Osnivanje, poslovanje i prestanak rada zadruga uređuje Zakon o zadrugama. Vođenje računovodstva
zadruga ovisi o tome je li zadruga osnovana s ciljem stjecanja dobiti ili ne. U članku autor obrazlaže
specifičnosti poslovanja zadruga te na primjerima pojašnjava računovodstveno praćenje nekih
poslovnih događaja u zadrugama koje su osnovane s ciljem stjecanja dobiti.
U ovom članku, autor će se usredotočiti na računovodstvo dugotrajne nematerijalne imovine,
objašnjavajući računovodstvene postupke povezane s ovom imovinom. Kroz praktične primjere bit
će prikazano kako se knjigovodstveno evidentiraju različite vrste nematerijalne imovine, bilo da se
stječu kupnjom ili se razvijaju unutar samog društva.
Poslovni prostori, hale, stanovi, parkirališta, garaže ili druge vrste nekretnina bilo koje vrste i
upotrebe često su sastavni dio imovine poduzetnika neovisno o pravnoj formi. Kako je riječ uglavnom
o značajnim vrijednostima, poduzetnicima je vrlo važno unaprijed analizirati porezni utjecaj postupka
koji s nekretninom planiraju. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku rast cijena nekretnina
u posljednjih deset godina iznosio je 62,28 %, no većina tog rasta ostvarena je u proteklih pet godina
kada je rast bio preko 50 %. Sve ovo značajno utječe i na poslovanje poduzetnika odnosno njegov
rezultat, a time i porezne obveze. Kod tržišta koja su dinamična i aktivna nije na odmet očekivati i
potencijalni pad vrijednosti nekretnina u budućnosti, što opet može značajno utjecati na poslovanje
posebno ako su nekretnine stečene u razdobljima visokih cijena uz zaduženja kod banaka. U članku
autor obrađuje računovodstveni i porezni tretman poslovanja s nekretninama kod poduzetnika
obveznika poreza na dobit koji primjenjuju Hrvatske standarde financijskog izvještavanja.
Novi Zakon o računovodstvu stupio je na snagu 27. srpnja 2024. Iako su ključne odredbe zakona
na snazi, njihova primjena u praksi je djelomično odgođena. Ministarstvo financija prepoznalo je
potrebu za dodatnim smjernicama te je objavilo Uputu kojom jasno definira rokove primjene pojedinih
zakonskih odredbi, olakšavajući time prijelazno razdoblje za sve obveznike.
Od kada se primjenjuju novi kriteriji za razvrstavanje poduzetnika i grupe poduzetnika, a od kada
novi kriteriji zakonske revizije te koji pokazatelji se uzimaju za utvrđivanje obveznika izvještavanja o
održivosti za 2024. godinu pročitajte u nastavku članka.
U tijeku je provođenje javnog savjetovanja propisa vezanih za porez na dohodak i doprinose i
to Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak i Prijedlog zakona
o izmjenama Zakona o doprinosima. Izmjena propisa vezanog za porez na dohodak odnosi se
na porezna rasterećenja (uvećanje osobnog odbitka, proširenje poreznih razreda), smanjenje
porezne obveze (oslobođenje od porezne obveze iseljenih hrvatskih državljana povratnika u
RH), izjednačavanje pripadnosti i oporezivanja turističkog i ugovornog najma i izjednačavanje
postupanja pri utvrđivanju porezne obveze i primjeni oslobođenja kod dohotka od otuđenja.
Izmjene propisa vezanog za doprinose odnosi se na ukidanje oslobođenja od obveze doprinosa na
osnovicu za mladu osobu. Više o tome donosimo u nastavku.
Do 30. rujna ove godine otvoren je natječaj „Izrada prostornih planova nove generacije putem
elektroničkog sustava ‘ePlanovi’“ na koji se mogu javiti jedinice regionalne (područne) samouprave
i Grad Zagreb, kako bi predložili projekte kojima će se, u konačnici, olakšati, osuvremeniti, unificirati
i digitalizirati procedure izrade prostornih planova u Republici Hrvatskoj. Ukupna alokacija
bespovratnih sredstava Europske unije za ovaj natječaj iznosi 11 milijuna eura, od kojih je za
pojedinačne projekte namijenjeno od (minimalno) 1.000,00 eura do (maksimalno) 30.000,00 eura.
