rif

U svom poslovanju, poduzetnici se koriste različitim oblicima imovine. Takvo posjedovanje imovine
podložno je situaciji u kojoj se spomenuta imovina može oštetiti na različite načine. Prirodna
nepogoda jedna je od posljedica koje ostavljaju imovinu u većem ili manjem dijelu neupotrebljivom.
Tako nastala šteta na imovini poduzetnika ima trenutačne posljedice na njegovo poslovanje koje se
očituju na smanjenju vrijednosti imovine, ali i odgođene posljedice koje se očituju kao propuštena
dobit zbog nemogućnosti korištenja takve imovine ili potencijalnog zastoja u radu poduzetnika.
Štetu je u pojedinim slučajevima gotovo nemoguće spriječiti pa se iz tog razloga poduzetnici služe
pravodobnim osiguranjem imovine kako bi njezine posljedice ublažili. S obzirom da u opisanim
situacijama postoje razni slučajevi evidentiranja štetnih događaja, autor će u nastavku članka
prikazati pravno, računovodstveno i porezno motrište štete na imovini poduzetnika.

Prodaja dugotrajne materijalne imovine česta je transakcija u poslovanju poduzetnika. Porezni i
računovodstveni tretman prodaje dugotrajne materijalne imovine ima svojih specifičnosti, osobito
kada je riječ o prodaji osobnih automobila. Računovodstveni i porezni tretman uvelike ovise o
nekoliko faktora, kao što su informacija o tome kada je sredstvo nabavljeno, od koga je nabavljeno,
je li postojala mogućnost odbitka PDV-a. Autor u članku prikazuje računovodstveni i porezni tretman
prodaje dugotrajne materijalne imovine, na primjerima prodaje osobnih automobila.

Za izglasavanje dividendi / udjela u dobiti relevantan je Zakon o trgovačkim društvima (Nar. nov.,
br. 111/93. – 18/23.). Za dionička društva skupština je nadležna za raspodjelu dobiti (ZTD, čl. 275.).
Kod društava s ograničenom odgovornošću članovi društva temeljem društvenog ugovora donose
odluku o raspodjeli dobiti (ZTD, čl. 406.). Dakle, osnovica za izglasavanje dividendi/udjela u dobiti je
dobit tekuće godine uvećana za zadržanu dobit iz prethodnih godina. Za novčane isplate dividendi/
udjela u dobiti relevantan je novčani tok, a ne zadržana dobit. U posljednjim godinama sve veći
broj odgovornih poduzetnika odluke o izglasavanju i isplatama dividendi/udjela u dobiti donose
na temelju slobodnog novčanog toka. U članku će se komparirati račun dobiti i gubitka, analizirati
korištenje EBITDA i izvještaja o novčanom toku. Posebno će se ukazati na izračun i korištenje slobodnog
novčanog toka u svrhu isplate dividendi/udjela u dobiti.

Uz časopis broj 1/2023., pretplatnici su dobili
i poseban prilog RIF-ove OBAVIJESTI. Prilog
sadrži korisne informacije koje računovođe
svakodnevno koriste i trebaju u svome radu.
Podaci u navedenom prilogu, ažurirani su s
propisima koji su objavljeni zaključno u Nar.
nov., br. 1/23. Većina objavljenih podataka ne
mijenja se tijekom godine, pa ćemo u sljede-
ćim brojevima časopisa u rubrici RIF-ove OBAVIJESTI, objavljivati samo u međuvremenu
izmijenjene i dopunjene podatke, te će se na
taj način ažurirati ovaj prilog

Narodne novine, Novi propisi, Travanj 2023

Do 28. travnja (najkasnije) otvoren je poziv na dostavu projektnih prijedloga pod nazivom „Ublažavanje
siromaštva pružanjem pomoći najpotrebitijim osobama podjelom osnovne materijalne pomoći“,
koji se najvećim dijelom financira iz Fonda europske pomoći za najpotrebitije. Ukupna bespovratna
sredstva raspoloživa na ovom natječaju iznose 2.655.000 eura. Na poziv se mogu javiti neprofitne
pravne osobe koje imaju odobrenje za stalno prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći u Republici
Hrvatskoj, a projekti koje će provoditi sredstvima iz njega moraju biti namijenjeni pružanju osnovne
materijalne pomoći najpotrebnijim skupinama stanovništva, kao i provođenju popratnih mjera koje
će doprinijeti njihovom boljem socijalnom uključivanju. Stopa rizika od siromaštva u Hrvatskoj je u
2021. iznosila 19,2 %. Četiri glavne najranjivije skupine stanovništva, s najvećim rizikom od siromaštva,
čine djeca i mladi, starije osobe i umirovljenici, nezaposlene osobe te osobe s invaliditetom.

