rif

Zakonom o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma (Nar. nov., br. 109/17., 39/19. i 151/22.,
dalje u tekstu: Zakon), ustanovljen je veliki broj obveznika koji su dužni provoditi mjere, radnje i
postupke za sprječavanje i otkrivanje pranja novca i financiranja terorizma.
Radi se o pravnim i fizičkim osobama koje su taksativno navedene u čl. 9. Zakona, a to su prije
svega kreditne institucije, HP – Hrvatska pošta d.d., društva za upravljanje investicijskim fondovima,
mirovinska društva, društva za osiguranje i dr. pa sve do pravnih i fizičkih osoba koje obavljaju
profesionalne djelatnosti.
Među profesionalne djelatnosti spadaju revizori, porezni savjetnici, odvjetnici, javni bilježnici i vanjski
računovođe.
Nakon zadnje novele Zakona (Nar. nov., br. 151/22.), koja se primjenjuje od 1. siječnja 2023. godine,
neke novine odnose se na obveze vanjskih računovođa, koje ranije nisu postojale.

Dana 1. siječnja 2023. godine na snagu je stupio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o radu (Nar.
nov., br. 151/22.). U članku se daje prikaz novih odredaba Zakona o radu kojima su uređeni radno
vrijeme i plaća.

Član uprave i izvršni direktor trgovačkog društva, likvidator i upravitelj zadruge (dalje u tekstu: član
uprave) ne mora i može biti radnik u radnom odnosu u društvu (ili zadruzi) u kojemu obavlja funkciju.
Za člana uprave koji je zaposlen u društvu u kojemu obavlja funkciju člana uprave, doprinosi se
obračunavaju na propisanu mjesečnu osnovicu za obračun doprinosa za zaposlene članove uprave
koja iznosi najmanje 888,67 €1 u 2023. godini. Ako je član uprave osiguran po drugoj osnovi (npr. radni
odnos u drugom društvu, obavljanje samostalne djelatnosti i dr.), Porezna uprava će u godišnjem
obračunu uzeti u obzir sve osnovice prema kojima su obračunavani doprinosi u tijeku godine i utvrditi
možebitnu razliku za uplatu doprinosa (godišnja osnovica za člana uprave koji cijelu 2023. godinu
obavlja funkciju iznosi najmanje 10.664,04 €). Ako se utvrdi razlika doprinosa izdaje se rješenje prema
kojemu je obveznik uplate sam član uprave. Kao i svakom drugom zaposleniku, zaposlenom članu
uprave se smiju isplatiti i neoporezive naknade, potpore i nagrade do iznosa određenih poreznim
propisima (troškovi službenog puta, naknada za prehranu, regres…).

Izmjenama i dopunama Zakona o radu koje su na snazi od 1. siječnja 2023. godine, nisu mijenjane
odredbe o pravu radnika na godišnji odmor, visini naknade plaće za razdoblje korištenja godišnjeg
odmora, ni pravo na naknadu za neiskorišteni godišnji odmor. Novina je obveza poslodavca da radniku
koji ostvaruje pravo na naknadu za neiskorišteni godišnji odmor uruči obračun isplaćenog primitka,
a ako naknadu ne isplati do kraja mjeseca u kojemu je dospjela obveza, tada i ovršnu ispravu o
neisplaćenoj naknadi.
Pravo na godišnji odmor je pravo za svaku kalendarsku godinu, pri čemu radnik u pravilu ostvaruje
pravo na puni, a iznimno, pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora. Visina naknade plaće za dane
korištenja godišnjeg odmora određuje se kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o
radu, a najmanje u visini prosječne plaće prethodna tri mjeseca. Naknada za neiskorišteni godišnji
odmor isplaćuje se radniku kojemu je prestao radni odnos, ako nije iskoristio godišnji odmor na koji
je stekao pravo ili ga nije iskoristio u cijelosti.
Radnik ima pravo na regres u visini i pod uvjetima određenim kolektivnim ugovorom koji obvezuje
poslodavca, pravilnikom o radu i/ili ugovorom o radu. Unatoč povoljnije ugovorenom iznosu regresa
za članove sindikata koji su pregovarali o dodatku Kolektivnom ugovoru za državne službe i TKU-u za
javne službe, u državnim i javnim službama se regres za 2023. godinu isplaćuje svim zaposlenicima
u jednakom iznosu jer je Ustavni sud RH ukinuo članak Zakona o radu koji je omogućavao da se
za članove sindikata ugovori povoljnija svota regresa. Ako se za isplatu regresa koristi neoporeziva
prigodna godišnja nagrada, taj je iznos ograničen na 663,62 eura godišnje po radniku kao poreznom
obvezniku.

Kada putnička agencija sa sjedištem na području EU prodaje tuđu uslugu vezanu za putovanje (smještaj
ili prijevoz) obvezna je primjenjivati posebni postupak oporezivanja. U posebnom postupku PDV se
obračunava samo na maržu, a po izravnim ulaznim računima ne koristi se pretporez. Ovaj postupak
agencije primjenjuju kada posluju u svoje ime, a za račun stvarnih pružatelja usluga (kada prodaje
usluge smještaja ili uslugu prijevoza). Ako agencija prodaje vlastitu uslugu vezanu za putovanje –
usluge smještaja u vlastitom objektu ili prijevoz vlastitim prijevoznim sredstvom primjenjuje redovni
postupak oporezivanja. Isto tako, ako uslugu vezanu za putovanje koje se obavlja na području
Hrvatske prodaje agencija koja ima sjedište izvan EU primjenjuje redovni postupak oporezivanja s
obvezom prijave za potrebe PDV-a u Hrvatskoj ili može primijeniti posebni postupak oporezivanja na
način obračuna PDV-a na jednom mjestu (One Stop Shop). O načinu obračuna PDV-a u poslovanju
putničkih agencija autorica piše u nastavku članka.

