rif

Na početku 2023. godine stupile su na snagu izmjene Zakona o porezu na dohodak i dvije uzastopne
izmjene Pravilnika o porezu na dohodak u kojima su svi porezni instituti propisani tim propisima,
određeni u eurima. Osim usklađivanja sa Zakonom o uvođenju eura kao službene valute u Republici
Hrvatskoj, povećan je iznos primitaka uzdržavane djece i uzdržavanih članova obitelji koji nisu
zapreka korištenju prava na uvećanje osobnog odbitka poreznom obvezniku kojemu su te osobe
uzdržavani članovi obitelji. Ova se novina primjenjuje i u godišnjem obračunu poreza na dohodak za
2022. godinu. Porezna tarifa je u 2023. godini propisana u eurima. Izjednačena je isplata na žiro i na
tekući račun pa se dohoci za koje je do 2022. bila propisana obveza isplate na žiroračun, od 1. siječnja
2023. mogu isplaćivati na tekući račun.
U izmijenjenom i dopunjenom Pravilniku o porezu na dohodak svi su neoporezivi primici propisani
u eurima, za većinu primitaka u nepromijenjenom iznosu i uvjetima neoporezive isplate. Promjene
su samo u dinamici isplate primitaka za podmirivanje troškova prehrane radnika, povećane su
neoporezive zarade učenika i studenata koji rade preko ovlaštenih posrednika i uveden je novi
neoporezivi primitak namijenjen podmirivanju troškova radnika koji rade na izdvojenom mjestu rada.
Nastavno donosimo prikaz najvažnijih izmjena u sustavu oporezivanja dohotka od 1. siječnja 2023.
godine.

Pri prijavi poreza na dobit za 2022. godinu obveznici poreza na dobit mogu koristiti dodatno umanjenje
osnovice poreza na dobit za opravdane troškove obrazovanja i izobrazbe. Olakšica je uređena
Zakonom o državnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu (Nar. nov., br. 109/07., 134/07., 152/08. i
14/14.) i Pravilnikom o sadržaju evidencije državne potpore za obrazovanje i izobrazbu (Nar. nov., br.
12/08. i 13/09.). Navedenu olakšicu koristi značajan broj obveznika poreza na dobit i njen izračun i
postupak prijave nije suviše složen. Također, navedenu olakšicu koriste i obveznici poreza na dohodak
u okviru obavljanja svoje samostalne djelatnosti odnosno obrta. U nastavku autor na primjeru daje
izračun iznosa umanjenja porezne osnovice za opravdane troškove obrazovanja i izobrazbe.

Porezni obveznici upisani u registar obveznika poreza na dodanu vrijednost koji u poslovnim knjigama
imaju evidentirane dospjele, a nenaplaćene tražbine, koje su dospjele sukladno rokovima ispunjenja
novčanih obveza propisanim Zakonom o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi, dužni su
sastaviti statističko izvješće o dospjelim, a nenaplaćenim tražbinama po računima za isporuku dobara
i usluga sa stanjem na dan 31. prosinca prethodne godine. Izvješće se sastavlja na Obrascu OPZSTAT-1 i dostavlja Poreznoj upravi u rokovima za podnošenje poreznih prijava poreza na dohodak (28.
veljače) ili poreza na dobit (30. travnja), o čemu autorica piše u nastavku članka.

U članku se pojašnjava značenje i primjena MLI-a kao inovativnog međunarodnopravnog instrumenta
kojim se na specifičan način mijenjaju međunarodni ugovori o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.
Uz uvodno razjašnjavanje MLI-a razrađene su i sve njegove odredbe kao i pozicije Republike Hrvatske
kojima se određuje na koje države i u odnosu na koje odredbe ga se želi primjenjivati.

Donošenjem Direktive Vijeća (EU) 2021/514 od 22. ožujka 2021. o izmjeni Direktive 2011/16/EU o
administrativnoj suradnji u području oporezivanja (dalje u tekstu: Direktiva), nastupila je obveza
preuzimanja odredbi Direktive najkasnije do 31. prosinca 2022. Usklađivanje s Direktivom provedeno
je donošenjem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o administrativnoj suradnji u području
poreza objavljenom u Nar. nov., br. 151/22. Najvažnija promjena koja proizlazi iz Zakona je uvođenje
obveze operaterima platforme da dostavljaju informacije o prodavateljima o kojima se izvješćuje. Tri
su razloga koji opravdavaju njezino uvođenje. Najvažniji je, nedostatak prijavljivanja prihoda koje su
ostvarili prodavatelji od pružanja usluga ili prodaje dobara putem digitalnih platformi koji dovodi do
pada poreznih prihoda država članica EU. Autorica dalje u članku navodi obveze koje platformama
proistječu zbog navedenih izmjena.

