rif

Osim utvrđivanja poreza na dohodak prema poslovnim knjigama, a uz zadovoljenje propisanih uvjeta,
porezni obveznici koji obavljaju samostalnu djelatnost obrta te poljoprivrede i šumarstva, mogu
izabrati paušalno plaćanje poreza. Kod paušalnog plaćanja poreza, konačna porezna obveza utvrđuje
se prema ostvarenom prometu iskazanom na Obrascu PO-SD, a u slučaju zajedničkog obavljanja
djelatnosti na Obrascu PO-SD-Z, koji se za 2022. godinu trebaju dostaviti nadležnoj ispostavi Porezne
uprave najkasnije do 15. siječnja 2023. godine.
Neovisno od toga što je od 1. siječnja 2023. godine euro službena valuta u RH, navedeni se Obrasci
popunjavaju u kunama. Međutim, utvrđena razlika za uplatu po Obrascu PO-SD u razdoblju dvojnog
optjecaja, može se platiti u kunama i eurima, a od 15. siječnja 2023. godine (na zadnji dan podnošenja
prijave) i dalje, samo u eurima.
Utvrđeni godišnji paušalni porez na dohodak prema Obrascu PO-SD je konačan, radi čega fizička
osoba po toj osnovi ne može podnijeti godišnju poreznu prijavu.

Zakonom o radu uređena je mogućnost prijeboja potraživanja koje poslodavac ima prema radniku
uskratom plaće, naknade plaće ili nekog njezinog dijela. Za dopustivost prijeboja nije dovoljna samo
odluka odnosno izjava poslodavca, već moraju biti ispunjeni i ostali uvjeti koje propisuje Zakon o radu,
kao i Zakon o obveznim odnosima. Najčešće se kao spornima pojavljuje pitanje suglasnosti radnika te
dopustivost prijeboja na ostalim isplatama koje poslodavac isplaćuje radniku, a koji nemaju obilježja
plaće (npr. uskrata božićnice, dnevnice, naknade troška prijevoza na posao i s posla i dr.) o čemu više
pročitajte u tekstu koji slijedi.

Obračun javnih davanja i isplata plaće za prosinac 2022. koja će se isplaćivati u siječnju 2023.,
provodit će se u eurima. Ostali primici koji se odnose na 2022. ili ranije godine, od 1. siječnja 2023. će
se isplaćivati u eurima i javna davanja prema tim primicima obračunavati u eurima.
Najviša mjesečna osnovica za 2022. godinu iznosi 57.222,00 kn odnosno pri isplati plaće za prosinac
2022. koja se isplaćuje u siječnju 2023. iznosi 7.594,66 eura i primjenjuje se za oba mirovinska doprinosa:
doprinosa za mirovinsko osiguranje generacijske solidarnosti i doprinosa za mirovinsko osiguranje
individualne kapitalizirane štednje. Doprinos za mirovinsko osiguranje individualne kapitalizirane
štednje obračunava se do najviše mjesečne osnovice pri isplati mjesečne plaće osiguraniku za kojega
je već plaćen doprinos za mirovinsko osiguranje generacijske solidarnosti na najvišu godišnju osnovicu
propisanu za određenu kalendarsku godinu.
Najviša godišnja osnovica za obračun i plaćanje doprinosa za mirovinsko osiguranje generacijske
solidarnosti za 2022. godinu iznosi 686.664,00 kn, a ako se primjenjuje u 2023. godini ili kasnije za
primitke koji se odnose na 2022. godinu, iznosi 91.135,92 eura.

Prema propisima o porezu na dohodak koji su izmijenjeni od 1. listopada 2022. godine, radnik može
u poreznoj godini ostvariti neoporezive godišnje nagrade po više osnova: prigodnu nagradu do
5.000,00 kn godišnje, novčanu nagradu za radne rezultate do 7.500,00 kn godišnje, dar u naravi do
1.000,00 kn godišnje i dar za dijete do 15 godina starosti u iznosu 1.000,00 kn po djetetu.
Pravo radnika na ove nagrade uređuje se kolektivnim ugovorom koji obvezuje poslodavca, pravilnikom
o radu i/ili ugovorom o radu. Poslodavac koji nema obvezu propisanu izvorima radnog prava koji ga
obvezuju, može donijeti odluku o isplati svakoga od navedenih neoporezivih primitaka, uvažavajući
propisane porezne uvjete i ograničenja.
Neoporeziva prigodna nagrada, darovi za djecu radnika i neoporeziva nagrada za radne rezultate
isplaćuju se na zaštićeni račun na kojemu se ne provodi ovrha na novčanim sredstvima.

Porezni obveznik mora u prijavi PDV-a za posljednje razdoblje oporezivanja kalendarske godine
napraviti sva usklađenja i ispravke za tu kalendarsku godinu. Radi se o konačnom obračunu PDV-a u
okviru obračuna za posljednje razdoblje oporezivanja (prosinac odnosno listopad – prosinac). Autorica
u članku daje podsjetnik na pripremne radnje za sastavljanje obračuna za posljednje razdoblje
oporezivanja u 2022. godini vezano za obvezu godišnjeg usklađivanja obračuna koji su tijekom godine
sastavljani i predani Poreznoj upravi na Obrascu PDV.

