rif

Nastavno na članak „Novine u Zakonu o administrativnoj suradnji u području poreza“, objavljen
u časopisu Računovodstvo i financije broj 2 iz 2023. godine, autorica u članku obrađuje Pravilnik
o izmjenama i dopunama Pravilnika o automatskoj razmjeni informacija objavljen u Nar. nov., br.
27/23. Pravilnikom se propisuju definicije pojmova u smislu razmjene informacija o kojima izvješćuju
operateri platforme, utvrđuju se pravila izvješćivanja i dubinske analize koju su obvezni provoditi
operateri platforme koji imaju obvezu izvješćivanja prilikom utvrđivanja prodavatelja o kojima se
izvješćuje i prilikom prikupljanja informacija za dostavu.

Nakon inicijalne najave, dana 1. ožujka 2023. godine, kao rezultat svih prethodnih faza sveobuhvatnog
i višegodišnjeg projekta evolucije standarda interne revizije, globalni Institut internih revizora, a
na prijedlog Međunarodnog odbora za standarde interne revizije (engl. The International Internal
Audit Standards Board – IIASB), objavio je prijedlog nacrta Globalnih standarda interne revizijeTM
(engl. Global Internal Audit StandardsTM) za potrebe javnog savjetovanja i rasprave. Stoga je sada
trenutak da praktičari interne revizije, kao i druge zainteresirane interesno-utjecajne skupine, na
svjetskoj razini, uključujući naravno i Republiku Hrvatsku, aktivno sudjeluju u procesu javne rasprave
i daju svoja mišljenja, komentare, sugestije i primjedbe na predloženi nacrt Globalnih standarda
interne revizije. Kako bi im se to olakšalo, autori u ovome radu sažeto i sistematizirano daju pregled
prijedloga nacrta strukture i sadržaja Globalnih standarda interne revizije, kao i uspoređuju osnovne
elemente te prikazuju ključne razlike između strukture i sadržaja postojećeg Međunarodnog okvira
profesionalnog djelovanja interne revizije (engl. The International Professional Practices Framework
– IPPF) u odnosu na prijedlog novog Međunarodnog okvira profesionalnog djelovanja.

Revizija usklađenosti temelji se na trostranom odnosu između revizora, odgovornih strana te korisnika
za koje revizor sastavlja izvješće o obavljenoj reviziji. Temeljni cilj revizije usklađenosti je pružiti neovisnu
ocjenu je li predmet revizije (primjerice, korištenje namjenskih i bespovratnih sredstava, prikupljanje
prihoda i ostvarenje rashoda, javna nabava i slično) u skladu s mjerodavnim podlogama koji su
definirani kao kriterij. Revizija usklađenosti promiče transparentnost, etičko ponašanje odgovornih
strana te doprinosi sprječavanju prijevare i korupcije. Temeljni principi revizije usklađenosti koji su
predmet ovoga članka su revizijski rizik i značajnost (materijalnost) koje revizor mora primjenjivati
zajedno s ostalim načelima (principima), kao što su profesionalna prosudba, skepticizam, komunikacija,
dokumentacija, kontrola kvalitete, vještine i vođenje revizijskog tima te objektivnost i etičnost. Revizor
je dužan voditi računa o revizijskom riziku (inherentnom, kontrolnom i detekcijskom riziku) tijekom
čitavog revizijskog procesa te ga smanjiti na prihvatljivu razinu, kao i o riziku prijevare. Kod definiranja
revizijske značajnosti, potrebno je utvrditi kako će neusklađenost utjecati na odluke korisnika. Ključni
izazov za revizore je upravo definiranje praga (razina) značajnosti gdje se za osnovicu značajnosti kod
revizije usklađenosti više koriste kvalitativni čimbenici, nego kvantitativni.

Na financijske izvještaje mogu utjecati određeni povoljni i nepovoljni događaji i transakcije koje
nastanu nakon datuma bilance. Pri tome, razlikuju se dvije vrste događaja: a) oni koji pružaju dokaz
o uvjetima koji su postojali na datum bilance i zahtijevaju usklađenje financijskih izvještaja na
datum bilance i b) oni koji su dokaz uvjeta nastalih nakon datuma bilance te ih je potrebno objaviti
u bilješkama uz financijske izvještaje. Stoga, u kontekstu revizije, odgovornost revizora je razmotriti
učinke događaja i transakcija koji su nastali do datuma revizorova izvješća, kao i činjenice koje revizoru
postanu poznate nakon tog datuma. U članku autorica detaljnije razmatra odredbe MRevS-a 560 –
Naknadni događaji odnosno revizorove odgovornosti tijekom revizije financijskih izvještaja u vezi s
naknadnim događajima.

