rif

Rokovi ispunjenja su imali vrlo zanimljiv put kroz propise, što je bilo razumno u okolnostima poslovanja
s kojima smo tada bili suočeni.
Zakonodavstvo miruje, što pogoduje ustaljenoj pravnoj praksi.
Kako danas ugovaramo rokove ispunjenja, koji su nam zakonski okviri, kada se možemo poslužiti
zakonskim iznimkama, koje odredbe se imaju smatrati ništetnim, samo su neke od tema koje autorica
obrađuje u tekstu koji slijedi.

Obveznici poreza na dohodak primitke i izdatke od poslovanja utvrđuju primjenjujući novčano načelo.
Prema ovom načelu primitak se evidentira prema primljenoj uplati od strane kupca, a izdatak prema
obavljenom plaćanju dobavljaču. U slučaju priljeva odnosno odljeva u stranoj valuti preračunavaju
se u eure prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke važećem na dan primitka (uplate) odnosno
izdatka (isplate). Autorica u članku daje primjere evidentiranja poslovnih događaja stjecanja dobara
iz druge države članice, ukazujući na moguće razlike kod utvrđivanja osnovice za obračun poreza na
dodanu vrijednost u odnosu na iskazivanje primitaka i izdataka u KPI zbog razlike u obračunu PDV-a
u odnosu na iskazivanje primitaka prema Zakonu o porezu na dohodak.

Teškoće u razvoju djeteta, koje su takve naravi da dijete nije u stanju izvoditi aktivnosti primjerene
svojoj dobi te je ovisno o pomoći druge osobe, osnova su za korištenje određenih prava iz sustava
rodiljnih i roditeljskih potpora. U daljnjem tekstu pobliže će se iznijeti karakteristike, uvjeti za
ostvarivanje prava, način korištenja i visina novčane naknade koja se prima tijekom dopusta ili
korištenja prava na rad s polovicom punog radnog vremena radi njege djeteta s teškoćama u razvoju,
kao i kategorija potencijalnih korisnika, uz poseban osvrt na novi Pravilnik o načinu obračunavanja i
isplati novčane naknade za vrijeme korištenja prava zaposlenog ili samozaposlenog roditelja djeteta
s teškoćama u razvoju na rad s polovicom punog radnog vremena (Nar. nov., br. 81/24.).

Početkom nove pedagoške godine ponovno se aktualiziralo pitanje stručne prakse i naukovanja
učenika koji pohađaju programe strukovnog obrazovanja. Posebno je aktualno pitanje obveze isplate
nagrade za obavljenu praksu te iznos minimalne nagrade koju je poslodavac obvezan isplatiti učeniku.
Dodatni problem poslodavcima u praksi predstavlja „miješanje“ pojmova, kao što su stručna praksa,
naukovanje, praktični rad i sl., posebice iz razloga što se u poreznim propisima, vezano za mogućnost
isplate neoporezive nagrade, spominje praktični rad i naukovanje, dok poslodavci zapravo sklapaju
ugovore o provedbi učenja temeljenog na radu. Odgovore na aktualna pitanja pročitajte u tekstu koji
slijedi.

Za radnika stalnog sezonca zaposlenog na neodređeno vrijeme poslodavac je obvezan u razdoblju
privremenog prekida potrebe za radom za njega plaćati sve obvezne doprinose na najnižu osnovicu,
a radnik nema pravo na plaću. Nema obveze plaćanja doprinosa ako radniku miruje radni odnos i
poslodavac ga odjavi iz sustava osiguranja.
Poslodavac koji je s radnikom sklopio ugovor o radu za stalne sezonske poslove na određeno vrijeme
obvezan je nakon prestanka radnog odnosa prijaviti ga na produženo osiguranje i plaćati mu
doprinose za mirovinsko osiguranje. Doprinosi se plaćaju za razdoblje između dva radna odnosa na
određeno vrijeme, a dospijevaju 15. u mjesecu za prethodni i obračunavaju se na najnižu mjesečnu
osnovicu. Poslodavac je obvezan o dospjelim i plaćenim svotama doprinosa obavijestiti Poreznu
upravu ispostavljanjem JOPPD obrasca.
Radnik stalni sezonac koji je bio zaposlen na određeno vrijeme ima za vrijeme produženog mirovinskog
osiguranja pravo na novčanu pomoć koju mu isplaćuje Zavod za zapošljavanje. Novčana pomoć se
ostvaruje za razdoblje provedeno u produženom osiguranju, a najduže šest mjeseci. Stalni sezonac
zaposlen na neodređeno vrijeme nema pravo na novčanu pomoć.
U članku se obrađuju obveze poslodavaca koje se odnose na obvezu doprinosa za radnike s kojima je
sklopljen ugovor o radu za stalne sezonske poslove.

