rif

Porezno priznatim manjkom dobara smatra se isporuka hrane bez naknade koju porezni obveznik
donira umjesto njezinog uništavanja, a u svrhu zaštite okoliša i pomoći krajnjim primateljima uz uvjete
i na način propisan posebnim propisom o doniranju hrane i hrane za životinje. Donatori obveznici
PDV-a, kao i oni koji nisu u sustavu PDV-a, obvezni su Ministarstvu poljoprivrede odnosno Poreznoj
upravi dostaviti izvješće o obavljenim donacijama. Autorica u članku piše o načinu sastavljanja i
rokovima dostave Obrasca DONH koji se dostavlja Poreznoj upravi te o izvješću koje se dostavlja
Ministarstvu poljoprivrede.

Način obračuna PDV-a kod obavljanja građevinskih usluga ovisi o tome obavlja li se isporuka
naručitelju upisanom u registar obveznika PDV-a ili osobi koja nije porezni obveznik. Investitoru koji
je obveznik PDV-a izdaje se račun s prijenosom porezne obveze. Građevinskim radovima za koje je
propisan način obračuna PDV-a s prijenosom porezne obveze smatraju se radovi u okviru građenja
i to, izgradnja, održavanje, rekonstrukcija i uklanjanje građevinskih objekata. Ako su za obavljanje
građevinskih radova potrebne usluge u okviru arhitektonske, geodetske, strojarske i elektrotehničke
djelatnosti i kod fakturiranja ovih usluga primjenjuje se prijenos porezne obveze. Također je važno
mjesto oporezivanja određenih građevinskih usluga obzirom da je većina tih usluga definirana kao
usluga na nepokretnoj imovini pa kada se one izvode izvan Hrvatske, oporezuju se prema propisima
države u kojoj se nalazi nekretnina. Autorica u članku piše o obračunu PDV-a u graditeljskoj djelatnosti
ukazujući na niz tumačenja Porezne uprave u kojemu se daju dodatna pojašnjenja primjene prijenosa
porezne obveze.

Primici od dividendi i udjela u dobiti koje ostvaruju fizičke osobe, oporezivi su porezom na dohodak od
kapitala, po stopi od 10 %, uvećano za prirez porezu na dohodak. Na isti se način oporezuju dividende
i udjeli u dobiti koje fizičke osobe rezidenti Hrvatske ostvare u inozemstvu ili prime iz inozemstva, ako
nije drugačije propisano ugovorom o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja koji Hrvatska primjenjuje
s državom izvora inozemnog dohotka. Porezni obveznik je dužan o ostvarenom dohotku izvještavati
Poreznu upravu Hrvatske, na obrascu JOPPD odnosno na obrascu INO-DOH.
U članku se analiziraju obveze fizičkih osoba, hrvatskih poreznih rezidenata koji dividendu i udjele u
dobiti prime izravno iz inozemstva ili u inozemstvu.

Obveznici poreza na dobit koji osnovicu poreza na dobit utvrđuju uz primjenu obračunskog načela,
dužni su najkasnije do 30. travnja 2023. godine podnijeti nadležnoj ispostavi Porezne uprave poreznu
prijavu na Obrascu PD. Porezni obveznici koji na vlastiti zahtjev utvrđuju osnovicu poreza na dobit
prema novčanom načelu, prijavu poreza na dobit podnose na Obrascu PD-NN. Iako se podaci u
Obrascima PD i Obrascima PD-NN za 2022. godinu posljednji puta iskazuju u kunama, zbog uvođenja
eura kao službene valute u RH, razliku poreza na dobit po godišnjem obračunu, potrebno je uplatiti
u eurima.
Međutim, ako se u Poreznoj upravi u postupku verifikacije prijave poreza na dobit za 2022. godinu,
programskom kontrolom podataka utvrdi da porezna prijava nije ispravno popunjena, kao ni
usklađena s podacima o kojima službenu evidenciju vodi Porezna uprava, takva se prijava ne može
verificirati te je službenik obvezan poslati poziv poreznom obvezniku za usklađenje podataka kako bi
dostavio ispravno popunjeni Obrazac PD ili Obrazac PD-NN.

Nastavno na članak „Novine u Zakonu o administrativnoj suradnji u području poreza“, objavljen
u časopisu Računovodstvo i financije broj 2 iz 2023. godine, autorica u članku obrađuje Pravilnik
o izmjenama i dopunama Pravilnika o automatskoj razmjeni informacija objavljen u Nar. nov., br.
27/23. Pravilnikom se propisuju definicije pojmova u smislu razmjene informacija o kojima izvješćuju
operateri platforme, utvrđuju se pravila izvješćivanja i dubinske analize koju su obvezni provoditi
operateri platforme koji imaju obvezu izvješćivanja prilikom utvrđivanja prodavatelja o kojima se
izvješćuje i prilikom prikupljanja informacija za dostavu.