Private equity fondovi ili fondovi vlasničkih glavnica investicijski su subjekti koji prikupljaju kapital od
profesionalnih i kvalificiranih ulagatelja te ga ulažu u vlasničke glavnice poduzetnika. Predstavljaju
alternativni izvor financiranja gospodarstva nasuprot tradicionalnih, kao što su krediti banaka i
leasing kuća. Private equity fondovi u Republici Hrvatskoj mogu biti organizirani kao komanditno
društvo ili kao zasebna imovina bez pravne osobnosti u obliku zatvorenog alternativnog investicijskog
fonda.
Predmet ovoga članka su private equity fondovi koji posluju kao zatvoreni alternativni investicijski
fondovi rizičnog kapitala s privatnom ponudom u Republici Hrvatskoj. Budući da se ova vrsta fonda
nudi privatnom ponudom, financijski izvještaji nisu dostupni javnosti kao ni prakse računovodstvenog
evidentiranja poslovnih promjena te je ovaj članak rezultat provedenog istraživanja primjenom
metode anketiranja i intervjuiranja upravitelja private equity fondova u Republici Hrvatskoj.

U današnje vrijeme kada poduzetnici na izbor imaju korištenje različitih modela financiranja, povratni
najam (engl. lease back) javlja se kao prihvatljiv način povećanja trenutne likvidnosti. Sve transakcije
koje su sadržane u povratnom najmu najlakše bi se mogle svesti kao prodaja postojeće imovine
poduzetnika i povrat te iste imovine kroz najam. Navedene transakcije provode se uzimanjem iste
prodane imovine od strane poduzetnika, ponovno u operativni ili financijski najam. Takva provedba
zahtijeva korištenje računovodstvenih postupaka uz primjenu računovodstvenih standarda, ali i
definiranje poreznog tretmana navedene transakcije. Sve spomenuto autor će obraditi u nastavku
članka.

U današnje vrijeme neizvjesnosti i gotovo svakodnevnih promjena poduzetnici se suočavaju sa sve
većim obvezama koje društvo generira iz prošlih događaja i sa sve manjom likvidnošću. Kako bi
smanjili negativne učinke na društvo jedan od načina je i prijevremeni raskid ugovora o leasingu.
Kako bi pojasnili porezni i računovodstveni postupak u takvim slučajevima prije svega je važno
utvrditi o kojoj vrsti ugovora o leasingu se radi odnosno je li riječ o financijskom ili operativnom
leasingu. Iz tog razloga u nastavku članka donosimo na koji način se evidentira raskid ugovora o
leasingu (financijskom ili operativnom) kod obveznika primjene HSFI-a.

Jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću osniva se na jednostavniji, jeftiniji način i uopće
je pravni oblik za ostvarenje poduzetništva tamo gdje za to nije potreban veći kapital. Takvo društvo
kapitala može imati najviše pet članova i jednog člana uprave. Najznačajnija posebnost j.d.o.o.-a je
što takvo društvo mora imati zakonske rezerve koje se koriste na zakonom propisan način. Iako se
j.d.o.o. kao pravni oblik pojavljuje u pravnom prometu od 2012. godine još uvijek ima nedoumica i
pitanja vezanih na tu temu pa su se na ista osvrnuli i autori u tekstu.

Plaćanje predujma stvar je dogovora između stranaka. U slučajevima kada se ugovara, predujam
najčešće služi za podmirivanje predviđenih izdataka isporučitelja, ali ujedno i kao osiguranje plaćanja.
Bez obzira je li riječ o predujmovima u tuzemstvu ili iz inozemstva ili vezanima uz određene grane
gospodarstva, potrebno je pripaziti na porezne implikacije koje se odnose na predujmove. Autor
u članku navodi način na koji se računovodstveno i porezno postupa s predujmovima, s posebnim
osvrtom na one u graditeljstvu.

Globalni poremećaji izazvani pandemijom, ruskom agresijom na Ukrajinu i posljedicama rata
(energetska kriza i inflacija) bitno su u kratkom razdoblju poremetili uvjete poslovanja i uopće
globalnu poslovnu klimu. Revizorske i računovodstvene tvrtke značajno dijele sudbinu svojih
klijenata koji su im od velikog značaja. Na inicijativu najveće nacionalne (američke) pa i svjetske
asocijacije računovođa AICPA-e provedena su istraživanja prema kojima je potrebno u revizorskim
i računovodstvenim tvrtkama preispitati pet relevantnih područja za ocjenu i poboljšanja poslovnih
modela tvrtki. Autor članka prenio je savjete profesiji (iz eminentnog svjetskog časopisa Journal of
Accountancy) koja područja je potrebno preispitati u svrhu poboljšanja poslovnog modela revizorskih
i računovodstvenih tvrtki u pogoršanim globalnim uvjetima poslovanja.