Obvezno je voditi evidenciju radnika i radnog vremena, no razmjerno često postavlja se pitanje što sa
samim poslodavcem, rukovodećim osobljem, radnicima članovima obitelji poslodavca fizičke osobe
odnosno osobama kojima je teško mjeriti radno vrijeme iz očitih razloga.
Posebnim Pravilnikom određeno je što te evidencije moraju sadržavati, tko ih vodi, na temelju kojih
isprava, koliko ažurno, koliko smo dužni čuvati propisane evidencije i slično. Od 1. listopada 2024.
na snazi će biti novi Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima zaposlenim kod
poslodavca, stoga valja nam vidjeti što ima nova.
Uredba o zaštiti podataka je već nekoliko godina u obvezatnoj primjeni. Obvezatnost primjene je
vrlo široko utvrđena, primjenjuje se na sve pravne osobe, trgovačka društva, pojedince koji obavljaju
djelatnost, udruge, bolnice i brojne druge subjekte.
Pitanje Uredbe je aktualizirano jer je u Narodnim novinama, službenom glasilu, izašao Pravilnik o
sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima zaposlenim kod poslodavca, koji ima stupiti na
snagu 1. listopada 2024., a promjene su u mnogočemu potaknute boljom usklađenošću s Općom
uredbom o zaštiti podataka.
Obrti i trgovačka društva koja se bave djelatnošću računovodstva su nesumnjivo obvezne primjenjivati
Uredbu, stoga autorica ukratko predstavlja određene pojmove, obveze i u konačnici sankcije koje će
se izricati subjektima koji se ogluše o primjenu osnovnih zadaća.
Trgovačka društva nemaju mogućnost izražavanja svoje volje, kao što to imaju fizičke osobe. Kako bi
trgovačka društva kao pravne osobe mogle sudjelovati u pravnom prometu za njih volju izražavaju
organi predviđeni Zakonom o trgovačkim društvima (Nar. nov., br. 111/93. – 130/23., dalje u tekstu:
Zakon, ZTD). Prema trećima trgovačko društvo primarno zastupa uprava. Međutim, ponekad će
biti nužno i korisno da se određene pojedince ovlasti na zastupanje društva koji neće biti sputavani
odredbama Zakona kojima se uređuje djelovanje uprave.
U ovom članku bit će riječ o jednom od takvih instituta predviđenim ZTD-om odnosno prokuri. Radi
se o trgovačkoj punomoći koja svom imatelju – prokuristu daje vrlo široke ovlasti. Cilj ovoga članka je
prikazati širi kontekst ovoga naizgled jednostavnog instituta. Prokura je uređena od čl. 44. do čl. 54.
Zakona koje odredbe, među ostalima, uređuju pojam prokure, pojedinačnu i skupnu prokuru, opseg
ovlasti i ograničenje prokure, sklapanje ugovora sa samim sobom, upis i opoziv prokure.
Ugovor o ortaštvu (ranije: ortakluk) uređen je u Zakonu o obveznim odnosima (Nar. nov., br. 35/05.
– 155/23, dalje: ZOO), u člancima od 637. do 660. U navedenim člancima uređuju se: opće odredbe o
ortaštvu, imovina ortaštva, poslovodstvo i zastupanje, odnos prema trećima, odgovornost za štetu,
dobit i gubitak, istupanje i isključenje ortaka, prestanak ortaštva te dioba zajedničke imovine.
Ortaštvo je ugovorna kategorija, jer je to zajednica osoba i dobara bez pravne osobnosti. Ugovorom
o ortaštvu uzajamno se obvezuju dvije ili više osoba uložiti svoj rad i/ili imovinu radi postizanja
zajedničkog cilja.
Imovina ortaštva zajednička je imovina ortaka, ali za obveze ortaštva u pravilu solidarno odgovaraju
svi ortaci, osim ako s vjerovnikom nije drukčije ugovoreno.
U članku se bavimo odredbama ZOO-a koje se odnose na ugovor o ortaštvu, ali i primjenom tog
instituta u nekim drugim propisima (Zakonu o obrtu, Zakonu o trgovačkim društvima).