Porezni obveznik koji je tijekom 2022. godine imao oporezive isporuke (uključivo i financijske usluge
koje su oslobođene PDV-a) u iznosu manjem od 300.000,00 kuna stekao je uvjete za izlazak iz sustava
PDV-a, tj. postaje tzv. „mali porezni obveznik’’. Ako porezni obveznik u ovom slučaju želi da se na njega
primjenjuju odredbe o posebnom postupku oporezivanja za „male porezne obveznike“ o tome mora
obavijestiti Poreznu upravu najkasnije do 15. siječnja 2023. godine, s obvezom primjene posebnog
postupka već od 1. siječnja 2023. godine. Posebni postupak za „male porezne obveznike“ znači da su
njihove isporuke oslobođene PDV-a te da nemaju pravo na odbitak pretporeza. Autorica u nastavku
piše o obvezama poreznih obveznika koji izlaze iz sustava PDV-a, načinu sastavljanja obračuna za
posljednje razdoblje oporezivanja prije izlaska, obvezama ispravka iskorištenog pretporeza za
dugotrajnu imovinu i o postupanju s predujmovima nakon izlaska iz sustava.

Obvezan ulazak u sustav PDV-a propisan je za porezne obveznike koji tijekom godine ostvare vrijednost
isporuka u iznosu iznad propisanog praga. Prag je propisan člankom 90. Zakona o PDV-u i od 1. 1.
2023. iznosi 39.816,84 eura. Prelaskom praga tijekom godine porezni se obveznik obvezan upisati
u registar obveznika PDV-a od 1. sljedećeg mjeseca odnosno prelaskom praga u zadnjem razdoblju
oporezivanja od 1. siječnja sljedeće godine. Zahtjev za upis u registar obveznika PDV-a podnosi se
nadležnoj ispostavi Porezne uprave na Obrascu P-PDV. Autorica u članku piše o poreznim obveznicima,
obveznom upisu u registar obveznika PDV-a, mogućnosti ispravka neiskorištenog pretporeza.

COP27 klimatska konferencija održana u studenome ove godine istaknula je provođenje hitnih
mjera za rješavanje klimatske krize, u protivnom će imati jake implikacije na pogoršanje društvenih,
okolišnih i ekonomskih čimbenika na svjetskoj razini. Risk in Focus 2023. (ECIIA), klimatske promjene
i održivost okoliša pozicionira kao ključne poslovne rizike u 2023. godini (IIA On Risk Report 2022.
navodi održivost okoliša kao ključni poslovni rizik koji naglašava sposobnost organizacije da pouzdano
mjeri, procjenjuje i točno izvještava o pitanjima utjecaja na okoliš). Razmatranje okolišne, društvene
i upravljačke komponente (ESG) je i dalje u fokusu dionika današnjice, a pristup interne revizije bi
trebao prije svega biti fokusiran na upravljačku komponentu (prema Risk in Focus 2023., korporativno
upravljanje i izvještavanje je rangirano na drugom mjestu kada se gleda utrošeno vrijeme internih
revizora). Uloga interne revizije u ESG-u je u njenoj dualnoj ulozi kroz podršku menadžmentu kao
neovisno i objektivno jamstvo te kao savjetnik od povjerenja. Podršku ulozi interne revizije u ESG-u
i njenom utjecaju na organizaciju pruža primarno IIA kroz White paper, 2021. (kao i Model tri linije,
2020.) gdje se od organizacije očekuje da se javno očituje o održivosti te redovno pruža točne i
relevantne informacije vezane uz ESG strategije i rizike. Autori u ovom članku razmatraju ESG rizike,
ulogu interne revizije u ESG-u te navode primjere ESG rizika, revizijskih pristupa i indikatora u procesu
interne revizije okolišnih, društvenih i upravljačkih komponenti.

U ovom se članku obrađuju relevantni metodološki aspekti interne revizije koje treba uzeti u obzir
prilikom planiranja interne revizije za 2023. godinu s posebnim osvrtom na aktualne Međunarodne
standarde za profesionalno obavljanje interne revizije, povezane smjernice i najbolje prakse.

S obzirom da su zalihe vrlo često značajna stavka financijskih izvještaja, revizor prilikom provođenja
revizije svoje postupke mora planirati na način koji će mu omogućiti prikupljanje dostatnih i
primjerenih revizijskih dokaza vezanih uz zalihe. Kao dio revizorskih testiranja, revizor općenito
mora provjeriti određene tvrdnje vezane za stanja zaliha na kraju razdoblja, kao što su: postojanje,
potpunost, prava i obveze, vrednovanje, objavljivanje. Osobito kada su zalihe značajne za financijske
izvještaje, obveznik revizije mora revizoru omogućiti prisustvovanje inventuri zaliha, kako bi revizor
prikupio dokaze u vezi s postojanjem i kvalitativnim stanjem zaliha. Ako prisustvovanje inventuri nije
omogućeno, revizor treba obaviti alternativne postupke. U takvim okolnostima, revizor vrlo često
nije u mogućnosti prikupiti dovoljne dokaze te je posljedica izražavanje modificiranog mišljenja o
financijskim izvještajima za poziciju zaliha. U članku autorica razmatra obveze revizora prilikom
inventure, sukladno MRevS-u 501 – Revizijski dokazi – posebna razmatranja za odabrane stavke.