rif

Hrvatski sabor je 16. prosinca 2022. godine po hitnom postupku usvojio Zakon o rodiljnim i roditeljskim
potporama1 koji se primjenjuje se od 1. siječnja 2023. godine.
U odnosu na Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama2, koji se je primjenjivao do kraja 2022.
godine, novim Zakonom su, između ostaloga, povećani iznosi pojedinih novčanih potpora, izmijenjeno
je razdoblje trajanja prethodnog osiguranja kao uvjeta za ostvarivanja prava iz sustava rodiljnih i
roditeljskih potpora, uvedeno je pravo na dopust drugog posvojitelja koje je istovjetno očinskom
dopustu zaposlenog ili samozaposlenog oca, utvrđeni su uvjeti za korištenje neiskorištenog dijela
rodiljnog i roditeljskog dopusta zbog prestanka radnog odnosa odnosno prestanka obavljanja
djelatnosti itd.
U ovom članku autorica pojašnjava prava zaposlenih i samozaposlenih roditelja na rodiljne i roditeljske
potpore i uvjete uz koje, tijekom korištenja tih prava, ostvaruju pravo na propisane novčane potpore.

Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo može započeti trošarinsko poslovanje s trošarinskim
proizvodima nakon što ispuni preduvjete za trošarinsko poslovanje. Autorica piše o trošarinskom
postupku kojim obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo stječe status trošarinskog obveznika,
nastanku trošarinske obveze, dospijeću plaćanja trošarine i visini trošarine na trošarinske proizvode
te daje pregled izvješća koja su obiteljska poljoprivredna gospodstva dužna dostavljati nadležnom
carinskom uredu.

Pravilnikom o porezu na dobit, a prema odredbama Zakona o doprinosima propisana je obveza
utvrđivanja doprinosa po osnovi obavljanja druge djelatnosti fizičkim osobama obveznicima poreza
na dobit. Navedeno se odnosi na sve fizičke osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost kao drugu
djelatnost i u sustavu su poreza na dobit. Drugom djelatnošću smatra se samostalna djelatnost
koju nositelj djelatnosti obavlja istodobno uz radni odnos ili neki od drugih načina osiguranja. U
članku autor obrađuje na primjerima načine izračuna obveze doprinosa po osnovi obavljanja druge
djelatnosti.

Mirovine ostvarene iz sustava obveznog osiguranja oporezuju se kao dohodak od nesamostalnog
rada, bilo da se ostvaruju samo iz prvog mirovinskog stupa ili kao kombinirana mirovina iz prvog
i drugog stupa obveznog osiguranja. Dohotkom od nesamostalnog rada smatra se i jednokratna
isplata sredstava ušteđenih u drugom stupu obveznog osiguranja koju korisnik ostvari uz uvjete
propisane posebnim zakonom. U vezi s pravom na osobni odbitak, korisnici mirovina su izjednačeni s
ostalim obveznicima poreza na dohodak. Mirovine koje se isplaćuju na temelju dobrovoljne mirovinske
štednje, ne oporezuju se porezom na dohodak.
Mirovine koje isplaćuje Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje podliježu obvezi dodatnog doprinosa
za zdravstveno osiguranje, s tim da neki korisnici mirovina sami snose teret obveze doprinosa, a za
neke se korisnike doprinos plaća na teret državnog proračuna.
Korisniku mirovine koji uz dohodak od mirovine ostvaruje i druge izvore godišnjih dohodaka,
oporezivanje na godišnjoj razini provodi se uz primjenu načela razmjernosti.

Na početku 2023. godine stupile su na snagu izmjene Zakona o porezu na dohodak i dvije uzastopne
izmjene Pravilnika o porezu na dohodak u kojima su svi porezni instituti propisani tim propisima,
određeni u eurima. Osim usklađivanja sa Zakonom o uvođenju eura kao službene valute u Republici
Hrvatskoj, povećan je iznos primitaka uzdržavane djece i uzdržavanih članova obitelji koji nisu
zapreka korištenju prava na uvećanje osobnog odbitka poreznom obvezniku kojemu su te osobe
uzdržavani članovi obitelji. Ova se novina primjenjuje i u godišnjem obračunu poreza na dohodak za
2022. godinu. Porezna tarifa je u 2023. godini propisana u eurima. Izjednačena je isplata na žiro i na
tekući račun pa se dohoci za koje je do 2022. bila propisana obveza isplate na žiroračun, od 1. siječnja
2023. mogu isplaćivati na tekući račun.
U izmijenjenom i dopunjenom Pravilniku o porezu na dohodak svi su neoporezivi primici propisani
u eurima, za većinu primitaka u nepromijenjenom iznosu i uvjetima neoporezive isplate. Promjene
su samo u dinamici isplate primitaka za podmirivanje troškova prehrane radnika, povećane su
neoporezive zarade učenika i studenata koji rade preko ovlaštenih posrednika i uveden je novi
neoporezivi primitak namijenjen podmirivanju troškova radnika koji rade na izdvojenom mjestu rada.
Nastavno donosimo prikaz najvažnijih izmjena u sustavu oporezivanja dohotka od 1. siječnja 2023.
godine.

