznici poreza na dobit dužni su poreznu prijavu predati na PD obrascu najkasnije četiri mjeseca
nakon isteka razdoblja za koje se utvrđuje porez na dobit, osim u posebnim slučajevima (statusne
promjene, stečaj, likvidacija, prestanak poslovanja) i u slučajevima posebnih okolnosti. Za 2022.
godinu obveza poreza na dobit utvrđuje se po stopi 10 % ili 18 %, ovisno o ostvarenim prihodima
u poreznom razdoblju i dospijeva s danom predaje porezne prijave. Proces uvođenja eura nije od
utjecaja na sastavljanje prijave poreza na dobit za 2022. Autor u članku obrađuje prijavu poreza na
dobit prema računovodstvenom načelu odnosno PD obrazac.

Blagajnički maksimum propisan je Zakonom o fiskalizaciji u prometu gotovinom odnosno Pravilnikom
o fiskalizaciji u prometu gotovinom. Obveznik fiskalizacije dužan je internim aktom odrediti visinu
blagajničkog maksimuma. Uvođenje eura nema utjecaja na doneseni interni akt. Blagajnički
maksimum izražen u internom aktu u kunama vrijedi i nakon uvođenja eura, samo što se temeljem
Zakona o uvođenju eura iznosi u kunama preračunavaju u euro primjenom fiksnog tečaja konverzije.
Međutim, kako je u prvih 14 dana 2023. omogućen dvojni optjecaj, prilagođena je i visina blagajničkog
maksimuma za to razdoblje.

Prilikom obavljanja revizije, revizor se koristi brojnim alatima kako bi stekao objektivnu sigurnost da
su u knjigama klijenta iskazana točna stanja na računima odnosno kad je nužno provesti usporedbu
računovodstvenih informacija s fizičkom dokumentacijom. Jedan od takvih alata je i upotreba
uzoraka u reviziji financijskih izvještaja. U praksi je zbog vremenske ograničenosti i praktičnosti, teško
provedivo revidirati sve obavljene transakcije poduzetnika. U takvim slučajevima, revizor će odabrati
jedan reprezentativan uzorak tih transakcija nad kojima će provesti revizijske postupke procjene
kontrola ili ispravnog iskazivanja salda u knjigama poduzetnika. U skladu s objašnjenim, u daljnjem
članku autor će opisati sam proces upotrebe uzoraka, izbor pristupa korištenja uzoraka, dokazno
ispitivanje koje se provodi kod upotrebe uzoraka pri obavljanju revizije te rizike njegovog korištenja,
a sve s ciljem da se u procesu revizije točno odredi koji su uzorci potrebni da bi revizor izdao mišljenje.

U prethodnim brojevima časopisa Računovodstvo i financije (listopad i studeni 2022.) objavljeni su
članci koji su teorijski obradili zahtjeve novog MSUK-a 1 te specificirali praktičnu listu mogućih rizika
po komponentama SUK-a.
Autor u ovom članku pojašnjava obvezu vezanu za dokumentiranje sustava upravljanja kvalitetom
te na praktičnim primjerima daje primjere dokumentiranja, koji su primjenjivi u manjim revizorskim
društvima.

Naknada za općekorisne funkcije šuma (u nastavku teksta: OKFŠ) obračunava se na temelju odredbi
Zakona o šumama (Nar. nov., br. 68/18., 115/18., 98/19., 32/20. i 145/20. – u nastavku teksta: Zakon)
i Pravilnika o načinu obračuna i uplati naknade za korištenje općekorisnih funkcija šuma (Nar. nov.,
br. 70/21. – u nastavku teksta: Pravilnik).
Sredstva prikupljena iz naknade za korištenje općekorisnih funkcija šuma evidentiraju se kao namjenski
prihod državnog proračuna odnosno prihod za posebne namjene, čije je korištenje i namjena utvrđena
Zakonom o šumama i raspoređuju se za razminiranje, vatrogasnu djelatnost, gospodarenje državnim
šumama, gospodarenje privatnim šumama i znanstvenoistraživački rad u šumarstvu.

Članarinu turističkim zajednicama dužne su plaćati pravne i fizičke osobe koje prema Zakonu o
članarinama u turističkim zajednicama (Nar. nov., br. 52/19. i 144/20.), obavljaju djelatnost za koju
je propisana obveza plaćanja članarine. Posljednja izmjena objavljena je u Narodnim novinama 144
iz 2020. godine kojom su smanjenje stope članarine i omogućeno smanjenje predujmova rješenjem
Porezne uprave zbog pada prihoda od djelatnosti. U 2022. godini u ovom nije bilo izmjena u vezi s
obračunom članarine turističkim zajednicama. Obrazac TZ 1 po posljednji put se podnosi u kunama, a
utvrđena obveza za uplatu u 2023. godini platit će se u eurima. U članku autor daje pregled obveznika,
način obračuna i na primjeru evidentiranje u računovodstvu utvrđene članarine i predujmova članarine.

Vremenska neograničenost poslovanja temeljna je računovodstvena pretpostavka i osnova na temelju
koje se sastavljaju financijski izvještaji. Okolnosti inflacije u kojima poduzeća posluju utječu i na ocjenu
vremenske neograničenosti poslovanja. Inflacija utječe na opseg prodaje, troškove poslovanja kao i
mogućnost korištenja alternativnih izvora financiranja. U članku se razmatraju zahtjevi Međunarodnih
standarda financijskog izvještavanja u svezi ocjene vremenske neograničenosti poslovanja od strane
uprave društva. Posebna pozornost pridaje se i vremenskoj neograničenosti poslovanja u kontekstu
događaja nakon izvještajnog razdoblja. U radu su prikazani zahtjevi standarda u svezi objave te se
opisuju različiti scenariji pogoršanja vremenske neograničenosti poslovanja.

Posebnu pozornost prilikom sastavljanja financijskih izvještaja uprava društva mora posvetiti
događajima koji su nastali u razdoblju nakon datuma bilance, a sve do datuma na koji je odobreno
izdavanje financijskih izvještaja. Ti poslovni događaji mogu za posljedicu imati usklađivanje financijskih
izvještaja ili samo obvezu njihove objave u bilješkama uz financijske izvještaje. Računovodstveni
tretman i okvir postupanja s događajima nakon datuma bilance definiran je odredbama HSFI-a 4 –
Događaji nakon datuma bilance odnosno MRS-a 10 – Događaji nakon izvještajnog razdoblja. Također,
potrebno je voditi računa o zahtjevima objavljivanja u vezi s događajima nakon datuma bilance u
bilješkama uz financijske izvještaje, ovisno o veličini poduzetnika. U članku autorica razmatra koje su
odgovornosti uprave u vezi s događajima nakon datuma bilance.