Putnici s prebivalištem u trećim zemljama mogu ostvariti povrat PDV-a plaćenog za nabavu dobara
u maloprodaji na području Republike Hrvatske, a koja u propisanom roku izvezu s područja Europske
unije u okviru putničkog prometa. Na ovaj način osobe koje nemaju prebivalište ili uobičajeno boravište
na području Europske unije ostvaruju porezno oslobođenje naknadno kroz povrat poreza uz dokaz o
izvozu, što ovjerom posebnog obrasca potvrđuje carinski službenik. Putnik ostvaruje pravo na povrat
podnošenjem Zahtjeva za povrat poreza u okviru putničkog prometa u obliku Obrasca PDV-P koji mu je
izdao trgovac kod prodaje dobara, a ovjerila carinarnica prilikom iznošenja dobara izvan Europske unije.
Autorica u članku piše o uvjetima i načinu povrata PDV-a za dobra izvezena u okviru putničkog prometa.

Korištenjem nacionalnog sustava za povrat PDV-a (VAT Refund), hrvatski porezni obveznici koji su
upisani u registar obveznika PDV-a i obavljaju oporezive isporuke dobara ili usluga, mogu podnijeti
zahtjev za povrat PDV-a iz drugih država članica EU u kojima nemaju poslovni nastan. Zahtjev za
povrat smatra se podnesenim samo ako je porezni obveznik ili njegov opunomoćenik, nakon obavljene
registracije u nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema svom sjedištu za pravne osobe te prebivalištu
ili uobičajenom boravištu za fizičke osobe, popunio sve potrebe podatke za povrat PDV-a.
Međutim, Porezna uprava ne prosljeđuje zahtjev u drugu državnu članicu od koje se traži povrat
PDV-a, ako tijekom razdoblja povrata podnositelj zahtjeva nije obveznik PDV-a ili obavlja isključivo
isporuke dobara ili usluga koje su oslobođene PDV-a bez prava na odbitak pretporeza.

Radnik koji prema Zakonu o tržištu rada radi na temelju dnevnih ugovora o radu, može raditi do 90
dana u godini, a poslodavac za njega plaća doprinose kupnjom vrijednosnog kupona.Cijena jednog
dnevnog kupona za 2023. godinu iznosi 3,65 eura.Zarada radnika oporezuje se kao drugi dohodak, po
stopi od 10 % i smatra se konačnim dohotkom. Porezna obveza dospijeva do kraja mjeseca u kojemu
je primitak isplaćen, a na dan dospijeća poreza i prireza poslodavac ispostavlja obrazac JOPPD.
Radniku koji radi na povremenim i privremenim sezonskim poslovima u poljoprivredi, poslodavac može
na svoj teret omogućiti smještaj i prehranu.Ti primici neovisno o iznosu koji je omogućen radniku, ne
podliježu obvezi poreza na dohodak i iskazuju se u obrascu JOPPD kao neoporezivi primitak radnika.

Provođenje revizije financijskih izvještaja, obveza je koju propisuje Zakon o reviziji i Zakon o
računovodstvu. Uz navedenu obvezu, reviziji podliježu i subjekti (trgovačka društva) prilikom statusnih
promjena propisanih u Zakonu o trgovačkim društvima. Statusne promjene u skladu s odredbama
Zakona o trgovačkim društvima su povećanje temeljnog kapitala trgovačkog društva, priključenje
trgovačkog društva, pripajanje i spajanje trgovačkih društava, podjela trgovačkog društva i
preoblikovanje trgovačkog društva. Navedene promjene evidentiraju se u temeljnim aktima trgovačkih
društava na način da se vrše izmijene statuta u dioničkom društvu (d.d.) ili društvenom ugovoru o
osnivanju u društvu s ograničenom odgovornošću (d.o.o.) s kojima dolazi do upisa u sudski registar.
Tako će u nastavku članka biti objašnjena potreba revizije povećanja temeljnog kapitala kroz prikaz
revizijskih i računovodstvenih standarda te pravog i poreznog segmenta provedbe navedene radnje.

Početni revizijski angažman je angažman u kojemu financijski izvještaji za prethodno razdoblje nisu
bili revidirani ili je financijske izvještaje za prethodno razdoblje revidirao prethodni revizor. Stoga,
kada revizor obavlja početni revizijski angažman, odgovoran je provesti određene postupke u vezi
s početnim stanjima, kako bi prikupio dostatne i primjerene revizijske dokaze s ciljem izražavanja
mišljenja o financijskim izvještajima tekućeg razdoblja. U članku autorica razmatra odredbe MRevS-a
510 – Početni revizijski angažmani – početna stanja, koji se bavi revizorovim odgovornostima i
postupcima u vezi s početnim stanjima u početnim revizijskim angažmanima te utjecaj prikupljenih
dokaza na modifikaciju mišljenja, u skladu s MRevS-om 705 (izmijenjenim) – Modifikacije mišljenja
u izvješću neovisnog revizora.