rif

Za osobe koje se zbog potrebe posla kreću unutar država članica EU potrebno je općim pravilima
odrediti primjenjivo zakonodavstvo države članice. Ova potreba posebno se javlja u situacijama
kada radnici istovremeno obavljaju poslove za više poslodavaca iz različitih država članica, kao i
slučaju kada radnici za potrebe svojeg poslodavca povremeno rade na području neke druge države
članice EU, a koja istovremeno nije država njihovog uobičajenog boravišta. Autorica u ovom članku
pojašnjava pravni i porezni aspekt povremenog rada u dvije ili više država članica EU s namjerom da
pojasni razliku između ove vrste rada i rada po osnovi izaslanog radnika, kao i načina obračuna plaće
te osnovice za obračun doprinosa po osnovi ove vrste nesamostalnog rada.

Radnik koji je odsutan s rada zbog privremene nesposobnosti za rad zbog bolesti ili ozljede (dalje:
bolovanje) ostvaruje pravo na naknadu plaće. Trošak naknade plaće za bolovanje je podijeljen
između poslodavca i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (dalje: HZZO) na način da za prva
42 dana bolovanja radnika (7 dana za radnike-invalide rada) naknadu plaće isplaćuje poslodavac na
svoj teret, a od 43. dana (8. dana za radnike-invalide rada) naknadu plaće isplaćuje poslodavac, ali na
teret sredstava HZZO-a. Iznimka su radnici koji su navršili 70 godina starosti i radnici upućeni na rad
dok se nalaze u trećoj državi. Uvažavajući ograničenja iz propisa o zdravstvenom osiguranju i načelo
primjene povoljnosti za radnike, visinu naknade plaće za prva 42 dana bolovanja uređuje poslodavac
izvorima radnog prava.

Od 1. srpnja 2023. godine na snazi je Odluka o proširenoj primjeni Dodatka I. o izmjenama i
dopunama Kolektivnog ugovora ugostiteljstva. Dodatak I. je sklopljen 26. travnja 2023. godine i
njegova je primjena proširena na sve poslodavce i radnike u Republici Hrvatskoj u djelatnostima
pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, područje I, odjeljci 55 i 56 Nacionalne klasifikacije
djelatnosti 2007. – NKD 2007. Dodatkom I. Kolektivnog ugovora ugostiteljstva povećani su iznosi
osnovne plaće prema grupama složenosti poslova, dodatak za rad nedjeljom je usklađen sa Zakonom
o radu, ugovoreno je trajanje ugovora o radu na određeno vrijeme s istim radnikom duže od tri godine,
preciznije je uređeno pravo na dodatne dane godišnjeg odmora i povećano je pravo na plaćeni dopust
za sindikalne aktivnosti.
U sljedećem članku donosimo prikaz sadržaja prava radnika ugovorenih Kolektivnim ugovorom
ugostiteljstva, zajedno s Dodatkom I., koji od 1. srpnja 2023. godine obvezuje sve poslodavce, pravne
i fizičke osobe, koji posluju u toj djelatnosti.

Od 1. srpnja 2023. na snazi je novi Pravilnik o sadržaju obračuna plaće, naknade plaće, otpremnine
i naknade za neiskorišteni godišnji odmor kojim je uređen obvezan sadržaj obračunskih isprava
propisanih čl. 93. Zakona o radu. Izmjenama Zakona o radu, od 1. siječnja 2023. godine proširene su
vrste primitaka koje su poslodavci obvezni iskazivati u obračunu plaće i naknade plaće i uvedena je
obveza izdavanja obračuna naknade za neiskorišteni godišnji odmor. Obračun isplaćenih primitaka
poslodavac je dužan uručiti radniku u roku 15 dana od isplate, a u obračunu mora biti vidljivo kako
je utvrđeno pravo radnika na plaću, naknadu plaće i ostale primitke, otpremninu i naknadu za
neiskorišteni godišnji odmor.
U slučaju neisplate plaće i naknade plaće poslodavac je obvezan radniku uručiti dva obrasca: obračun
plaće i naknade plaće koja nije isplaćena ili nije isplaćena u cijelosti i obračun neisplaćene plaće i
naknade plaće koji se smatra ovršnom ispravom. Obračun neisplaćene plaće i naknade plaće mora
biti izdan na obrascu koji je propisan Pravilnikom. Isto je propisano u slučaju kad poslodavac do kraja
mjeseca u kojemu je dospjela obveza, radniku ne isplati otpremninu i/ili naknadu za neiskorišteni
godišnji odmor odnosno ako ih ne isplati u cijelosti. I tada je obvezan radniku uručiti dva obrasca:
obračun otpremnine i/ili naknade za neiskorišteni godišnji odmor koji ne mora biti u propisanoj
formi i obliku, ali mora imati propisani sadržaj i obračun neisplaćene otpremnine i/ili naknade za
neiskorišteni godišnji odmor koji ima snagu ovršne isprave i mora biti izdan na propisanom obrascu.
Poslodavci su dužni do 1. listopada 2023. godine uskladiti sadržaj obračunskih isprava s novim
Pravilnikom.

