rif

Osiguravanje dovoljne količine radne snage poslodavcima je posljednjih godina sve veći izazov.
Pitanja kako zaposliti umirovljenika, stranca pa i maloljetnika, itekako su učestala.
Nema zapreke da se mladi radno aktiviraju, no valja uvažiti cijeli niz posebnosti prilikom sklapanja
ugovora o radu i organizacije rada mlade osobe. Države članice Europske unije su se Direktivom
obvezale da će zaštititi mlade ljude od svih specifičnih rizika koji proizlaze iz njihovog nedostatka
iskustva, nepostojanja svijesti o postojećim ili potencijalnim rizicima ili iz njihove nezrelosti.
Kako se nedavno izmijenio Zakon o radu, prikazujemo na što bi poslodavac trebao obratiti pozornost
prilikom zapošljavanja maloljetnika.

Uloga i ovlaštenja sindikalnog povjerenika i sindikalnog predstavnika, što se zakonskog uređenja
tiče, uglavnom su propisani Zakonom o radu (Nar. nov., br. 93/14., 12/17., 98/19. i 151/22.). Neke
odredbe o sindikalnom povjereniku sadržava i Zakon o zaštiti na radu (Nar. nov., br. 71/14. do 96/18.).
Osnovna razlika između sindikalnog povjerenika i predstavnika je da je sindikalni povjerenik radnik
koji je u radnom odnosu kod poslodavca, a da sindikalni predstavnik to nije.

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o radu (Nar. nov., br. 151/22.) je u vezi sa zaštitom
dostojanstva radnika uveo neke novine koje se odnose na osobe koje su osim poslodavca ovlaštene
primati i rješavati pritužbe vezane za zaštitu dostojanstva radnika.
Nakon 1. siječnja 2023. godine, od kada se primjenjuju izmjene i dopune Zakona o radu, poslodavac
koji zapošljava najmanje 20 radnika dužan je, uz prethodnu pisanu suglasnost imenovati jednu osobu
koja će osim njega primati i rješavati pritužbe vezane za zaštitu dostojanstva radnika.
Ako poslodavac zapošljava više od 75 radnika, dužan je uz njihovu prethodnu pisanu suglasnost
imenovati dvije osobe različitog spola koje su osim njega ovlaštene primati i rješavati pritužbe vezane
za zaštitu dostojanstva radnika.
Novina je i da osobe koje su ovlaštene primati i rješavati pritužbe vezane za zaštitu dostojanstva
radnika sada mogu biti i osobe koje nisu u radnom odnosu kod poslodavca te da je poslodavac dužan
o imenovanju osoba u roku osam dana od imenovanja o imenovanju obavijestiti radnike.

Izmjene Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranju terorizma objavljene u Nar. nov., br.
151/22., posljedica su nužne izmjene vezane uz uvođenje eura kao službene valute u Republici
Hrvatskoj, ali i ispunjenja preventivnih mjera iz Akcijskog plana za jačanje učinkovitosti hrvatskog
sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma (Nar. nov., br. 56/22. Izmjenama Zakona
usklađena je valuta, ali i propisivanjem dodatnih obveza obveznika i preciziranjem određenih detalja
vezanih uz prikupljanje podataka obveznika. Prilikom uspostavljanja poslovnog odnosa, prilikom
provođenja transakcije i u okviru mjera stalnog praćenja poslovnog odnosa, obveznici provođenja
mjera, radnji i postupaka iz Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranju terorizma (Nar. nov.,
br. 108/17., 39/19. i 151/22.), dužni su provesti mjere dubinske analize i utvrditi političku izloženost
stranke. O postupku provođenja mjera dubinske analize i utvrđivanja političke izloženosti stranke
autor dalje na primjeru za računovođe obrađuje u članku.

Krajem prošle godine na hrvatskom tržištu pojavile su se dvije ključne inovacije proizašle iz
Revidirane Direktive o platnim uslugama Europske unije PSD2 (Payment Services Directive 2)1; usluga
plaćanja i iniciranja plaćanja (PIS) i usluga informiranja o bankovnom računu (AIS), objedinjene
pod nazivom ePlati. Odobrenjem HNB-a poduzeće Elektronički računi započelo je proces integracija
usluga u računovodstvene programe i poslovna rješenja s kojima su već integrirali prijašnje usluge
informacijskog posredništva, između ostalih, razmjenu e-računa i pratećih dokumenata, uslugu izrade
i razmjene drugih digitalnih knjigovodstvenih isprava i elektroničkog arhiviranja. U članku autorica
na primjeru pokazuje preuzimanje izvadaka s transakcijskih računa i zadavanje platnih naloga kroz
program Synesis.