Osiguravanje dovoljne količine radne snage poslodavcima je posljednjih godina sve veći izazov.
Pitanja kako zaposliti umirovljenika, stranca pa i maloljetnika, itekako su učestala.
Nema zapreke da se mladi radno aktiviraju, no valja uvažiti cijeli niz posebnosti prilikom sklapanja
ugovora o radu i organizacije rada mlade osobe. Države članice Europske unije su se Direktivom
obvezale da će zaštititi mlade ljude od svih specifičnih rizika koji proizlaze iz njihovog nedostatka
iskustva, nepostojanja svijesti o postojećim ili potencijalnim rizicima ili iz njihove nezrelosti.
Kako se nedavno izmijenio Zakon o radu, prikazujemo na što bi poslodavac trebao obratiti pozornost
prilikom zapošljavanja maloljetnika.

Uloga i ovlaštenja sindikalnog povjerenika i sindikalnog predstavnika, što se zakonskog uređenja
tiče, uglavnom su propisani Zakonom o radu (Nar. nov., br. 93/14., 12/17., 98/19. i 151/22.). Neke
odredbe o sindikalnom povjereniku sadržava i Zakon o zaštiti na radu (Nar. nov., br. 71/14. do 96/18.).
Osnovna razlika između sindikalnog povjerenika i predstavnika je da je sindikalni povjerenik radnik
koji je u radnom odnosu kod poslodavca, a da sindikalni predstavnik to nije.

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o radu (Nar. nov., br. 151/22.) je u vezi sa zaštitom
dostojanstva radnika uveo neke novine koje se odnose na osobe koje su osim poslodavca ovlaštene
primati i rješavati pritužbe vezane za zaštitu dostojanstva radnika.
Nakon 1. siječnja 2023. godine, od kada se primjenjuju izmjene i dopune Zakona o radu, poslodavac
koji zapošljava najmanje 20 radnika dužan je, uz prethodnu pisanu suglasnost imenovati jednu osobu
koja će osim njega primati i rješavati pritužbe vezane za zaštitu dostojanstva radnika.
Ako poslodavac zapošljava više od 75 radnika, dužan je uz njihovu prethodnu pisanu suglasnost
imenovati dvije osobe različitog spola koje su osim njega ovlaštene primati i rješavati pritužbe vezane
za zaštitu dostojanstva radnika.
Novina je i da osobe koje su ovlaštene primati i rješavati pritužbe vezane za zaštitu dostojanstva
radnika sada mogu biti i osobe koje nisu u radnom odnosu kod poslodavca te da je poslodavac dužan
o imenovanju osoba u roku osam dana od imenovanja o imenovanju obavijestiti radnike.

Izmjene Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranju terorizma objavljene u Nar. nov., br.
151/22., posljedica su nužne izmjene vezane uz uvođenje eura kao službene valute u Republici
Hrvatskoj, ali i ispunjenja preventivnih mjera iz Akcijskog plana za jačanje učinkovitosti hrvatskog
sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma (Nar. nov., br. 56/22. Izmjenama Zakona
usklađena je valuta, ali i propisivanjem dodatnih obveza obveznika i preciziranjem određenih detalja
vezanih uz prikupljanje podataka obveznika. Prilikom uspostavljanja poslovnog odnosa, prilikom
provođenja transakcije i u okviru mjera stalnog praćenja poslovnog odnosa, obveznici provođenja
mjera, radnji i postupaka iz Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranju terorizma (Nar. nov.,
br. 108/17., 39/19. i 151/22.), dužni su provesti mjere dubinske analize i utvrditi političku izloženost
stranke. O postupku provođenja mjera dubinske analize i utvrđivanja političke izloženosti stranke
autor dalje na primjeru za računovođe obrađuje u članku.