rif

Bilješke uz financijske izvještaje mnogim mikro poduzećima predstavljaju značajan administrativan
teret. Budući da Direktiva 2013/34/EU dopušta njihovo pojednostavljenje za potrebe izvještavanja
mikro poduzeća, a od 2021. godine u Hrvatskoj je u primjeni i izmijenjeni HSFI 1 koji navodi što mikro
poduzeća u bilješkama trebaju objaviti, javlja se potreba njihove standardizacije upravo na temelju
tih izmijenjenih zahtjeva za objavljivanjem.

Informacije o pitanjima održivosti postaju sve značajnije za korisnike. Poslovne odluke korisnici
donose na temelju različitih informacija pri čemu, uz financijske informacije, sve značajnije danas
postaju informacije o pitanjima održivosti. Pri tome su korisnici zainteresirani, između ostaloga, za
informacije povezane s klimom i klimatskim promjenama, informacije o opsegu emisije stakleničkih
plinova, informacije o radnim uvjetima i ljudskim pravima, informacije o upravljačkim čimbenicima
te odnosu s klijentima, dobavljačima i zajednicama na koje utječu aktivnosti poduzeća. S ciljem da
se osigura usporedivost, relevantnost i pouzdanost informacija o održivosti te kako bi se ostvarili
ciljevi definirani u Europskom zelenom planu, Komisija je u prosincu 2022. godine donijela Direktivu
o korporativnom izvještavanju o održivosti (Direktiva (EU) 2022/2464). Tom je Direktivom propisano
donošenje jedinstvenog okvira za izvještavanje o održivosti za sve obveznike primjene Direktive o
korporativnom izvještavanju o održivosti u obliku Europskih standarda izvještavanja o održivosti.
Donošenje Europskih standarda izvještavanja o održivosti važan je korak prema harmonizaciji
izvještavanja o održivosti te će se njihovom primjenom osigurati usporedivost, relevantnost,
razumljivost, provjerljivost i vjerno predstavljanje informacija o održivosti. Autorica u članku
prezentira zahtjeve Direktive o korporativnom izvještavanju o održivosti te ukazuje na promjene u
izvještavanju o održivosti u usporedbi sa zahtjevima izvještavanja prema Direktivi o nefinancijskom
izvještavanju. Također, autorica u članku prikazuje sažeti Nacrt Europskih standarda izvještavanja o
održivosti.

U tekstu autorica daje pregled novih obveza koje poduzetnike očekuju zbog primjene europskog
zakonodavstva kojim se na jasan i nedvosmislen način propisuju obveze povezane s izvješćivanjem o
održivosti. Navedene će obveze biti prenesene i u hrvatsko zakonodavstvo i to kroz izmjene zakonodavnog
okvira za računovodstvo, ali i zakonodavnog okvira za reviziju te u manjem dijelu i kroz izmjene Zakona o
tržištu kapitala. Uz proširenje broja obveznika, što je najveća promjena, u tekstu se daje najava sadržaja
Europskih standarda za izvještavanje o održivosti te se pojašnjava što se mijenja kod revizije, ali i kako
će se i ovaj proces digitalizirati s ciljem osiguravanja dostupnosti informacija o održivosti.

U 2023. godini predstoje značajne izmjene i dopune Zakona o računovodstvu zbog Direktive EU
2021/2101 kojima se uvodi izvješćivanje o informacijama o porezu na dobit, a nakon toga i izmjene
i dopune kojima se znatno proširuje izvješćivanje o održivosti u skladu s Direktivom EU 2022/2464, a
koje se dosada nazivalo nefinancijsko izvješćivanje. Nadalje, u prvi krug izmjena i dopuna uključena
su i druga područja financijskog izvještavanja opće namjene od kojih će važnija biti prezentirana u
ovom radu. Dana 11. svibnja 2023. godine Vlada RH je usvojila Prijedlog nacrta Zakona o izmjeni
i dopunama Zakona o računovodstvu (dalje u tekstu: PNZID ZoRač), koji se u većem dijelu odnosi
na prijenos odredbi Direktive 2021/2101 u pravni poredak Republike Hrvatske. Ističemo kako se
informacije u ovom radu temelje na tom tekstu PNZID ZoRač koji tek ulazi u 1. čitanje u Hrvatskom
saboru te stoga konačni tekst može biti različit od sadašnjeg PNZID ZoRač. Stoga napominjemo da za
donošenje poslovnih odluka vezanih za primjenu tog propisa treba pričekati konačni tekst.

U ovom aktualnom članku autorica je prezentirala najvažnije prijedloge nove porezne reforme te
druge aktualnosti koje bi trebale stupiti, nakon konačnog usvajanja, na snagu 1. 1. 2024. godine.

RIF-ove obavijesti

Narodne novine

Do 21. lipnja 2023. otvoren je poziv na dostavu projektnih prijedloga u okviru drugog prioriteta
Interreg programa Slovenija – Hrvatska za razdoblje 2021. – 2027., čiji je specifičan cilj jačanje uloge
kulture i održivog turizma u gospodarskom razvoju, socijalnoj uključenosti i socijalnim inovacijama.
Partneri iz slovensko-hrvatskog prekograničnog područja, koje obuhvaća devet statističkih regija u
Sloveniji i osam županija u Hrvatskoj, mogu predlagati zajedničke projekte suradnje i pri tome ostvariti
pravo na bespovratna sredstva iz Europskog fonda za regionalni razvoj u iznosima od 250.000 do
2,5 milijuna eura. Pozivom se podupiru projekti s područja održivog turizma i zelene tranzicije javnih
i privatnih organizacija putem pilot-djelovanja, zajedničkog učenja te podizanja svijesti turista i
dionika u turizmu i kulturi. Podupire se i poboljšanje otpornosti i oporavka turizma i kulture razvojem
i nadogradnjom zajedničkih prekograničnih turističkih proizvoda i usluga.

U Republici Hrvatskoj ovrha je uređena Ovršnim zakonom. Ovrha na plaći skup je radnji pomoću
kojih ovrhovoditelj prisilno ostvaruje svoje novčane tražbine, čime su poslodavci stavljeni u položaj
posrednika ili izvršitelja. Materija je sama po sebi složena, propis se često mijenja, stoga se u praksi
javlja nesigurnost jesmo li postupili u skladu s propisom i izvršili obvezu i uz to valjano zaštitili vlastitog
zaposlenika.

Izmjenama i dopunama Zakona o radu od 1. siječnja 2023. godine prošireni su slučajevi za koje radnik
ostvaruje pravo na plaćeni i slučajevi za koje ostvaruje pravo na neplaćeni dopust. Radnik ima pravo
na korištenje plaćenog dopusta za osobito važne potrebe. Što se smatra važnim osobnim potrebama
propisano je Zakonom o radu, a kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i/ili ugovorom o radu to
se pravo može urediti za radnika povoljnije.
Zakonom o radu je pravo radnika na neplaćeni dopust uređeno na dva načina: kao pravo o kojemu
odlučuje poslodavac i radnik ga ostvaruje samo ako to potrebe posla omogućavaju i kao pravo
propisano Zakonom koje je poslodavac dužan omogućiti radniku.