rif

Krajem prošle godine na hrvatskom tržištu pojavile su se dvije ključne inovacije proizašle iz
Revidirane Direktive o platnim uslugama Europske unije PSD2 (Payment Services Directive 2)1; usluga
plaćanja i iniciranja plaćanja (PIS) i usluga informiranja o bankovnom računu (AIS), objedinjene
pod nazivom ePlati. Odobrenjem HNB-a poduzeće Elektronički računi započelo je proces integracija
usluga u računovodstvene programe i poslovna rješenja s kojima su već integrirali prijašnje usluge
informacijskog posredništva, između ostalih, razmjenu e-računa i pratećih dokumenata, uslugu izrade
i razmjene drugih digitalnih knjigovodstvenih isprava i elektroničkog arhiviranja. U članku autorica
na primjeru pokazuje preuzimanje izvadaka s transakcijskih računa i zadavanje platnih naloga kroz
program Synesis.

Predugo je ekonomska znanost podlijegala ideji mehanicističke epistemiologije koja je ekonomski
sustav shvaćala kao beskonačan reverzibilni proces općih ravnoteža s ciljem dugoročnog ekonomskog
rasta i općeg blagostanja. U takvom idejnom rakursu promišljanju o ograničenosti resursa nije
bilo mjesta. Narušavanjem prirodnih ravnoteža globalnim ekonomskim rastom uočila se nužnost
transformacije ekonomskog sustava prema održivosti. Agenda o nužnosti održive transformacije
ekonomskog sustava definirana Rezolucijom Ujedinjenih naroda o programu održivog razvoja do 2030.
godine (Rezolucija UN, 2015) te regionalno usvojena Akcijskim planom Europske komisije (2018) nalaže
aktivno uključivanje sektora financija sa svim njegovim instrumentima, institucijama i mehanizmima
u ekološku transformaciju gospodarskog sustava. Najrazvijenije zemlje počele su operativno
provođenje ekonomske politike održivosti. Zelene obveznice jesu financijski instrumenti kojima se
financiraju projekti koji imaju značajne ekološke ciljeve. Značaj zelenih obveznica u podršci ekološkoj
tranziciji gospodarstva sve je veći. Financijski i realni sektori moraju se prilagoditi standardiziranim
procedurama emisije i klasifikacije zelenih financijskih instrumenata te mehanizmima javnih objava.
Da bi se dostigli politički i ekonomski ciljevi zelene tranzicije gospodarstva potrebna je aktivna
uključenost tržišnih subjekata i regulatornih autoriteta u standardizaciji zelenih proizvoda. Onima
koji se ne uključe aktivno u zelenu transformaciju ekonomskog sustava bit će umanjeni potencijalni
izvori financiranja s dugoročnim posljedicama na rast, razvoj i konkurentnost.

Radnici koja je prije zaposlenja u Hrvatskoj određeno vrijeme radila kod poslodavca sa sjedištem
u drugoj državi članici Europske unije (EU), Europskog ekonomskog prostora (EEP) ili u Švicarskoj,
radni odnos iz druge države članice može zbog načela asimilacije činjenica propisanog Uredbom EU
883/2004, utjecati na korištenje rodiljnog dopusta u Hrvatskoj.
U članku se obrađuje utjecaj radnog odnosa u drugoj državi članici EU u slučaju prijenosa prava na
dopust na drugog roditelja i na visinu naknade za rodiljni dopust.

Pandemijsko vrijeme uvelo je promjene u odnosima radnika i poslodavaca, samim time i zakonodavaca.
Nedavne izmjene Zakona o radu uzimaju u obzir novonastale okolnosti, ali se i hvataju u koštac s brzim
razvojem novih tehnologija koje pridonose drugačijim navadama u poslovanju. Transparentnost i
predvidivost rada, ostvarenje ravnoteže profesionalnih i privatnih potreba radnika trendovi su koji
se protežu promjenama zakonodavnih okvira ukorijenjenim u Direktivama. U članku autori obrađuju
temu rada na izdvojenom radnom mjestu i rad na daljinu s pravnog i računovodstvenog aspekta.
Iako suštinski, tema usko vezana uz radno pravo za sobom povlači i određena pitanja iz područja
poreza i računovodstva.

Značajan dio najnovijih izmjena i dopuna Zakona o radu odnosi se na definiranje, ugovaranje i
isplatu plaće radniku. U tom smislu, otvorila su se i brojna pitanja vezana za ugovaranje i isplatu
plaće članovima uprave i izvršnim direktorima posebno u situacijama kada su isti i jedini zaposlenici
društva. Je li članovima uprave dopušteno isplatiti plaću u iznosu manjem od iznosa minimalne plaće
propisane zakonom, je li dopušteno odricanje od plaće i kako bruto plaću uskladiti s odredbama
Zakona o doprinosima, pročitajte u tekstu koji slijedi.