Predugo je ekonomska znanost podlijegala ideji mehanicističke epistemiologije koja je ekonomski
sustav shvaćala kao beskonačan reverzibilni proces općih ravnoteža s ciljem dugoročnog ekonomskog
rasta i općeg blagostanja. U takvom idejnom rakursu promišljanju o ograničenosti resursa nije
bilo mjesta. Narušavanjem prirodnih ravnoteža globalnim ekonomskim rastom uočila se nužnost
transformacije ekonomskog sustava prema održivosti. Agenda o nužnosti održive transformacije
ekonomskog sustava definirana Rezolucijom Ujedinjenih naroda o programu održivog razvoja do 2030.
godine (Rezolucija UN, 2015) te regionalno usvojena Akcijskim planom Europske komisije (2018) nalaže
aktivno uključivanje sektora financija sa svim njegovim instrumentima, institucijama i mehanizmima
u ekološku transformaciju gospodarskog sustava. Najrazvijenije zemlje počele su operativno
provođenje ekonomske politike održivosti. Zelene obveznice jesu financijski instrumenti kojima se
financiraju projekti koji imaju značajne ekološke ciljeve. Značaj zelenih obveznica u podršci ekološkoj
tranziciji gospodarstva sve je veći. Financijski i realni sektori moraju se prilagoditi standardiziranim
procedurama emisije i klasifikacije zelenih financijskih instrumenata te mehanizmima javnih objava.
Da bi se dostigli politički i ekonomski ciljevi zelene tranzicije gospodarstva potrebna je aktivna
uključenost tržišnih subjekata i regulatornih autoriteta u standardizaciji zelenih proizvoda. Onima
koji se ne uključe aktivno u zelenu transformaciju ekonomskog sustava bit će umanjeni potencijalni
izvori financiranja s dugoročnim posljedicama na rast, razvoj i konkurentnost.

Radnici koja je prije zaposlenja u Hrvatskoj određeno vrijeme radila kod poslodavca sa sjedištem
u drugoj državi članici Europske unije (EU), Europskog ekonomskog prostora (EEP) ili u Švicarskoj,
radni odnos iz druge države članice može zbog načela asimilacije činjenica propisanog Uredbom EU
883/2004, utjecati na korištenje rodiljnog dopusta u Hrvatskoj.
U članku se obrađuje utjecaj radnog odnosa u drugoj državi članici EU u slučaju prijenosa prava na
dopust na drugog roditelja i na visinu naknade za rodiljni dopust.

Pandemijsko vrijeme uvelo je promjene u odnosima radnika i poslodavaca, samim time i zakonodavaca.
Nedavne izmjene Zakona o radu uzimaju u obzir novonastale okolnosti, ali se i hvataju u koštac s brzim
razvojem novih tehnologija koje pridonose drugačijim navadama u poslovanju. Transparentnost i
predvidivost rada, ostvarenje ravnoteže profesionalnih i privatnih potreba radnika trendovi su koji
se protežu promjenama zakonodavnih okvira ukorijenjenim u Direktivama. U članku autori obrađuju
temu rada na izdvojenom radnom mjestu i rad na daljinu s pravnog i računovodstvenog aspekta.
Iako suštinski, tema usko vezana uz radno pravo za sobom povlači i određena pitanja iz područja
poreza i računovodstva.

Značajan dio najnovijih izmjena i dopuna Zakona o radu odnosi se na definiranje, ugovaranje i
isplatu plaće radniku. U tom smislu, otvorila su se i brojna pitanja vezana za ugovaranje i isplatu
plaće članovima uprave i izvršnim direktorima posebno u situacijama kada su isti i jedini zaposlenici
društva. Je li članovima uprave dopušteno isplatiti plaću u iznosu manjem od iznosa minimalne plaće
propisane zakonom, je li dopušteno odricanje od plaće i kako bruto plaću uskladiti s odredbama
Zakona o doprinosima, pročitajte u tekstu koji slijedi.

Od 1. siječnja 2023. godine, izmjenama i dopunama Zakona o radu uvedena je obveza ugovaranja
odnosno određivanja plaće u bruto iznosu i propisane su sankcije za poslodavce koji postupe protivno
ovoj obvezi. Propisana je struktura plaće za obavljeni rad i obvezni dodaci koji povećavaju osnovnu
odnosno ugovorenu plaću te najmanja visina dodatka za rad nedjeljom. Uvedena je novina prema
kojoj naknada plaće u slučaju zastoja u poslu uslijed izvanrednih okolnosti može iznositi 70 % prosječne
plaće koju je radnik ostvario u prethodna tri mjeseca. Rok za isplatu plaće i naknade plaće više ne
može biti duži od 15. u mjesecu za plaću za prethodni mjesec. Proširen je krug primitaka za koje je
poslodavac dužan radniku uručiti obračun isplaćenog primitka.
U članku se daje pregled novih i izmijenjenih odredbi Zakona o radu kao općeg propisa radnog prava,
u dijelu kojim se uređuje pravo radnika na plaću.