rif

Tijekom obavljanja revizije revizor mora voditi evidenciju o uočenim pogrešnim prikazima te utvrditi
učinak neispravljenih pogrešnih prikaza na financijske izvještaje. Efekte pogrešnih prikaza potrebno
je staviti u odnos s utvrđenom razinom značajnosti. O uočenim pogrešnim prikazima te njihovom
utjecaju na revizorovo mišljenje potrebno je pravovremeno komunicirati s menadžmentom i onima
koji su zaduženi za upravljanje, kako bi mogli donijeti odluku o tome hoće li izvršiti odgovarajuće
ispravke financijskih izvještaja ili ne. Ovisno o značajnosti učinka neispravljenih pogrešnih prikaza
na financijske izvještaje, revizor može izraziti pozitivno ili modificirano mišljenje. U članku autorica
razmatra odgovornost revizora prilikom razmatranja učinka pogrešnih prikaza na financijske
izvještaje, a sukladno zahtjevima MRevS-a 450 – Ocjenjivanje pogrešnih prikaza ustanovljenih
tijekom revizije.

Definirana znanja, kompetencije te popis ključnih poslova koje pojedino zanimanje obuhvaća definira
se pojedinim standardom zanimanja. U Republici Hrvatskoj registar standarda zanimanja vodi se u
okviru Registra Hrvatskog kvalifikacijskog okvira. U radu se navode upisani standardi zanimanja u
području računovodstva i revizije.

Po završetku poslovne godine sumiraju se informacije i donosi sud o protekloj godini ocjenjujući
uspješnost i financijsku snagu poduzeća. Pored rezultata analize bilance i računa dobiti i gubitka
korisnike financijskih izvještaja korisno je izvijestiti i o kvaliteti novčanog toka. U tu svrhu, provodi se
analiza izvještaja o novčanom toku. U radu se prikazuje analiza slučaja na primjeru poduzeća koje se
bavi maloprodajom. Osim ocjene likvidnosti i solventnosti, aktivnosti, ekonomičnosti te profitabilnosti,
u radu se analizira i kvaliteta dobiti, provodi ocjena kapitalnih izdataka te povrata novčanog toka.
Pokazatelji promatranog poduzeća uspoređuju se s prosječnim vrijednostima dobivenim sektorskom
analizom.

Analiza profitabilnosti u razdobljima koje obilježava povećana inflacija zasigurno ima svoje
specifičnosti, ali je uz određene prilagodbe moguće primijeniti gotovo sve instrumente i postupke
analize financijskih izvještaja kao i u stabilnim uvjetima. Pritom klasični komparativni financijski
izvještaji, gdje se razmatra apsolutno i relativno povećanje ili smanjenje iznosa određene stavke,
zasigurno gubi na važnosti no to se može nadoknaditi usporedbom strukturnih financijskih izvještaja
te korištenjem financijskih pokazatelja. U ovom radu je detaljno razmotrena analiza profitabilnosti
poslovanja poduzeća i načini na koje se profitabilnost može povećati, nakon čega je naglasak na
analizi poduzeća u inflatornim uvjetima koristeći primjer financijskih izvještaja konkretnog poduzeća.

Kada poslovni subjekt u svojoj imovini drži nekretnine poput zemljišta i zgrade, dijela zgrade ili oboje,
s namjerom ostvarivanja prihoda od najma, porasta tržišne vrijednosti ili oboje, takva imovina
klasificira se pod imovinom vezanom uz ulaganje u nekretnine. Takva namjena ulaganja u nekretnine
različita je od namjene nekretnina koje poduzeće ima u svojoj imovini kako bi nekretnine koristio
prilikom obavljanja redovitih poslovnih aktivnosti pa je u skladu s time različit i računovodstveni
tretman takve imovine subjekta. Tako će u ovome članku autor objasniti računovodstveni i porezni
tretman ulaganja u nekretnine odnosno prezentiranje takve vrste imovine prema Međunarodnim i
Hrvatskim standardima financijskog izvještavanja (MRS 40 i HSFI 7).