Unatoč sve većoj svijesti organizacija te naprednim tehnološkim, sigurnosnim i organizacijskim
obrambenim mehanizmima, kibernetički kriminal je u značajnom porastu. Kibernetička sigurnost te
pripadajući rizici kibernetičke sigurnosti postaju ključni fokusi za organizacije. Globalna pandemija je
samo naglasila važnost upravljanja kibernetičkim rizicima. Brojna istraživanja su prethodne dvije godine
kibernetički rizik plasirala u ključne poslovne rizike za organizacije (World Economic Forum, On Risk 2022
Report, ECIIA 2022 Risk in Focus Report). 82 % internih revizora u globalnom istraživanju (ECIIA 2023 Risk
in Focus Report) smatra rizik kibernetičke sigurnosti najznačajnijim poslovnim rizikom za 2023. godinu.
Kada je u pitanju upravljanje rizikom kibernetičke sigurnosti, organizacije se vode činjenicom da isto
pripada IT menadžerima (prema E&Y, 63 % organizacija smatra upravljanje rizikom kibernetičke sigurnosti
isključivom odgovornošću IT odjela). Prema Modelu tri linije, upravljanje rizikom kibernetičke sigurnosti
je organizirano u tri linije i to, kroz funkcije informacijske tehnologije (IT), informacijske sigurnosti (IS) te
interne revizije. Ključnu ulogu u sprječavanju kibernetičkih napada te održivosti kibernetičke sigurnosti
unutar organizacije imaju revizijski odbori, osobito u dijelu podrške i suradnje s funkcijom interne revizije.
Autor u članku ističe ulogu revizijskih odbora u kibernetičkoj sigurnosti te navodi set kritičnih pitanja koja
bi revizijski odbori trebali postaviti s ciljem ublažavanja kibernetičkih rizika.

Digitalna ekonomija, sa svojim osnovnim pokretačkim resursima, digitalnim tehnologijama, iz temelja
sinergijski i integrirano transformira cjelokupne poslovne modele poduzeća, kao i povezane potporne
poslovne procese i aktivnosti, uključujući i sustave interne kontrole. Trendove digitalne transformacije
i digitalizacije poslovanja, koji su zastupljeni već nekoliko godina, dodatno je aktualizirala pandemija
respiratorne bolesti COVID-19. Da bi poduzeća opstala, njihovo poslovanje bilo i ostalo konkurentno
i uspješno, neophodno je sustav interne kontrole prilagođavati i transformirati usporedno s
promjenama u načinima i konceptima poslovanja poduzeća, kako bi pridonosio ostvarivanju svoje
svrhe postojanja u poduzećima, kao i bio učinkovit i djelotvoran. Pritom je važno da sve tri ‘linije
obrane’, sukladno konceptu „Modela tri linije“ globalnog Instituta internih revizora, ispune svoje uloge,
ovlasti i odgovornosti u cjelokupnom sustavu. Navedeno je moguće ostvariti praćenjem postojećih
trendova na svjetskoj razini te implementacijom odgovarajućih preporuka za unaprjeđenje sustava
interne kontrole, stoga se u ovom radu daje kritički pregled rezultata istraživanja postojećeg stanja
transformacije sustava interne kontrole u poduzećima koje su proveli globalno Udruženje ovlaštenih
računovođa, globalni Institut internih revizora i globalni Institut upravljačkih računovođa tijekom
2022. godine na svjetskoj razini.

Kako bi pribavio relevantne i pouzdane revizijske dokaze, revizor će vrlo često koristiti postupke
eksternog konfirmiranja zbog potvrđivanja ili zahtijevanja informacija u vezi sa stanjima računa
i njihovim sastavnim dijelovima. Primjerice, revizor uobičajeno provodi postupke eksternog
konfirmiranja radi potvrde određenog salda potraživanja ili obveze kojeg revidirani subjekt ima
evidentiranog u poslovnim knjigama. Sam postupak eksternog konfirmiranja provodi se na način
da revizor uputi pisani zahtjev za potvrdom stanja dužniku ili vjerovniku revidiranog subjekta, s
ciljem da se izravnim pisanim odgovorom od treće stranke (stranke kojoj je upućen zahtjev) pribavi
odgovarajući revizijski dokaz. Stoga, kada koristi postupke eksternog konfirmiranja, revizor ih mora
oblikovati i provesti na način koji mu omogućuje pribavljanje relevantnih i pouzdanih revizijskih
dokaza na kojima će temeljiti svoje mišljenje. Autorica u članku ukazuje na odredbe MRevS-a 505 –
Eksterne konfirmacije, koji se bavi revizorovim korištenjem postupaka eksternog konfirmiranja zbog
dobivanja odgovarajućih revizijskih dokaza.

Kako je prošle godine, nakon trideset godina, došlo do korjenitih promjena u sustavu obvezatnosti
plaćanja članarine Hrvatskoj gospodarskoj komori, ove godine novina nema, no svakako se valja
podsjetiti na obveze za one subjekte koji su ostali obveznici plaćanja članarine.

U članku se prikazuje primjena instrumenata i postupaka analize financijskih izvještaja na primjeru
društva iz hotelske industrije. Prikazuje se horizontalna i vertikalna analiza bilance i računa dobiti i
gubitka te analiza na temelju financijskih pokazatelja. Dobiveni financijski pokazatelji promatranog
društva uspoređuju se s prosjecima odabranih financijskih pokazatelja poslovanja deset vodećih
trgovačkih društava u djelatnostima pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane u 2020. i
2021. godini. Dodatno, autori daju osvrt na aktualne eksterne čimbenike poslovanja i njihov utjecaj
na financijske izvještaje.