rif

Klimatske promjene u zadnjem desetljeću, a posebno njihove posljedice evidentno mijenjaju poslovno
okruženje kako gospodarstvu, tako i javnom sektoru. Zbog toga, znanstvena zajednica, poslovni
svijet, ali i politike najvećeg dijela zemalja izražavaju svoju zabrinutost zbog negativnih promjena
i nastoje situaciju mijenjati. Konferencijama i sporazumima na globalnoj i regionalnoj razini teži se
postaviti kriterije i alate za zaustavljanje negativnih efekata klimatskih promjena. Autor članka daje
detaljne informacije o koracima i alatima koje poduzima Europska unija u suprotstavljanju negativnim
klimatskim trendovima. Obrazložene su faze sustava i posebno Direktive objavljivanja o održivosti
koje su iznimno relevantne za budućnost izvještavanja o održivosti u EU pa tako i Hrvatskoj

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o radu (Nar. nov., br. 151/22.), usvojen je na sjednici Sabora
RH 16. prosinca 2022., a stupa na snagu 1. siječnja 2023. godine, uz iznimku dva članka za koje je
predviđeno odgodno stupanje na snagu. Radi se članku koji propisuje obvezu dostave svih kolektivnih
ugovora ministarstvu nadležnom za rad, koji stupa na snagu 1. srpnja 2023. te o članku kojim se
dodaje čitava nova glava Zakona s nizom novih odredbi koje uređuju rad putem digitalnih radnih
platformi, a koji članak stupa na snagu 1. siječnja 2024. godine.

Najdugotrajniji proces prilagodbe uvođenja eura u Republici Hrvatskoj je dvojno iskazivanje. U
članku se daje pojašnjenje odnosno podsjetnik na obveze dvojnog iskazivanja za poslovne subjekte
i sve druge obveznike dvojnog iskazivanja nakon što je Republika Hrvatska 1. siječnja 2023. ušla u
europodručje i počela koristiti euro kao službenu valutu i zakonsko sredstvo plaćanja.

Do 29. prosinca 2022. otvoren je natječaj „Ulaganja u navodnjavanje na poljoprivrednom
gospodarstvu“ koji provodi Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.
Natječaj se u potpunosti financira sredstvima Europske unije (EU-a) iz Instrumenta Europske
unije za oporavak i otpornost, a namijenjen je fizičkim i pravnim osobama upisanim u Upisnik
poljoprivrednika te proizvođačkim organizacijama. Ukupna vrijednost EU potpora alociranih za ovaj
natječaj iznosi 63.500.000,00 kuna (8.427.898,33 eura), dok se iznosi potpora za pojedinačne korisnike
kreću od minimalno 5.000 do maksimalno 100.000 eura. U ovom članku autorica je prezentirala
i obrazložila EU potpore za ulaganja u navodnjavanja na poljoprivrednim gospodarstvima.
Obrazloženi su iznosi potpora, uvjeti prihvatljivosti projekata te analiza prihvatljivih troškova
projekata.

Nagrade i naknade troškova za rad odvjetnika (Odvjetnička tarifa) uređene su Zakonom o odvjetništvu
(Nar. nov., br. 09/94. do 126/21.) i Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika.
Tarifu utvrđuje i donosi Hrvatska odvjetnička komora uz suglasnost ministra nadležnog za poslove
pravosuđa. Ministar će kod davanja suglasnosti voditi računa o zaštiti socijalnih i gospodarskih
interesa te jednakosti u položaju primatelja i davatelja usluga s obzirom na njihovu nejednakost u
stručnom znanju kojim raspolažu.
U Narodnim novinama br. 126 od 28. 10. 2022. objavljena je Izmjena Tarife o nagradama i naknadi
troškova za rad odvjetnika. Izmjenu Tarife donio je uz suglasnost ministra pravosuđa i uprave RH
Upravni odbor Hrvatske odvjetničke komore na sjednici održanoj 24. listopada 2022. godine.
Izmjenom Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, odvjetničke usluge poskupjele su
za 50 %, jer je vrijednost boda povećana s 10,00 na 15,00 kuna. Izmjena tarife stupila je na snagu 5.
studenoga 2022. godine.

Kako ulazimo u hladnije doba godine izazovi koronakrize se aktualiziraju, nasreću ne toliko izraženo
kao prijašnjih par godina. Naravno, tu su i drugi razlozi korištenja zakonske mogućnosti poštede od
rada zbog privremene nesposobnosti za rad.
Tržište rada se susreće i s dodatnim izazovom, nedostaje radnika gotovo svih profila stoga je
poslodavcu vrlo teško u kratkom vremenu pronaći adekvatnu zamjenu za zaposlenika koji je odsutan.
Pred poslodavcima je nimalo jednostavan zadatak, organizirati rad u danim okolnostima.
Što kaže zakon, koje su obveze radnika, a koje poslodavca?

Očinski dopust i plaćeni dopust dva su različita pojma uređena u okviru dvaju različitih zakona.
Očinski dopust je najnovijim izmjenama i dopunama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama
postao sastavni dio rodiljnih i roditeljskih potpora koje se isplaćuju na teret Hrvatskog zavoda za
zdravstveno osiguranje odnosno državnog proračuna. Za razliku od očinskog dopusta, plaćeni dopust
institut je radnog prava za čije korištenje se naknada plaće isplaćuje na teret poslodavca. U ovom
članku autorica obrađuje osnovne razlike između očinskog dopusta i plaćenog dopusta te obveze koje
temeljem istih proizlaze za poslodavce.

Politike, kontrole i postupci za smanjenje i učinkovito upravljanje rizikom od pranja novca i financiranja
terorizma (dalje u tekstu: PKP) su akt koji se nekada zvao opći ili interni akt, tako da PKP trebaju imati
svi obveznici koji primjenjuju Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma (Nar. nov.,
br. 108/17. i 39/19., dalje u tekstu ZSPNFT).
U ovom članku navodimo sadržaj PKP koji mogu kao pomoć u izradi svojih akata koristiti svi obveznici
kojima je Financijski inspektorat po čl. 81. st. 1. toč. 2. ZSPNFT određen kao nadzorno tijelo.
U članku će se uz kunske iznose navoditi i novi iznosi u eurima koji bi se trebali primjenjivati nakon 1.
1. 2023. godine.

Nakon stupanja na snagu novog Zakona o zaštiti potrošača i popratnih pravilnika ove godine
provodimo sezonska sniženja prema promijenjenim pravilima. Bez obzira što se mijenjalo više propisa,
promjene nisu korjenite, no ipak ne i zanemarive.
Uz izazov novih propisa, u ovogodišnjem provođenju sezonskih sniženja imamo i izazov dvojnog
iskazivanja cijena koje je uvjetovano posljednjom fazom postupka zamjene nacionalne valute eurom.

Obrtnici i ostale fizičke osobe koje ostvaruju dohodak od samostalne djelatnosti obvezno na kraju
svake poslovne godine popisuju imovinu i obveze te utvrđuju inventurne razlike uspoređivanjem
podataka dobivenih popisom sa stanjem iskazanim u poslovnim knjigama i evidencijama.
Razlike utvrđene godišnjim popisom iskazuju se kao višak ili manjak imovine, a porezni obveznici,
ovisno o razlogu zbog kojega su nastale, trebaju utvrditi podliježu li obvezi obračunavanja poreza na
dodanu vrijednost i poreza na dohodak.