rif

Zakonom o PDV-u propisana je mogućnost primjene posebnog postupka oporezivanja marže kod
prodaje rabljenih dobara. Obračun PDV-a na ostvarenu razliku između nabavne i prodajne vrijednosti
(ostvarenu maržu) primjenjuje se samo ako su rabljena dobra nabavljena od dobavljača koji nije
zaračunao PDV ili od dobavljača koji je također kod prodaje primijenio posebni postupak oporezivanja
marže. Posebni postupak primjenjuju samo trgovci rabljenim dobrima (preprodavatelji) i ne može
se primijeniti kada se prodaje rabljeno dobro koje je porezni obveznik koristio u obavljanju svoje
djelatnosti. Autorica u članku piše o specifičnostima obračuna PDV-a primjenom posebnog postupka
oporezivanja marže kod prodaje rabljenih vozila.

Poslodavac smije svim svojim radnicima (zaposlenima na neodređeno ili određeno, s punim ili
nepunim radnim vremenom) neoporezivo nadoknaditi troškove prehrane. Porezni propisi u tom
smislu predviđaju dva modela neoporezivih primitaka za radnike: isplatu u novcu do 796,44 €
godišnje ili podmirivanje prehrane na temelju vjerodostojne dokumentacije do 1.592,76 € godišnje.
Izmjenama poreznih propisa krajem 2022. godine zakonodavac je povećao iznos koji radnik smije
neoporezivo primiti u novcu po osnovi troška prehrane. Isto tako, radnik sada smije primiti dvije
različite neoporezive nadoknade u tijeku godine, što do ove godine nije bilo dozvoljeno. S druge
strane, uvedene su određene restrikcije pa se tako od početka 2023. godine ovi neoporezivi primici
vezuju za trajanje radnog odnosa i ograničeni su na mjesečnoj razini. Na koji način i do kojih iznosa
radnik neoporezivo smije primiti naknade troškova prehrane, pročitajte u nastavku članka.

U tijeku obavljanja revizije financijskih izvještaja društva, obveza je revizora prikupiti revizorske dokaze
i sastaviti ih u odgovarajuću revizorsku dokumentaciju. Uz pomoć potpune dokumentacije revizor može
s većom razinom pouzdanosti i uvjerenja izraziti revizorsko mišljenje i sastaviti revizorsko izvješće.
Radna dokumentacija u reviziji propisana je odredbama Zakona o reviziji i Međunarodnim revizijskim
standardima (u daljnjem tekstu MRevS-ima). Stoga će autor u nastavku članka navesti propise koji
definiraju na koji način bi revizori trebali izrađivati, slagati i čuvati revizorsku dokumentaciju (radne
papire i mape) te će biti prezentiran i izgled revizorske dokumentacije, njezina svrha i odredbe o
provođenju nadzora nad spomenutom dokumentacijom.

Zakonom o računovodstvu, Općim poreznim zakonom, Zakonom o porezu na dohodak, ali i drugim
propisima uređena je obveza čuvanja poslovne dokumentacije. U članku su prikazani rokovi, način
i ostala pravila vezana uz čuvanje računovodstvene dokumentacije. Isto tako i nakon brisanja
trgovačkog društva iz sudskog registra potrebno je računovodstvenu dokumentaciju čuvati u za
to propisanim rokovima. Izmjenama Zakona o trgovačkim društvima objavljenima u Nar. nov.,
br. 34/22. ukinuta je obvezna predaja poslovnih knjiga Hrvatskoj gospodarskoj komori, već je
„vraćeno“ na staro gdje je likvidator društva dužan čuvati ili povjeriti na čuvanje poslovne knjige
društva.

U svom poslovanju, poduzetnici se koriste različitim oblicima imovine. Takvo posjedovanje imovine
podložno je situaciji u kojoj se spomenuta imovina može oštetiti na različite načine. Prirodna
nepogoda jedna je od posljedica koje ostavljaju imovinu u većem ili manjem dijelu neupotrebljivom.
Tako nastala šteta na imovini poduzetnika ima trenutačne posljedice na njegovo poslovanje koje se
očituju na smanjenju vrijednosti imovine, ali i odgođene posljedice koje se očituju kao propuštena
dobit zbog nemogućnosti korištenja takve imovine ili potencijalnog zastoja u radu poduzetnika.
Štetu je u pojedinim slučajevima gotovo nemoguće spriječiti pa se iz tog razloga poduzetnici služe
pravodobnim osiguranjem imovine kako bi njezine posljedice ublažili. S obzirom da u opisanim
situacijama postoje razni slučajevi evidentiranja štetnih događaja, autor će u nastavku članka
prikazati pravno, računovodstveno i porezno motrište štete na imovini poduzetnika.