Nakon inicijalne najave, dana 1. ožujka 2023. godine, kao rezultat svih prethodnih faza sveobuhvatnog
i višegodišnjeg projekta evolucije standarda interne revizije, globalni Institut internih revizora, a
na prijedlog Međunarodnog odbora za standarde interne revizije (engl. The International Internal
Audit Standards Board – IIASB), objavio je prijedlog nacrta Globalnih standarda interne revizijeTM
(engl. Global Internal Audit StandardsTM) za potrebe javnog savjetovanja i rasprave. Stoga je sada
trenutak da praktičari interne revizije, kao i druge zainteresirane interesno-utjecajne skupine, na
svjetskoj razini, uključujući naravno i Republiku Hrvatsku, aktivno sudjeluju u procesu javne rasprave
i daju svoja mišljenja, komentare, sugestije i primjedbe na predloženi nacrt Globalnih standarda
interne revizije. Kako bi im se to olakšalo, autori u ovome radu sažeto i sistematizirano daju pregled
prijedloga nacrta strukture i sadržaja Globalnih standarda interne revizije, kao i uspoređuju osnovne
elemente te prikazuju ključne razlike između strukture i sadržaja postojećeg Međunarodnog okvira
profesionalnog djelovanja interne revizije (engl. The International Professional Practices Framework
– IPPF) u odnosu na prijedlog novog Međunarodnog okvira profesionalnog djelovanja.

Revizija usklađenosti temelji se na trostranom odnosu između revizora, odgovornih strana te korisnika
za koje revizor sastavlja izvješće o obavljenoj reviziji. Temeljni cilj revizije usklađenosti je pružiti neovisnu
ocjenu je li predmet revizije (primjerice, korištenje namjenskih i bespovratnih sredstava, prikupljanje
prihoda i ostvarenje rashoda, javna nabava i slično) u skladu s mjerodavnim podlogama koji su
definirani kao kriterij. Revizija usklađenosti promiče transparentnost, etičko ponašanje odgovornih
strana te doprinosi sprječavanju prijevare i korupcije. Temeljni principi revizije usklađenosti koji su
predmet ovoga članka su revizijski rizik i značajnost (materijalnost) koje revizor mora primjenjivati
zajedno s ostalim načelima (principima), kao što su profesionalna prosudba, skepticizam, komunikacija,
dokumentacija, kontrola kvalitete, vještine i vođenje revizijskog tima te objektivnost i etičnost. Revizor
je dužan voditi računa o revizijskom riziku (inherentnom, kontrolnom i detekcijskom riziku) tijekom
čitavog revizijskog procesa te ga smanjiti na prihvatljivu razinu, kao i o riziku prijevare. Kod definiranja
revizijske značajnosti, potrebno je utvrditi kako će neusklađenost utjecati na odluke korisnika. Ključni
izazov za revizore je upravo definiranje praga (razina) značajnosti gdje se za osnovicu značajnosti kod
revizije usklađenosti više koriste kvalitativni čimbenici, nego kvantitativni.

Na financijske izvještaje mogu utjecati određeni povoljni i nepovoljni događaji i transakcije koje
nastanu nakon datuma bilance. Pri tome, razlikuju se dvije vrste događaja: a) oni koji pružaju dokaz
o uvjetima koji su postojali na datum bilance i zahtijevaju usklađenje financijskih izvještaja na
datum bilance i b) oni koji su dokaz uvjeta nastalih nakon datuma bilance te ih je potrebno objaviti
u bilješkama uz financijske izvještaje. Stoga, u kontekstu revizije, odgovornost revizora je razmotriti
učinke događaja i transakcija koji su nastali do datuma revizorova izvješća, kao i činjenice koje revizoru
postanu poznate nakon tog datuma. U članku autorica detaljnije razmatra odredbe MRevS-a 560 –
Naknadni događaji odnosno revizorove odgovornosti tijekom revizije financijskih izvještaja u vezi s
naknadnim događajima.

Private equity fondovi ili fondovi vlasničkih glavnica investicijski su subjekti koji prikupljaju kapital od
profesionalnih i kvalificiranih ulagatelja te ga ulažu u vlasničke glavnice poduzetnika. Predstavljaju
alternativni izvor financiranja gospodarstva nasuprot tradicionalnih, kao što su krediti banaka i
leasing kuća. Private equity fondovi u Republici Hrvatskoj mogu biti organizirani kao komanditno
društvo ili kao zasebna imovina bez pravne osobnosti u obliku zatvorenog alternativnog investicijskog
fonda.
Predmet ovoga članka su private equity fondovi koji posluju kao zatvoreni alternativni investicijski
fondovi rizičnog kapitala s privatnom ponudom u Republici Hrvatskoj. Budući da se ova vrsta fonda
nudi privatnom ponudom, financijski izvještaji nisu dostupni javnosti kao ni prakse računovodstvenog
evidentiranja poslovnih promjena te je ovaj članak rezultat provedenog istraživanja primjenom
metode anketiranja i intervjuiranja upravitelja private equity fondova u Republici Hrvatskoj.

U današnje vrijeme kada poduzetnici na izbor imaju korištenje različitih modela financiranja, povratni
najam (engl. lease back) javlja se kao prihvatljiv način povećanja trenutne likvidnosti. Sve transakcije
koje su sadržane u povratnom najmu najlakše bi se mogle svesti kao prodaja postojeće imovine
poduzetnika i povrat te iste imovine kroz najam. Navedene transakcije provode se uzimanjem iste
prodane imovine od strane poduzetnika, ponovno u operativni ili financijski najam. Takva provedba
zahtijeva korištenje računovodstvenih postupaka uz primjenu računovodstvenih standarda, ali i
definiranje poreznog tretmana navedene transakcije. Sve spomenuto autor će obraditi u nastavku
članka.