rif

Ako više fizičkih osoba zajednički ostvaruje dohodak, porezni obveznik je svaka fizička osoba zasebno
i to za svoj udio u zajednički ostvarenom dohotku. Dohodak ostvaren obavljanjem zajedničke
samostalne djelatnosti utvrđuje se kao jedinstveni dohodak, na isti način kao i u uvjetima gdje je
jedan nositelj obavljanja samostalne djelatnosti.
Po isteku poreznog razdoblja, a najkasnije do 31. siječnja 2023. za 2022. godinu, nositelj zajedničke
djelatnosti obvezan je nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema svom prebivalištu ili uobičajenom
boravištu, podnijeti prijavu dohotka od zajedničke djelatnosti na Obrascu DOH-Z elektroničkim putem
korištenjem Jedinstvenog portala Porezne uprave. No svaki od supoduzetnika plaća porez na dio
dohotka koji mu pripada od zajedničke samostalne djelatnosti, prema Obrascu DOH koji se obvezno
mora podnijeti do kraja veljače 2023. za 2022. godinu.
Iako je od 1. siječnja 2023. godine euro službena novčana jedinica i zakonsko sredstvo plaćanja u
RH, porezna prijava za obračunsko razdoblje koje završava prije dana uvođenja eura, podnosi se u
kunama.
To znači da obrtnici Obrazac DOH-Z i Obrazac DOH za 2022. godinu sastavljaju i podnose u kunama.

U Narm. nov., br. 147. od 15. prosinca 2022. godine objavljen je Pravilnik o izmjenama Pravilnika o
uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja, koji je stupio na snagu
na dan uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj odnosno 1. siječnja 2023. godine,
sukladno Odluci Vlade Republike Hrvatske o objavi uvođenja eura kao službene valute u Republici
Hrvatskoj.1
Sastavni dio navedenog Pravilnika su i tiskanice koje se mijenjaju, između ostalih i tiskanica „Potvrda
o plaći“ u dijelu u kojemu se iznosi isplaćenih naknada plaća iskazani u kunama zamjenjuju iznosima
u eurima.

U 2023. godini se primici od autorskih naknada i drugog dohotka rezidentima obračunavaju i isplaćuju
u eurima. To se odnosi na ugovore sklopljene od 1. siječnja 2023., ali i na ugovore sklopljene do
31. prosinca 2022. po kojima se plaćanja obavljaju od 1. siječnja 2023. godine. Nema promjena u
visini obveznih javnih davanja koja se obračunavaju i plaćaju pri isplati drugog dohotka i autorskih
naknada. Doprinosi za mirovinsko osiguranje se plaćaju po stopi od 10 % odnosno 7,5 % i 2,5 %, a
doprinos za obvezno zdravstveno osiguranje po stopi od 7,5 %. Na drugi dohodak ostvaren izravno
iz inozemstva i primljen od građanina, ne plaća se doprinos za zdravstveno osiguranje. Porez na
dohodak po odbitku plaća se po stopi 20 %.
Primici po osnovi drugog dohotka iskazuju se u obrascu JOPPD koji Poreznoj upravi treba dostaviti
na dan isplate ili sljedeći radni dan. U 2023. godini se podaci dostavljaju na obrascu JOPPD koji
je usklađen s promjenom državne valute i objavljen kao prilog izmjenama Pravilnika o porezu na
dohodak.

Minimalna plaća propisana Uredbom Vlade RH za 2023. iznosi 700,00 eura bruto, a minimalne
plaće u djelatnosti ugostiteljstva i graditeljstva određene su granskim kolektivnim ugovorima čija
je primjena proširena na sve poslodavce u tim djelatnostima. U iznos minimalne plaće nisu uključeni
dodaci za rad nedjeljom, blagdanom, noćni rad, rad u otežanim uvjetima i za prekovremeni rad. Od 1.
siječnja 2023. godine, na temelju izmijenjenog Zakona o radu, ti se dodaci obračunavaju na osnovicu
koja ne može biti niža od minimalne plaće.
Zakon o minimalnoj plaći izvor je prava za sve radnike zaposlene u Republici Hrvatskoj, osim za
radnika koji je jedini zaposlen u pravnoj osobi u kojoj je član uprave, izvršni direktor trgovačkog
društva, upravitelj zadruge, likvidator ili u sličnom svojstvu prema posebnim propisima.