U članku se analiziraju prava zaposlenih roditelja u vezi s korištenjem rodiljnog dopusta. Majka je
obvezna koristiti rodiljni dopust tijekom prvih 70 dana nakon rođenja djeteta. Nakon tog razdoblja,
od 71. dana pa do navršenih šest mjeseci života djeteta, majka može prenijeti pravo na rodiljni
dopust na oca djeteta koji ga tada koristi u skladu sa svojim radnopravnim statusom. Uz to, roditelji
imaju mogućnost rada s polovicom punog radnog vremena do navršenih devet mjeseci života
djeteta. Postoji i mogućnost produljenja rodiljnog dopusta u slučaju prijevremenog rođenja djeteta.
U nastavku članka detaljno su razmotreni uvjeti za ostvarivanje ovih prava, kao i iznosi naknada
tijekom korištenja prava.

Zakon o PDV-u sadrži posebne odredbe o primjeni poreznog oslobođenja kod isporuka dobara i usluga
u vezi s međunarodnim pomorskim i zračnim prijevozom. Porezno oslobođenje propisano je člankom
47. Zakona o PDV-u i člankom 116. Pravilnika o PDV-u, a primjenjuje se na isporuke međunarodnim
prijevoznicima sa sjedištem u tuzemstvu dok se na isporuke stranim prijevoznicima primjenjuju
pravila o mjestu oporezivanja. U nastavku članka autorica detaljnije pojašnjava primjenu poreznog
oslobođenja kod isporuka tuzemnim prijevoznicima te primjenu odredbi o mjestu oporezivanja kod
isporuka međunarodnim pomorskim i zračnim prijevoznicima sa sjedištem u inozemstvu.

Drugi dohodak i autorski honorari koje rezident ostvari iz inozemstva ili u inozemstvu podliježe obvezi
doprinosa za mirovinsko osiguranje. Doprinos za zdravstveno osiguranje se ne plaća. Obveza plaćanja
predujma poreza na dohodak ovisi o tome je li u državi izvora ustegnut porez na dohodak.
Stjecatelj drugog dohotka i autorskih honorara dužan je u roku 30 dana Poreznoj upravi dostaviti
obrazac JOPPD i platiti doprinos za mirovinsko osiguranje. Ako u Hrvatskoj treba platiti predujam
poreza na dohodak, na istom JOPPD obrascu iskazuje obvezu poreza na dohodak. Ako u Hrvatskoj ne
plaća predujam poreza na dohodak, dužan je o obustavi plaćanja poreza obavijestiti Poreznu upravu i
do 31. siječnja sljedeće godine dostaviti obrazac INO-DOH. Priznavanje poreza plaćenog u inozemstvu
se, uz propisane uvjete, provodi u postupku godišnjeg obračuna poreza na dohodak.

Podmirivanje javnih davanja prema utvrđenim rokovima dospijeća je obveza svih pravnih i fizičkih
osoba koje obavljaju gospodarsku djelatnost te djelatnost slobodnog zanimanja. Ako se pri
popunjavanju podataka na nalogu za plaćanje poreza, obveznih doprinosa te drugih javnih davanja,
upišu pogrešni podaci, uplaćena sredstva mogu biti usmjerena na pogrešan račun proračuna ili
uplatni račun, čime porezna obveza nije podmirena ili je neki drugi javni prihod preplaćen.
Budući se danom uplate poreza i drugih javnih davanja, smatra dan kada su sredstva evidentirana
na uplatnim računima, to je sudionicima u platnom prometu u interesu da odmah po otkrivanju
pogreške pri uplati javnih davanja za koje analitičku evidenciju obavlja Porezna uprava, podnesu
zahtjev za povrat sredstava.
Međutim, osim Poreznoj upravi, zahtjevi za povrat pogrešno uplaćenih javnih davanja podnose se i
drugim tijelima i institucijama koje su posebno navedene u Naputku o načinu uplaćivanja prihoda
proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za financiranje drugih javnih potreba, koji se primjenjuje
u 2024. godini.

Tijekom obavljanja postupka revizije eksterni revizor može se koristiti radom internog revizora, što
uključuje korištenje radom službe interne revizije u pribavljanju revizijskih dokaza i korištenje radom
internih revizora radi osiguravanja izravne pomoći uz usmjeravanje, nadzor i pregled koji obavlja
eksterni revizor. Međutim, kada se u svom radu koristi radom internog revizora, eksterni revizor ima
isključivu odgovornost za izraženo revizijsko mišljenje. Stoga, eksterni revizor se u svom izvješću neće
pozivati na rad internog revizora. U članku autorica ukazuje na odredbe MRevS-a 610 – Korištenje
radom internih revizora (izmijenjen 2013.), a vezano uz obveze, postupke i prosudbe koje eksterni
revizor mora obaviti ako se odluči koristiti radom internog revizora kako bi prikupio primjerene i
dostatne revizijske dokaze i stvorio zaključke na kojima će temeljiti svoje mišljenje.