Prodaja dugotrajne materijalne imovine česta je transakcija u poslovanju poduzetnika. Porezni i
računovodstveni tretman prodaje dugotrajne materijalne imovine ima svojih specifičnosti, osobito
kada je riječ o prodaji osobnih automobila. Računovodstveni i porezni tretman uvelike ovise o
nekoliko faktora, kao što su informacija o tome kada je sredstvo nabavljeno, od koga je nabavljeno,
je li postojala mogućnost odbitka PDV-a. Autor u članku prikazuje računovodstveni i porezni tretman
prodaje dugotrajne materijalne imovine, na primjerima prodaje osobnih automobila.

Za izglasavanje dividendi / udjela u dobiti relevantan je Zakon o trgovačkim društvima (Nar. nov.,
br. 111/93. – 18/23.). Za dionička društva skupština je nadležna za raspodjelu dobiti (ZTD, čl. 275.).
Kod društava s ograničenom odgovornošću članovi društva temeljem društvenog ugovora donose
odluku o raspodjeli dobiti (ZTD, čl. 406.). Dakle, osnovica za izglasavanje dividendi/udjela u dobiti je
dobit tekuće godine uvećana za zadržanu dobit iz prethodnih godina. Za novčane isplate dividendi/
udjela u dobiti relevantan je novčani tok, a ne zadržana dobit. U posljednjim godinama sve veći
broj odgovornih poduzetnika odluke o izglasavanju i isplatama dividendi/udjela u dobiti donose
na temelju slobodnog novčanog toka. U članku će se komparirati račun dobiti i gubitka, analizirati
korištenje EBITDA i izvještaja o novčanom toku. Posebno će se ukazati na izračun i korištenje slobodnog
novčanog toka u svrhu isplate dividendi/udjela u dobiti.

Uz časopis broj 1/2023., pretplatnici su dobili
i poseban prilog RIF-ove OBAVIJESTI. Prilog
sadrži korisne informacije koje računovođe
svakodnevno koriste i trebaju u svome radu.
Podaci u navedenom prilogu, ažurirani su s
propisima koji su objavljeni zaključno u Nar.
nov., br. 1/23. Većina objavljenih podataka ne
mijenja se tijekom godine, pa ćemo u sljede-
ćim brojevima časopisa u rubrici RIF-ove OBAVIJESTI, objavljivati samo u međuvremenu
izmijenjene i dopunjene podatke, te će se na
taj način ažurirati ovaj prilog

Narodne novine, Novi propisi, Travanj 2023

Do 28. travnja (najkasnije) otvoren je poziv na dostavu projektnih prijedloga pod nazivom „Ublažavanje
siromaštva pružanjem pomoći najpotrebitijim osobama podjelom osnovne materijalne pomoći“,
koji se najvećim dijelom financira iz Fonda europske pomoći za najpotrebitije. Ukupna bespovratna
sredstva raspoloživa na ovom natječaju iznose 2.655.000 eura. Na poziv se mogu javiti neprofitne
pravne osobe koje imaju odobrenje za stalno prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći u Republici
Hrvatskoj, a projekti koje će provoditi sredstvima iz njega moraju biti namijenjeni pružanju osnovne
materijalne pomoći najpotrebnijim skupinama stanovništva, kao i provođenju popratnih mjera koje
će doprinijeti njihovom boljem socijalnom uključivanju. Stopa rizika od siromaštva u Hrvatskoj je u
2021. iznosila 19,2 %. Četiri glavne najranjivije skupine stanovništva, s najvećim rizikom od siromaštva,
čine djeca i mladi, starije osobe i umirovljenici, nezaposlene osobe te osobe s invaliditetom.