Od 1. siječnja 2023. godine službena valuta Republike Hrvatske jest euro pa poslodavci, počevši od
navedenoga datuma, isplaćuju radnicima plaću u eurima. Doprinose, porez na dohodak i prirez također
utvrđuju u eurima i uplaćuju ih na propisane uplatne račune, a o isplaćenoj odnosno obračunanoj
plaći izvještavaju Poreznu pravu, predajom obrasca JOPPD u propisanom roku.
Od 1. siječnja 2023. godine primjenjuju se izmijenjene i dopunjene odredbe Zakona o porezu na
dohodak koje iznos osobnog odbitka poreznog obveznika i mjesečnu poreznu osnovicu utvrđuju u
eurima.
Počevši s isplatom plaće za mjesec siječanj 2023. godine, poslodavci primjenjuju nove osnovice za
obračunavanje doprinosa, koje su također utvrđene u eurima.

Pravo na odbitak pretporeza nastaje u trenutku kada nastaje obveza obračuna PDV-a kod dobavljača
temeljem čijeg računa se ostvaruje pravo na odbitak pretporeza. Kako kod dobavljača koji obračunava
PDV prema naplaćenim naknadama obveza obračuna PDV-a nastaje kada je račun naplaćen, to je i
korištenje pretporeza po računima tih dobavljača vezano za plaćanje računa. Tako se pretporez po
računu dobavljača koji PDV plaća prema naplaćenim naknadama može koristiti samo ako je račun
plaćen. Isto se odnosi na porezne obveznike koji PDV plaćaju prema isporukama ili prema naplaćenim
naknadama, što je potvrđeno presudom Suda EU br. C-9/20, o čemu autorica piše u nastavku.

Obveznici PDV-a, temeljem članka 85. stavka 7. Zakona o PDV-u u obračunu za zadnje razdoblje
oporezivanja kalendarske godine moraju napraviti godišnje usklađenje i potrebne ispravke obračuna
PDV-a koje su sastavljali tijekom godine. Usklađenje se provodi u poreznoj prijavi (Obrascu PDV)
za posljednje razdoblje oporezivanja (prosinac odnosno tromjesečni obveznici u prijavi za listopad
– prosinac), što se nadležnoj ispostavi Porezne uprave za 2022. godinu treba dostaviti najkasnije do
20. siječnja 2023. godine. O godišnjem usklađivanju i ispravcima obračunanog PDV-a tijekom godine
autorica piše u nastavku članka.

U članku prikazujemo pravila i obveze poreznih obveznika prilikom prijavljivanja i plaćanja inozemnog
dohotka. Pojašnjava se sadržaj i funkcija obrazaca INO-IZJAVA i INO-DOH na kojima se prijavljuju
činjenice o ostvarivanju dohotka iz ili u inozemstvu te alternativne mogućnosti prijave iznosa
oporezivog inozemnog dohotka kroz praktične primjere.

Kao jednu od mjera protiv premještanja dobiti, porezni propisi definiraju pravila o kontroliranim
inozemnim društvima koje je potrebno razmotriti prilikom oporezivanja dobiti povezanih društava.
Podaci potrebni za utvrđivanje kontroliranih inozemnih društava dostavljaju se Poreznoj upravi na
obrascu Prijava činjenica bitnih za oporezivanje odnosno podaci potrebni za utvrđivanje dobiti svakog
kontroliranog inozemnog društva (KID), koja se uključuje u poreznu osnovicu, dostavljaju se na obrascu
»Izvješće o dobiti kontroliranog inozemnog društva za razdoblje od____ do____« – Obrazac PD-KID.
U članku autorica na primjeru pojašnjava o primjeni pravila o kontroliranim inozemnim društvima i
Obrascu PD-KID.

Visinu kamatne stope na zajmove između povezanih osoba određuje ministar financija odlukom, koja
se objavljuje u Narodnim novinama. Pravilo je da se kamatna stopa objavljuje u godini koja prethodi
godini u kojoj će se ta kamata primjenjivati. Ministar je odlučio da kamata između povezanih osoba
u 2023. godini iznosi 2,4 %.