rif

Od 1. siječnja 2023. godine službena valuta Republike Hrvatske jest euro pa poslodavci, počevši od
navedenoga datuma, isplaćuju radnicima plaću u eurima. Doprinose, porez na dohodak i prirez također
utvrđuju u eurima i uplaćuju ih na propisane uplatne račune, a o isplaćenoj odnosno obračunanoj
plaći izvještavaju Poreznu pravu, predajom obrasca JOPPD u propisanom roku.
Od 1. siječnja 2023. godine primjenjuju se izmijenjene i dopunjene odredbe Zakona o porezu na
dohodak koje iznos osobnog odbitka poreznog obveznika i mjesečnu poreznu osnovicu utvrđuju u
eurima.
Počevši s isplatom plaće za mjesec siječanj 2023. godine, poslodavci primjenjuju nove osnovice za
obračunavanje doprinosa, koje su također utvrđene u eurima.

Pravo na odbitak pretporeza nastaje u trenutku kada nastaje obveza obračuna PDV-a kod dobavljača
temeljem čijeg računa se ostvaruje pravo na odbitak pretporeza. Kako kod dobavljača koji obračunava
PDV prema naplaćenim naknadama obveza obračuna PDV-a nastaje kada je račun naplaćen, to je i
korištenje pretporeza po računima tih dobavljača vezano za plaćanje računa. Tako se pretporez po
računu dobavljača koji PDV plaća prema naplaćenim naknadama može koristiti samo ako je račun
plaćen. Isto se odnosi na porezne obveznike koji PDV plaćaju prema isporukama ili prema naplaćenim
naknadama, što je potvrđeno presudom Suda EU br. C-9/20, o čemu autorica piše u nastavku.

Obveznici PDV-a, temeljem članka 85. stavka 7. Zakona o PDV-u u obračunu za zadnje razdoblje
oporezivanja kalendarske godine moraju napraviti godišnje usklađenje i potrebne ispravke obračuna
PDV-a koje su sastavljali tijekom godine. Usklađenje se provodi u poreznoj prijavi (Obrascu PDV)
za posljednje razdoblje oporezivanja (prosinac odnosno tromjesečni obveznici u prijavi za listopad
– prosinac), što se nadležnoj ispostavi Porezne uprave za 2022. godinu treba dostaviti najkasnije do
20. siječnja 2023. godine. O godišnjem usklađivanju i ispravcima obračunanog PDV-a tijekom godine
autorica piše u nastavku članka.

U članku prikazujemo pravila i obveze poreznih obveznika prilikom prijavljivanja i plaćanja inozemnog
dohotka. Pojašnjava se sadržaj i funkcija obrazaca INO-IZJAVA i INO-DOH na kojima se prijavljuju
činjenice o ostvarivanju dohotka iz ili u inozemstvu te alternativne mogućnosti prijave iznosa
oporezivog inozemnog dohotka kroz praktične primjere.

Kao jednu od mjera protiv premještanja dobiti, porezni propisi definiraju pravila o kontroliranim
inozemnim društvima koje je potrebno razmotriti prilikom oporezivanja dobiti povezanih društava.
Podaci potrebni za utvrđivanje kontroliranih inozemnih društava dostavljaju se Poreznoj upravi na
obrascu Prijava činjenica bitnih za oporezivanje odnosno podaci potrebni za utvrđivanje dobiti svakog
kontroliranog inozemnog društva (KID), koja se uključuje u poreznu osnovicu, dostavljaju se na obrascu
»Izvješće o dobiti kontroliranog inozemnog društva za razdoblje od____ do____« – Obrazac PD-KID.
U članku autorica na primjeru pojašnjava o primjeni pravila o kontroliranim inozemnim društvima i
Obrascu PD-KID.