Potrebno je razlikovati dvije različite kategorije gubitka odnosno računovodstveni od poreznog
gubitka. Računovodstveni gubitak (gubitak prije oporezivanja) utvrđuje se kao razlika prihoda i
rashoda iskazanih i obračunatih sukladno računovodstvenim propisima, evidentira se u poslovnim
knjigama subjekta te iskazuje u računu dobiti i gubitka. Gubitak nakon oporezivanja utvrđuje se na
način da se računovodstvena osnovica (dobit ili gubitak) korigira za tekući porez na dobit utvrđen
u Prijavi poreza na dobit (Obrascu PD ili Obrascu PD-NN), kao i za možebitne efekte odgođenih
poreza. Tako utvrđeni gubitak razdoblja iskazuje se u računu dobiti i gubitka odnosno iskazuje se
u bilanci kao gubitak poslovne godine. Porezni gubitak utvrđuje se prilikom sastavljanja prijave
poreza na dobit, na način da se računovodstvena osnovica korigira za određene stavke umanjenja
i uvećanja, sukladno poreznim propisima. U članku autorica na primjerima prikazuje utvrđivanje
računovodstvenog i poreznog gubitka, pokriće prenesenog gubitka u računovodstvu, korištenje
prenesenog poreznog gubitka pri utvrđivanju porezne osnovice te priznavanje odgođene porezne
imovine s osnove prenesenih poreznih gubitaka.

U međunarodnom okruženju u kojemu živimo više nije rijetkost da hrvatski poduzetnici uz obavljanje
djelatnosti unutar granica Hrvatske, šire poslovanje i na inozemstvo. S obzirom na suverenost svake
pojedine države, postoji mogućnost da obavljanje poslovanja u inozemstvu podliježe i plaćanju poreza
u toj državi. Ako hrvatski porezi obveznik ostvari prihode ili dobit izravno iz inozemstva koji podliježu
porezu na dobit po odbitku, taj porez plaćen u inozemstvu evidentira u svojim poslovnim knjigama i,
ako je moguće, uračunava u poreznu prijavu.
Autor u članku prikazuje računovodstveni i porezni tretman poreza na dobit po odbitku plaćenog u
inozemstvu.

Sadržaj godišnjega financijskog izvještaja (u nastavku: GFI) za poduzetnike (GFI-POD) nije mijenjan
u odnosu na 2021. godinu, dok je sadržaj GFI-a promijenjen za banke (GFI-BAN) i Središnje klirinško
depozitarno društvo (GFI-SKDD). Svi obrasci GFI-a za 2022. godinu objavljeni su na Fininoj mrežnoj
stranici. Treba napomenuti da obveznici u GFI-u kojega sastavljaju za razdoblje od 1. 1. 2022. do 31.
12. 2022. godine iskazuju podatke u kunama, sukladno članku 72., stavku 1. Zakona o uvođenju eura
kao službene valute u Republici Hrvatskoj (Nar. nov., br. 57/22. i 88/22.). Međutim, oni poduzetnici
kojima se poslovna godina razlikuje od kalendarske te im razdoblje poslovne godine završava nakon
dana uvođenja eura (nakon 1. 1. 2023.), u GFI-u kojega će predavati za javnu objavu, podatke trebaju
iskazati u eurima (čl. 72., st. 2. Zakona o uvođenju eura kao službene valute u RH). Nije naodmet
ponoviti da je od 8. 4. 2020. godine prestao važiti Pravilnik o vrstama i visini naknada Financijskoj
agenciji za uslugu javne objave dokumentacije iz Registra godišnjih financijskih izvještaja1 te je za
obveznike dostava dokumentacije besplatna.
U ovom članku podsjećamo poduzetnike na obvezu sastavljanja i predaje GFI-a i druge propisane
dokumentacije, na rokove, na način predaje i potpisivanja te mogućnost korištenja dokumentacije i
podataka iz Registra godišnjih financijskih izvještaja.

RIF-ove obavijesti

Narodne novine / novi propisi Veljača. 2023.