rif

Opća načela prevencije i pravila zaštite na radu, obveze poslodavca, prava i obveze radnika i
povjerenika radnika za zaštitu na radu, te djelatnosti u vezi sa zaštitom na radu uređeni su Zakonom
o zaštiti na radu. U određenim djelatnostima poslodavci imaju obvezu radnicima osigurati radnu
odjeću i obuću. Takva obveza proizlazi iz Zakona o zaštiti na radu, iz posebnih propisa, ili iz internih
akata poslodavca. Autorice u članku prezentiraju računovodstvene evidencije koje poduzetnici moraju
voditi ako nabavljaju radnu odjeću i obuću, prezentiraju računovodstveni tretman i priznavanje
rashoda za radnu odjeću i obuću, te objašnjavaju i prezentiraju porezni tretman zakonski propisane i
zakonski nepropisane radne odjeće (korporativna radna odjeća).

Poljoprivredna djelatnost obuhvaća različite aktivnosti, primjerice uzgoj stoke, šumarstvo, uzgajanje
jednogodišnjih i višegodišnjih usjeva, obrađivanje voćnjaka i plantaža, cvjećarstvo, akvakulturu
(uključujući i uzgoj ribe) i sl., a podrazumijeva upravljanje subjekta biološkom transformacijom i
žetvom ili berbom biološke imovine radi prodaje ili pretvaranja u poljoprivredni proizvod ili u dodatnu
biološku imovinu. U članku autorica na primjeru obrađuje računovodstveni tretman odnosno
priznavanje i mjerenje biološke imovine i poljoprivrednih proizvoda do točke ubiranja plodova u
skladu s MRS-om 41 – Poljoprivreda odnosno istoimenim HSFI-om 17.

Mjerenje financijske imovine na datum sastavljanja financijskih izvještaja ovisi prije svega o klasifikaciji
pojedine financijske imovine u određenu kategoriju financijske imovine definiranu u standardima
financijskog izvještavanja. Obveznici primjene Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja
(MSFI) klasificiraju financijsku imovinu sukladno zahtjevima MSFI-a 9 Financijski instrumenti, prema
kojemu klasifikacija financijske imovine u određenu kategoriju financijske imovine ovisi o cilju
poslovnog modela subjekta za upravljanje financijskom imovinom i karakteristikama ugovornih
novčanih tokova od financijske imovine. Obveznici primjene Hrvatskih standarda financijskog
izvještavanja (HSFI) klasificiraju financijsku imovinu sukladno zahtjevima HSFI-a 9 Financijska imovina.
Pri mjerenju financijske imovine na datum sastavljanja financijskih izvještaja financijska imovina se,
u ovisnosti o klasifikaciji u određenu kategoriju financijske imovine, mjeri po fer vrijednosti ili po
amortiziranom trošku. U članku se navode i objašnjavaju odredbe MSFI-a 9 i HSFI-a 9 relevantne za
naknadno mjerenje financijske imovine te se ukazuje na utjecaj rastuće inflacije i kamatnih stopa na
mjerenje financijske imovine.

Zalihe kao dio kratkotrajne materijalne imovine, čine značajnu imovinsku stavku u društvima koja
obavljaju trgovačku djelatnost. Iz tog razloga mjerenje zaliha odnosno provođenje ispravka vrijednosti
zaliha imaju važnu ulogu u iskazivanju realnog financijskog položaja i uspješnosti poslovanja društva
kao temeljnog zahtjeva financijskog izvještavanja. Računovodstveno postupanje s naknadnim
mjerenjem zaliha trgovačke robe uređuje Hrvatski standard financijskog izvještavanja 10 – Zalihe i
Međunarodni računovodstveni standard 2 – Zalihe, čija primjena je predmet ovoga članka.

Poduzetnik prije početka korištenja osnovnog sredstva odnosno u trenutku aktiviranja, procjenjuje
korisni vijek upotrebe temeljem kojeg utvrđuje stopu amortizacije odnosno godišnji iznos amortizacije.
Sukladno HSFI-u 6 odnosno MRS-u 16 poduzetnici su dužni korisni vijek upotrebe preispitati barem
jednom na kraju svake poslovne godine. Ako se utvrdi da je došlo do promjene u procjeni korisnog
vijeka upotrebe, poduzetnik treba učinke promjene prikazati u skladu s HSFI 3 odnosno MRS 8,
kao promjenu računovodstvene procjene. Autor u članku definira promjene u računovodstvenim
procjenama i daje primjere evidentiranja promjene procjene korisnog vijeka upotrebe odnosno
promjene stopa amortizacije dugotrajne materijalne imovine.

U članku autor obrađuje formiranje i ukidanje odgođene porezne imovine i odgođenih poreznih
obveza i njihovo računovodstveno praćenje.

Zakonska obveza svakog poduzetnika je provođenje godišnjeg popisa (inventure). Popisom stvarnog
stanja imovine i obveza i usporedbom sa stanjem u knjigovodstvu utvrđuju se razlike između
stvarnog i knjigovodstvenog stanja. Svako odstupanje od stvarnog stanja potrebno je u skladu s
računovodstvenim standardima provesti u knjigovodstvu kako bi financijski izvještaj bio što je
moguće točniji. Pri provođenju postupka inventure potrebno je odrediti koje su osobe zadužene za
popis i za koji dio imovine i obveza, vrijeme popisa i rok za dostavu popisnih lista kako bi se na temelju
njih donosile odluke i provodile radnje u knjigovodstvu. U članku je razrađen postupak provođenja
inventure uz primjere u računovodstvu.

Većini poduzetnika kako u kalendarskom dijelu, tako i u poslovnome, 2022. godina dolazi kraju. U tom
razdoblju pred kraj poslovne/kalendarske godine poželjno je prekontrolirati stanja imovine, obveza
i kapitala i odraditi ispravke uočenih grešaka. Također, 2022. godina je posljednja poslovna godina
za koju se sastavljaju financijski izvještaji u kunama. Upravo iz tog razloga potrebno je posvetiti
puno više pozornosti usklađivanju stanja imovine i obveza i provesti ta usklađenja u poslovnim
knjigama 2022. godine kako bi sa što manje otvorenih stavaka otvorili početna stanja 2023. godine.
Iako još mnogo posla prethodi samom sastavljanju financijskih izvještaja, u članku autori upućuju na
određene aktivnosti i točke kontrole koje bi bilo dobro provesti u tom „predzaključnom“ razdoblju.
Regulatorni zahtjevi financijskog izvještavanja tijekom 2022. godine nisu se značajno mijenjali u
odnosu na regulatorne zahtjeve za financijskim izvještavanjem za 2020. i 2021. godinu.

Već desetak godina u nekim zemljama emitiraju se zelene obveznice. One se koriste kao instrument
prikupljanja i ulaganja financijskih sredstava za očuvanje okoliša, jačanja socijalnih i upravljačkih
performansi poslovnih subjekata. Cilj emisije zelenih obveznica je osigurati namjenska sredstva za
financiranje održivog razvoja što je nefinancijska vrijednost, ali je indikator kvalitete života i poslovne
održivosti, što podržava sve veći broj investitora.

Vlada RH je 17. studenoga 2022. uputila kroz sustav e-Savjetovanje Prijedlog zakona o dodatnom
porezu na dobit. Autorica članka analizirala je prijedlog Zakona i primjerom ilustrirala njegov utjecaj
na oporezivanje dobiti.
U članku je također dan pregled poreza na izvanrednu dobit i u ostalim zemljama članicama EU.