Visinu kamatne stope na zajmove između povezanih osoba određuje ministar financija odlukom, koja
se objavljuje u Narodnim novinama. Pravilo je da se kamatna stopa objavljuje u godini koja prethodi
godini u kojoj će se ta kamata primjenjivati. Ministar je odlučio da kamata između povezanih osoba
u 2023. godini iznosi 2,4 %.

Pravilnikom o porezu na dobit propisana je obveza sastavljanja i predaje izvješća o poslovnim
događajima s povezanim osobama. Za te potrebe o poslovnim događajima s povezanim osobama
koristi se Obrazac PD-IPO. Obrazac se predaje kao prilog uz prijavu poreza na dobit za 2022. godinu.
Rok predaje izjednačen je s prijavom poreza na dobit. Izvješće o transakcijama s povezanim osobama
obuhvaća primljene i dane zajmove i kredite i isporuke dobara i usluga između povezanih osoba.
Povezanim osobama za ove potrebe smatraju se povezane osobe kako ih obuhvaća članak 13. st. 2.
Zakona o porezu na dobit i čl. 49. Općeg poreznog zakona. U članku se navode obveznici podnošenja
navedenog izvješća, obuhvat povezanih osoba i informacije o sadržaju izvješća i načinu popunjavanja.

Prijava poreza na dobit po novčanom načelu, obveznicima poreza na dobit svodi osnovicu poreza na
dobit na iznos koji prati novčane tokove. Taj model obračuna poreza na dobit primjenom novčanog
načela u sustav oporezivanja dobiti po prvi puta je uveden izmjenama Zakona o porezu na dobit
koje su stupile na snagu od 1. siječnja 2017. godine. Ovaj model utvrđivanja porezne osnovice nije
obuhvatio velik broj poreznih obveznika, iako u određenim slučajevima njegovom primjenom dolazi do
rasterećenja financijskih odljeva za potrebe plaćanja poreza na dobit. Najveća prepreka široj primjeni
je kompleksnost utvrđivanja osnovice poreza na dobit. Srž utvrđivanja porezne osnovice primjenom
novčanog načela je u tome da se pri izračunu porezne osnovice, polazna osnovica – računovodstvena
dobit, uvećava ili umanjuje za određene realizirane ili nerealizirane stavke. U članku u nastavku na
primjeru je obrađena prijava poreza na dobit primjenom novčanog načela.

Prijava poreza na dobit sastavlja se za porezno razdoblje koje u praksi najčešće završava 31. prosinca.
Obveznici poreza na dobit dužni su poreznu prijavu predati na PD obrascu najkasnije četiri mjeseca
nakon isteka razdoblja za koje se utvrđuje porez na dobit, osim u posebnim slučajevima (statusne
promjene, stečaj, likvidacija, prestanak poslovanja) i u slučajevima posebnih okolnosti. Za 2022.
godinu obveza poreza na dobit utvrđuje se po stopi 10 % ili 18 %, ovisno o ostvarenim prihodima
u poreznom razdoblju i dospijeva s danom predaje porezne prijave. Proces uvođenja eura nije od
utjecaja na sastavljanje prijave poreza na dobit za 2022. Autor u članku obrađuje prijavu poreza na
dobit prema računovodstvenom načelu odnosno PD obrazac.

Blagajnički maksimum propisan je Zakonom o fiskalizaciji u prometu gotovinom odnosno Pravilnikom
o fiskalizaciji u prometu gotovinom. Obveznik fiskalizacije dužan je internim aktom odrediti visinu
blagajničkog maksimuma. Uvođenje eura nema utjecaja na doneseni interni akt. Blagajnički
maksimum izražen u internom aktu u kunama vrijedi i nakon uvođenja eura, samo što se temeljem
Zakona o uvođenju eura iznosi u kunama preračunavaju u euro primjenom fiksnog tečaja konverzije.
Međutim, kako je u prvih 14 dana 2023. omogućen dvojni optjecaj, prilagođena je i visina blagajničkog
maksimuma za to razdoblje.