rif

Radno vrijeme i obvezni odmori mobilnih radnika uređeni su posebnim lex specialis zakonom. Najnovijim
izmjenama i dopunama predmetnog zakona posebno se uređuje i pitanje upućivanja mobilnih radnika
odnosno vozača u okviru transnacionalnog pružanja usluga. U nastavku teksta pročitajte koje su
posebnosti početkom ove godine propisane za vozače prilikom obavljanja prijevoza robe ili putnika
unutar više država članica ili trećih zemalja, kao i ostale novine Zakona o mobilnim radnicima.

Cilj rada je dati odgovore na pitanja o potencijalnoj primjeni sekuritizacije u rješavanju loših plasmana
banaka. U uvodnom dijelu daje se prikaz općeg okvira sekuritizacije i njezine regulacije i nalaza kako
su sekuritizacijska izdanja u SAD-u u vremenu krize ranjivija u odnosu na europska, ali su i sklona
bržem oporavku u poslijekriznom razdoblju. Banke su nakon krize posljedično naslijedile značajne
iznose izloženosti problematičnim kreditima u čije se rješavanje ponegdje uključila i država, uz ostale
mogućnosti, izdavanjem jamstva kako bi ih svela na minimalnu i prihvatljivu razinu. Posljedično u
radu se zaključuje kako su inovacije na području sekuritizacije česte i raznolike, no bez konkretnih
značajnijih primjena i rezultata.

Udruženje obrtnika, područne obrtničke komore i Hrvatska obrtnička komora čine jedinstven sustav
organiziranosti obrta. Članstvo u Hrvatskoj obrtničkoj komori je obvezno, čime se osigurava siguran
priljev sredstava za obavljanje zakonske i statutarne dužnosti. Promjene u naplati i visini u odnosu
na prethodnu godinu nije bilo.

Uz ispunjavanje uvjeta utvrđenih odredbama Zakona o porezu na dohodak i odredbama posebnih
propisa, obrtnici, osobe koje obavljaju djelatnost slobodnog zanimanja i poljoprivrednici mogu
pri utvrđivanju godišnje obveze poreza na dohodak od samostalne djelatnosti koristiti pravo na
priznavanje propisanih poreznih olakšica, oslobođenja i poticaja.
Porezni obveznici koji su koristili propisana prava na umanjenje godišnje porezne obveze, obvezno uz
godišnju prijavu poreza na dohodak prilažu izračun korištene olakšice odnosno poticaja.

Fizičke osobe koje obavljaju djelatnost obrta i s obrtom izjednačenu djelatnost, djelatnost slobodnih
zanimanja te djelatnost poljoprivrede i šumarstva, a dohodak od navedenih samostalnih djelatnosti
utvrđuju na temelju podataka iskazanih u poslovnim knjigama i evidencijama, moraju do kraja
mjeseca veljače tekuće godine podnijeti godišnju prijavu poreza na dohodak za prethodnu godinu na
propisanom DOH obrascu, koji se nadležnoj ispostavi Porezne uprave može predati i putem ePorezna.
U skladu s odredbama članka 73. Zakona o uvođenju eura kao službene valute Republike Hrvatske1,
prijava poreza na dohodak za 2022. godinu se predaje u kunama.

Obveza svakog isplatitelja je redovito dostavljati Obrazac JOPPD s točno iskazanim podacima o
izvršenim isplatama. Točnost iskazanih podataka: obuhvat primitka, vrstu primitka, obračun i iznose
javnih davanja ili status u obveznom osiguranju osobe vrlo je važna kako se porezni obveznik ne bi
doveo u nepovoljan položaj ili ostvario neko pravo koje mu ne pripada. Stoga je važno nakon što se
greška utvrdi, ispraviti grešku u obrascu te ga nadopuniti ispravnim podacima. U članku donosimo
prikaz kako treba postupiti ako se nakon 1. siječnja 2023., od kada je uveden euro kao nacionalna
valuta plaćanja, ispravljaju i nadopunjuju obrasci dostavljeni u kunama s oznakama izvješća 22xxx,
21xxx i 20xxx.

Hrvatski sabor je 16. prosinca 2022. godine po hitnom postupku usvojio Zakon o rodiljnim i roditeljskim
potporama1 koji se primjenjuje se od 1. siječnja 2023. godine.
U odnosu na Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama2, koji se je primjenjivao do kraja 2022.
godine, novim Zakonom su, između ostaloga, povećani iznosi pojedinih novčanih potpora, izmijenjeno
je razdoblje trajanja prethodnog osiguranja kao uvjeta za ostvarivanja prava iz sustava rodiljnih i
roditeljskih potpora, uvedeno je pravo na dopust drugog posvojitelja koje je istovjetno očinskom
dopustu zaposlenog ili samozaposlenog oca, utvrđeni su uvjeti za korištenje neiskorištenog dijela
rodiljnog i roditeljskog dopusta zbog prestanka radnog odnosa odnosno prestanka obavljanja
djelatnosti itd.
U ovom članku autorica pojašnjava prava zaposlenih i samozaposlenih roditelja na rodiljne i roditeljske
potpore i uvjete uz koje, tijekom korištenja tih prava, ostvaruju pravo na propisane novčane potpore.

Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo može započeti trošarinsko poslovanje s trošarinskim
proizvodima nakon što ispuni preduvjete za trošarinsko poslovanje. Autorica piše o trošarinskom
postupku kojim obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo stječe status trošarinskog obveznika,
nastanku trošarinske obveze, dospijeću plaćanja trošarine i visini trošarine na trošarinske proizvode
te daje pregled izvješća koja su obiteljska poljoprivredna gospodstva dužna dostavljati nadležnom
carinskom uredu.

Pravilnikom o porezu na dobit, a prema odredbama Zakona o doprinosima propisana je obveza
utvrđivanja doprinosa po osnovi obavljanja druge djelatnosti fizičkim osobama obveznicima poreza
na dobit. Navedeno se odnosi na sve fizičke osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost kao drugu
djelatnost i u sustavu su poreza na dobit. Drugom djelatnošću smatra se samostalna djelatnost
koju nositelj djelatnosti obavlja istodobno uz radni odnos ili neki od drugih načina osiguranja. U
članku autor obrađuje na primjerima načine izračuna obveze doprinosa po osnovi obavljanja druge
djelatnosti.

Mirovine ostvarene iz sustava obveznog osiguranja oporezuju se kao dohodak od nesamostalnog
rada, bilo da se ostvaruju samo iz prvog mirovinskog stupa ili kao kombinirana mirovina iz prvog
i drugog stupa obveznog osiguranja. Dohotkom od nesamostalnog rada smatra se i jednokratna
isplata sredstava ušteđenih u drugom stupu obveznog osiguranja koju korisnik ostvari uz uvjete
propisane posebnim zakonom. U vezi s pravom na osobni odbitak, korisnici mirovina su izjednačeni s
ostalim obveznicima poreza na dohodak. Mirovine koje se isplaćuju na temelju dobrovoljne mirovinske
štednje, ne oporezuju se porezom na dohodak.
Mirovine koje isplaćuje Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje podliježu obvezi dodatnog doprinosa
za zdravstveno osiguranje, s tim da neki korisnici mirovina sami snose teret obveze doprinosa, a za
neke se korisnike doprinos plaća na teret državnog proračuna.
Korisniku mirovine koji uz dohodak od mirovine ostvaruje i druge izvore godišnjih dohodaka,
oporezivanje na godišnjoj razini provodi se uz primjenu načela razmjernosti.