Od 1. siječnja 2023. godine, izmjenama i dopunama Zakona o radu uvedena je obveza ugovaranja
odnosno određivanja plaće u bruto iznosu i propisane su sankcije za poslodavce koji postupe protivno
ovoj obvezi. Propisana je struktura plaće za obavljeni rad i obvezni dodaci koji povećavaju osnovnu
odnosno ugovorenu plaću te najmanja visina dodatka za rad nedjeljom. Uvedena je novina prema
kojoj naknada plaće u slučaju zastoja u poslu uslijed izvanrednih okolnosti može iznositi 70 % prosječne
plaće koju je radnik ostvario u prethodna tri mjeseca. Rok za isplatu plaće i naknade plaće više ne
može biti duži od 15. u mjesecu za plaću za prethodni mjesec. Proširen je krug primitaka za koje je
poslodavac dužan radniku uručiti obračun isplaćenog primitka.
U članku se daje pregled novih i izmijenjenih odredbi Zakona o radu kao općeg propisa radnog prava,
u dijelu kojim se uređuje pravo radnika na plaću.

Porezno priznatim manjkom dobara smatra se isporuka hrane bez naknade koju porezni obveznik
donira umjesto njezinog uništavanja, a u svrhu zaštite okoliša i pomoći krajnjim primateljima uz uvjete
i na način propisan posebnim propisom o doniranju hrane i hrane za životinje. Donatori obveznici
PDV-a, kao i oni koji nisu u sustavu PDV-a, obvezni su Ministarstvu poljoprivrede odnosno Poreznoj
upravi dostaviti izvješće o obavljenim donacijama. Autorica u članku piše o načinu sastavljanja i
rokovima dostave Obrasca DONH koji se dostavlja Poreznoj upravi te o izvješću koje se dostavlja
Ministarstvu poljoprivrede.

Način obračuna PDV-a kod obavljanja građevinskih usluga ovisi o tome obavlja li se isporuka
naručitelju upisanom u registar obveznika PDV-a ili osobi koja nije porezni obveznik. Investitoru koji
je obveznik PDV-a izdaje se račun s prijenosom porezne obveze. Građevinskim radovima za koje je
propisan način obračuna PDV-a s prijenosom porezne obveze smatraju se radovi u okviru građenja
i to, izgradnja, održavanje, rekonstrukcija i uklanjanje građevinskih objekata. Ako su za obavljanje
građevinskih radova potrebne usluge u okviru arhitektonske, geodetske, strojarske i elektrotehničke
djelatnosti i kod fakturiranja ovih usluga primjenjuje se prijenos porezne obveze. Također je važno
mjesto oporezivanja određenih građevinskih usluga obzirom da je većina tih usluga definirana kao
usluga na nepokretnoj imovini pa kada se one izvode izvan Hrvatske, oporezuju se prema propisima
države u kojoj se nalazi nekretnina. Autorica u članku piše o obračunu PDV-a u graditeljskoj djelatnosti
ukazujući na niz tumačenja Porezne uprave u kojemu se daju dodatna pojašnjenja primjene prijenosa
porezne obveze.

Primici od dividendi i udjela u dobiti koje ostvaruju fizičke osobe, oporezivi su porezom na dohodak od
kapitala, po stopi od 10 %, uvećano za prirez porezu na dohodak. Na isti se način oporezuju dividende
i udjeli u dobiti koje fizičke osobe rezidenti Hrvatske ostvare u inozemstvu ili prime iz inozemstva, ako
nije drugačije propisano ugovorom o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja koji Hrvatska primjenjuje
s državom izvora inozemnog dohotka. Porezni obveznik je dužan o ostvarenom dohotku izvještavati
Poreznu upravu Hrvatske, na obrascu JOPPD odnosno na obrascu INO-DOH.
U članku se analiziraju obveze fizičkih osoba, hrvatskih poreznih rezidenata koji dividendu i udjele u
dobiti prime izravno iz inozemstva ili u inozemstvu.

Obveznici poreza na dobit koji osnovicu poreza na dobit utvrđuju uz primjenu obračunskog načela,
dužni su najkasnije do 30. travnja 2023. godine podnijeti nadležnoj ispostavi Porezne uprave poreznu
prijavu na Obrascu PD. Porezni obveznici koji na vlastiti zahtjev utvrđuju osnovicu poreza na dobit
prema novčanom načelu, prijavu poreza na dobit podnose na Obrascu PD-NN. Iako se podaci u
Obrascima PD i Obrascima PD-NN za 2022. godinu posljednji puta iskazuju u kunama, zbog uvođenja
eura kao službene valute u RH, razliku poreza na dobit po godišnjem obračunu, potrebno je uplatiti
u eurima.
Međutim, ako se u Poreznoj upravi u postupku verifikacije prijave poreza na dobit za 2022. godinu,
programskom kontrolom podataka utvrdi da porezna prijava nije ispravno popunjena, kao ni
usklađena s podacima o kojima službenu evidenciju vodi Porezna uprava, takva se prijava ne može
verificirati te je službenik obvezan poslati poziv poreznom obvezniku za usklađenje podataka kako bi
dostavio ispravno popunjeni Obrazac PD ili Obrazac PD-NN.