Pri prijavi poreza na dobit za 2022. godinu obveznici poreza na dobit mogu koristiti dodatno umanjenje
osnovice poreza na dobit za opravdane troškove obrazovanja i izobrazbe. Olakšica je uređena
Zakonom o državnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu (Nar. nov., br. 109/07., 134/07., 152/08. i
14/14.) i Pravilnikom o sadržaju evidencije državne potpore za obrazovanje i izobrazbu (Nar. nov., br.
12/08. i 13/09.). Navedenu olakšicu koristi značajan broj obveznika poreza na dobit i njen izračun i
postupak prijave nije suviše složen. Također, navedenu olakšicu koriste i obveznici poreza na dohodak
u okviru obavljanja svoje samostalne djelatnosti odnosno obrta. U nastavku autor na primjeru daje
izračun iznosa umanjenja porezne osnovice za opravdane troškove obrazovanja i izobrazbe.

Porezni obveznici upisani u registar obveznika poreza na dodanu vrijednost koji u poslovnim knjigama
imaju evidentirane dospjele, a nenaplaćene tražbine, koje su dospjele sukladno rokovima ispunjenja
novčanih obveza propisanim Zakonom o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi, dužni su
sastaviti statističko izvješće o dospjelim, a nenaplaćenim tražbinama po računima za isporuku dobara
i usluga sa stanjem na dan 31. prosinca prethodne godine. Izvješće se sastavlja na Obrascu OPZSTAT-1 i dostavlja Poreznoj upravi u rokovima za podnošenje poreznih prijava poreza na dohodak (28.
veljače) ili poreza na dobit (30. travnja), o čemu autorica piše u nastavku članka.

U članku se pojašnjava značenje i primjena MLI-a kao inovativnog međunarodnopravnog instrumenta
kojim se na specifičan način mijenjaju međunarodni ugovori o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.
Uz uvodno razjašnjavanje MLI-a razrađene su i sve njegove odredbe kao i pozicije Republike Hrvatske
kojima se određuje na koje države i u odnosu na koje odredbe ga se želi primjenjivati.

Donošenjem Direktive Vijeća (EU) 2021/514 od 22. ožujka 2021. o izmjeni Direktive 2011/16/EU o
administrativnoj suradnji u području oporezivanja (dalje u tekstu: Direktiva), nastupila je obveza
preuzimanja odredbi Direktive najkasnije do 31. prosinca 2022. Usklađivanje s Direktivom provedeno
je donošenjem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o administrativnoj suradnji u području
poreza objavljenom u Nar. nov., br. 151/22. Najvažnija promjena koja proizlazi iz Zakona je uvođenje
obveze operaterima platforme da dostavljaju informacije o prodavateljima o kojima se izvješćuje. Tri
su razloga koji opravdavaju njezino uvođenje. Najvažniji je, nedostatak prijavljivanja prihoda koje su
ostvarili prodavatelji od pružanja usluga ili prodaje dobara putem digitalnih platformi koji dovodi do
pada poreznih prihoda država članica EU. Autorica dalje u članku navodi obveze koje platformama
proistječu zbog navedenih izmjena.

Unatoč sve većoj svijesti organizacija te naprednim tehnološkim, sigurnosnim i organizacijskim
obrambenim mehanizmima, kibernetički kriminal je u značajnom porastu. Kibernetička sigurnost te
pripadajući rizici kibernetičke sigurnosti postaju ključni fokusi za organizacije. Globalna pandemija je
samo naglasila važnost upravljanja kibernetičkim rizicima. Brojna istraživanja su prethodne dvije godine
kibernetički rizik plasirala u ključne poslovne rizike za organizacije (World Economic Forum, On Risk 2022
Report, ECIIA 2022 Risk in Focus Report). 82 % internih revizora u globalnom istraživanju (ECIIA 2023 Risk
in Focus Report) smatra rizik kibernetičke sigurnosti najznačajnijim poslovnim rizikom za 2023. godinu.
Kada je u pitanju upravljanje rizikom kibernetičke sigurnosti, organizacije se vode činjenicom da isto
pripada IT menadžerima (prema E&Y, 63 % organizacija smatra upravljanje rizikom kibernetičke sigurnosti
isključivom odgovornošću IT odjela). Prema Modelu tri linije, upravljanje rizikom kibernetičke sigurnosti
je organizirano u tri linije i to, kroz funkcije informacijske tehnologije (IT), informacijske sigurnosti (IS) te
interne revizije. Ključnu ulogu u sprječavanju kibernetičkih napada te održivosti kibernetičke sigurnosti
unutar organizacije imaju revizijski odbori, osobito u dijelu podrške i suradnje s funkcijom interne revizije.
Autor u članku ističe ulogu revizijskih odbora u kibernetičkoj sigurnosti te navodi set kritičnih pitanja koja
bi revizijski odbori trebali postaviti s ciljem ublažavanja kibernetičkih rizika.