rif

Uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj utječe i na visinu temeljnih kapitala
trgovačkih društava. Trgovačka društva ne samo da moraju uskladiti vrijednost temeljnog kapitala
s izmijenjenim odredbama Zakona o trgovačkim društvima, već je za to, prema trenutno važećim
propisima, propisan odgovarajući rok.
Autor u članku prikazuje na koji način se računovodstveno evidentira usklađivanje temeljenog kapitala.

Dodatni porez na dobit novi je porezni namet poduzetnicima koji su sukladno Zakona o dodatnom
porezu na dobit definirani kao obveznici plaćanja tog dodatnog poreza. U prethodnom broju
časopisa pisali smo detaljno o dodatnom porezu na dobit, u ovom članku autor prikazuje način
računovodstvenog evidentiranja dodatnog poreza na dobit.

U zadnjih nekoliko godina generiran je niz kritičnih situacija koje su bitno pogoršale društvene i
ekonomske uvjete kako kvalitete života stanovništva, tako i poslovanja poduzetnika. Počelo je 2020.
godine s pandemijom COVID-19 od čega se još svijet oporavlja, a nastavilo s ruskom agresijom na
Ukrajinu s teškim posljedicama, kao što su energetska kriza i rastuća inflacija. Statistike i analize
gospodarstva velikog broja zemalja ukazuju da je, uz stanovništvo, posebno ranjiv segment mikro,
mali i srednji poduzetnici (MMS). Autor članka prezentirao je aktualnu situaciju u ovom segmentu
te rezultate istraživanja glavnih čimbenika financijskog uspjeha MMS poduzetnika. Pri tome,
identificirana su tri najvažnija čimbenika: financijska pismenost, pristup kreditima i oporezivanje.

Uz časopis broj 1/2023., pretplatnici su dobili i poseban prilog RIFove OBAVIJESTI. Prilog sadrži korisne informacije koje računovođe
svakodnevno koriste i trebaju u
svome radu. Podaci u navedenom
prilogu, ažurirani su s propisima
koji su objavljeni zaključno u Nar.
nov., br. 157/22. Većina objavljenih podataka ne
mijenja se tijekom godine, pa ćemo u sljedećim
brojevima časopisa u rubrici RIF-ove OBAVIJESTI,
objavljivati samo u međuvremenu izmijenjene i
dopunjene podatke, te će se na taj način ažurirati
ovaj prilog.

Broj 139 od 30. studenoga 2022. godine
– Uredba o izmjenama i dopunama Uredbe o nazivima radnih mjesta i
koeficijentima složenosti poslova u državnoj službi
– Odluka o izmjenama Odluke o porezima Grada Požege
– Odluka o izmjeni i dopuni Odluke o porezima Grada Zlatara

U okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026. do 3. veljače 2023. otvoren je
Poziv na dostavu projektnih prijedloga za jačanje održivosti te poticanje zelene i digitalne tranzicije
poduzetnika u sektoru turizma. Usmjeren je mikro, malim, srednjim i velikim poduzećima, posebno
onima u turistički slabije razvijenim područjima i njihovim ulaganjima u turističku infrastrukturu koja
će biti prihvatljiva za okoliš. Poziv je namijenjen i povećanju otpornosti i produktivnosti poduzeća,
njihovom boljem pozicioniranju na turističkom tržištu kroz uvođenje inovacija i digitalnih tehnologija,
kao i transformaciji privatnih iznajmljivača u poduzetnike te povezivanju poduzetnika u lancu
vrijednosti turizma. Ukupna alokacija bespovratnih sredstava za ovaj Poziv iznosi nešto više od 165,9
milijuna eura.

Izuzimanja od ovrhe i ograničenja ovrhe uređena su u čl. 172. i 173. Ovršnog zakona (Nar. nov., br.
112/12. do 131/20.).
Dok su odredbe o izuzimanju od ovrhe propisane zakonom i ne podliježu stalnim promjenama,
ograničenja ovrhe ovise o statističkim pokazateljima i podliježu promjenama na godišnjoj razini.
Ograničenja ovrhe ovise o visini prosječne mjesečne isplaćene neto plaće po zaposlenome u pravnim
osobama Republike Hrvatske, koji iznos utvrđuje i objavljuje Državni zavod za statistiku svake godine
i to za razdoblje siječanj – kolovoz. O tako utvrđenom iznosu ovise ograničenja ovrhe u sljedećoj
godini.
Državni zavod za statistiku je u Nar. nov., br. 125/22., objavio da je prosječna mjesečna isplaćena neto
plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za razdoblje siječanj – kolovoz 2022.
iznosila 7.583 kune. Taj se iznos treba preračunati u eure i primjenjivati za provedbu ovrhe na plaći u
2023. godini.
Kako je od 1. 1. 2023. euro službena valuta i zakonsko sredstvo plaćanja u RH, iznos za provedbu
ovrhe u 2023. je 1.006,44 eura (7583 kune : 7,53450 = 1.006,44 eura).
Ovaj će se iznos primjenjivati i na plaću za prosinac 2022. koja dospijeva i isplaćuje se u siječnju 2023.

Ovršni zakon uređuje postupak prisilnog ostvarenja tražbina na temelju ovršnih i vjerodostojnih
isprava. Ovršenici se suočavaju s ograničenjem raspolaganja na stvari koja je predmetom ovrhe.
Ovršni zakon omogućava zaštitu određenog novčanog iznosa i osobama kojima jedini prihodi nisu
plaća, mirovina ili druga stalna novčana primanja, već neka druga primanja, drugi dohodak po
posebnim propisima.
Autorica razrađuje u kojim se situacijama i na koji način ovrha na takvoj vrsti primitaka ograničava
odnosno provodi.

Zakon o suzbijanju neprijavljenog rada je novi zakon koji je stupio na snagu 1. siječnja 2023. godine.
Radi se o posebnom regulatornom okviru koji uređuje postupanje nadležnih inspekcijskih tijela u
slučaju otkrivanja neprijavljenog rada te omogućuje zakoniti prelazak iz neprijavljenog u prijavljeni
rad uz određene represivne mjere koje se pri tome izriču poslodavcima. Ovim zakonom uspostavlja
se i posebna evidencija neaktivnih osoba kojom bi se trebalo pratiti kretanje radnosposobnog
stanovništva koje nije u radnom odnosu niti je registrirano za obavljanje samostalne djelatnosti. Sve
bi to trebalo pridonijeti suzbijanju rada na crno te potaknuti zapošljavanje i prijavljivanje radnika u
sustav obveznog mirovinskog osiguranja.

U Nar. nov., br. 151 od 22. 12. 2022. objavljen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sprječavanju
pranja novca i financiranja terorizma. Zakon stupa na snagu 1. siječnja 2023.
Ovo je druga novela tog Zakona. Zakon je donijet i objavljen u Nar. nov., br. 108/17., a počeo se
primjenjivati 1. siječnja 2018. Prva novela uslijedila je u travnju 2019. (Nar. nov., br. 39/19.), kada je
u pravni poredak Republike Hrvatske prenesena Direktiva (EU) 2018/843 Europskoga parlamenta i
Vijeća od 30. svibnja 2018. o izmjeni Direktive (EU) 2015/849 o sprječavanju korištenja financijskog
sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma i o izmjeni Direktive 2009/138 i 2013/36/EU
(tekst značajan za EGP) (SL L 156, 19. 6. 2018.).
Ovom drugom novelom se nastoje ispuniti preventivne mjere iz Akcijskog plana za jačanje učinkovitosti
hrvatskog sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma (Nar. nov., br. 56/22.) te Zakon
uskladiti s uvođenjem eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.