rif

Djelatnost ugostiteljstva obuhvaća pružanje usluga smještaja u posebno kategoriziranim
ugostiteljskim objektima, pružanje usluga prehrane te usluživanje pića i napitaka. Svaki od ovih
djelatnosti ima svoje posebnosti kod računovodstvenog praćenja i obračuna PDV-a te poreza na
potrošnju. U nastavku članka autorica daje primjere obračuna PDV-a i poreza na potrošnju, ovisno
o vrsti ugostiteljskih usluga te primjere knjiženja pojedinih poslovnih događaja karakterističnih za
ugostiteljsku djelatnost pružanja usluga prehrane i smještaja.

Djelatnost trgovine normativno je uređena Zakonom o trgovini. Zakonom su propisani uvjeti za
obavljanje djelatnosti trgovine, radno vrijeme, mjere zabrane nepoštenog trgovanja te nadzor
i upravne mjere. Trgovina se može obavljati kao trgovina na veliko, trgovina na malo ili kao
posredovanje u prodaji robe. Navedeni oblici trgovine imaju određene posebnosti vezano za obračun
PDV-a, računovodstveno praćenje robe, iskazivanje prihoda i rashoda poslovanja te u utvrđivanju
rezultata poslovanja. Autorica u članku obrađuje poslovne događaje specifične za djelatnost trgovine
ukazujući na potrebu njihove provjere i usklađivanja prije sastavljanja godišnjih financijskih izvještaja.

Priznavanje, mjerenje, nabava i računovodstveni tretman postrojenja i opreme uobičajen je slučaj
raspolaganja imovine u poslovanju poduzetnika. Takav segment dugotrajne imovine u financijskim
izvještajima poduzetnika predstavlja materijalnu imovinu poduzetnika. Njegovo računovodstveno
evidentiranje kao i kriterij priznavanja bit će predmetom ovog članka, uz prikaz primjera knjiženja u
poslovnoj praksi poduzetnika.

Već je pandemija uzrokovana virusom COVID-19 značajno najavila deglobalizaciju i restrukturiranje
grupa za konsolidaciju, a što je još više ubrzano ruskom agresijom na Ukrajinu i energetskom krizom.
Velike multinacionalne i nacionalne kompanije sve su izloženije raznim oblicima krize. Porast troškova
energije, kriza dobavnih pravaca i inflatorni pritisci zahtijevaju restrukturiranja. U članku autor
obrazlaže najvažnije razloge i modele restrukturiranja grupa za konsolidaciju.

Društvo povezano sudjelujućim interesom (ili pridruženo društvo) je društvo u kojemu društvo
ulagatelj ima sudjelujući interes temeljem kojeg stječe prava u kapitalu drugog poduzetnika, tj.
ostvaruje značajan utjecaj, ali ne i kontrolu. Ulaganje u društva povezana sudjelujućim interesom
računovodstveno će se evidentirati primjenom metode udjela, uz određene iznimke, a sukladno
zahtjevima HSFI-a 2 – Konsolidirani financijski izvještaji, odnosno MRS-a 28 – Udjeli u pridruženim
subjektima i zajedničkim pothvatima. U članku autorica razmatra računovodstveni tretman odnosno
priznavanje i mjerenje ulaganja u društva povezana sudjelujućim interesom, osobito na datum bilance,
sukladno HSFI-u 2 i MRS-u 28, uz uvjet da ulagatelj ujedno nije matica nekom drugom društvu.

Utvrđivanje poslovnog rezultata u računu dobiti i gubitka temelji se na primjeni Zakona o računovodstvu
i pripadajućim standardima financijskog izvještavanja (mikro, mali i srednji poduzetnici HSFI, a veliki
poduzetnici i subjekti od javnog interesa MSFI). U skladu sa Zakonom o trgovačkim društvima utvrđuju
se financijski izvještaji te se donose odluke o raspodjeli dobiti (ili pokriću gubitka). Kada se utvrđuju i
isplaćuju dividende/udjeli u dobiti fizičkim osobama, tada je potrebno obračunati i pripadajući porez
na dohodak (na temelju Zakona o porezu na dohodak), kao i pripadajuće prireze (temeljem Odluka
o lokalnim porezima gradova i općina). Ulaskom Republike Hrvatske u eurozonu, odluke o isplati
dividendi/udjela u dobiti kao i sama isplata od 1. 1. 2023. su u eurima. U članku su autori prezentirali
računovodstveni i porezni tretman najčešćih slučajeva izglasavanja i isplate novčanih dividendi/
udjela u dobiti.

Uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj utječe i na visinu temeljnih kapitala
trgovačkih društava. Trgovačka društva ne samo da moraju uskladiti vrijednost temeljnog kapitala
s izmijenjenim odredbama Zakona o trgovačkim društvima, već je za to, prema trenutno važećim
propisima, propisan odgovarajući rok.
Autor u članku prikazuje na koji način se računovodstveno evidentira usklađivanje temeljenog kapitala.

Dodatni porez na dobit novi je porezni namet poduzetnicima koji su sukladno Zakona o dodatnom
porezu na dobit definirani kao obveznici plaćanja tog dodatnog poreza. U prethodnom broju
časopisa pisali smo detaljno o dodatnom porezu na dobit, u ovom članku autor prikazuje način
računovodstvenog evidentiranja dodatnog poreza na dobit.

U zadnjih nekoliko godina generiran je niz kritičnih situacija koje su bitno pogoršale društvene i
ekonomske uvjete kako kvalitete života stanovništva, tako i poslovanja poduzetnika. Počelo je 2020.
godine s pandemijom COVID-19 od čega se još svijet oporavlja, a nastavilo s ruskom agresijom na
Ukrajinu s teškim posljedicama, kao što su energetska kriza i rastuća inflacija. Statistike i analize
gospodarstva velikog broja zemalja ukazuju da je, uz stanovništvo, posebno ranjiv segment mikro,
mali i srednji poduzetnici (MMS). Autor članka prezentirao je aktualnu situaciju u ovom segmentu
te rezultate istraživanja glavnih čimbenika financijskog uspjeha MMS poduzetnika. Pri tome,
identificirana su tri najvažnija čimbenika: financijska pismenost, pristup kreditima i oporezivanje.

Uz časopis broj 1/2023., pretplatnici su dobili i poseban prilog RIFove OBAVIJESTI. Prilog sadrži korisne informacije koje računovođe
svakodnevno koriste i trebaju u
svome radu. Podaci u navedenom
prilogu, ažurirani su s propisima
koji su objavljeni zaključno u Nar.
nov., br. 157/22. Većina objavljenih podataka ne
mijenja se tijekom godine, pa ćemo u sljedećim
brojevima časopisa u rubrici RIF-ove OBAVIJESTI,
objavljivati samo u međuvremenu izmijenjene i
dopunjene podatke, te će se na taj način ažurirati
ovaj prilog.