Promjene koje se danas odražavaju u zakonodavnim prijedlozima Europske unije jednim zajedničkim
nazivnikom mogle bi se staviti pod sintagmu „Vrijeme je za promjene“. Te promjene možda su i najviše
vidljive na području primjene poreza na dodanu vrijednost (u daljnjem tekstu PDV-a). Što nas može
očekivati te koji se smjer postavlja u poreznom sustavu Republike Hrvatske na području PDV-a, s obzirom
na provedbu projekta skraćeno nazvanog Fiskalizacija 2.0, donosimo u nastavku.

ESG izvještavanje je zasigurno ključni izazov u 2023. godini gdje mnoge organizacije nisu napredovale
u izgradnji učinkovitih internih kontrola vezanih uz izvještavanje o okolišnim, društvenim i upravljačkim
pitanjima. Zasigurno primjena učinkovitih internih kontrola na pružanje korisnih informacija o održivosti
poslovanja predstavlja ključni poslovni izazov, iako su mnoge organizacije kreirale ad hoc interne
kontrole oko ključnih pokazatelja održivog poslovanja, upravljanja ESG rizicima te ESG izvještavanja.
Učinkovit sustav internih kontrola može pomoći organizacijama postaviti svoje ciljeve i strategiju te
da rastu na održivom temelju s povjerenjem u sve oblike informacija, uključujući održive poslovne
informacije. Krajem ožujka ove godine, budući da su različiti interesni dionici pokazali poveći interes
za održive poslovne informacije, COSO (provjereni temelj za ocjenjivanje sustava interne kontrole) je
objavio studiju s dodatnim smjernicama za organizacije s ciljem postizanja učinkovite interne kontrole
o izvještavanju o održivosti, koristeći globalno priznati COSO integrirani okvir (ICIF-2013): COSO je
uključio pojam ‘nefinancijski/održivi’ izravno u Okvir. Značajan aspekt Smjernica izvještavanja o
održivosti uključuje prije svega ključne teme koje treba uzeti u obzir dok organizacija nastavlja svoje
putovanje prema uspostavi i održavanju učinkovitog sustava interne kontrole nad financijskim i
nefinancijskim (održivim) poslovnim informacijama. Autor u članku navodi točke fokusa kroz 17 načela
COSO integriranog okvira (kroz kontrolne komponente: kontrolno okruženje, procjenu rizika, kontrolne
aktivnosti, informaciju i komunikaciju te nadzor), s primjenom na ESG (održivo) izvještavanje.

Dogovoreni postupci su postupci koji su dogovoreni od strane praktičara i angažirajuće strane. Pitanjem
angažmana za obavljanje dogovorenih postupaka u vezi s financijskim ili nefinancijskim predmetnim
pitanjima bavi se Međunarodni standard za povezane usluge (MSPU) 4400 (izmijenjen) – Angažmani
za dogovorene postupke. MSPU 4400 (izmijenjen) na snazi je za angažmane čiji su uvjeti ugovoreni na
dan 1. siječnja 2022. godine ili nakon tog datuma. Praktičar je dužan pridržavati se svakog zahtjeva
ovog MSPU-a, osim u slučaju kada neki zahtjev nije relevantan za određeni angažman za dogovorene
postupke, primjerice, ako okolnosti na koje se odnosi zahtjev ne postoje u tom angažmanu. U članku
autorica daje prikaz odgovornosti praktičara kada je angažiran obaviti angažman za dogovorene
postupke, pojašnjava zahtjeve i smjernice standarda te navodi pojedinosti o obliku i sadržaju izvješća
o dogovorenim postupcima u skladu s odredbama MSPU-a 4400 (izmijenjenog).

Kontrola podmirenja obveza, ali i veća transparentnost u načinu vođenja poslovanja, razlog su zašto
društva sve manje u praksi koriste gotovinsko plaćanje. Pa iako se udio takve vrste plaćanja u ukupnim
plaćanjima kontinuirano smanjuje i dalje određeni broj društava koristi navedeni vid namirenja
obveza u svakodnevnom poslovanju. Gledajući strukturu takvih plaćanja, u pravilu se radi o polozima
utrška i podmirenju obveza prilikom zatvaranja manjih iznosa. Iz tog razloga u daljnjem tekstu bit će
pojašnjeni zakonski propisi, obrađena regulativa i postupanja pri plaćanju gotovim novcem te će se
prezentirati primjeri provođenja blagajničkog poslovanja u svojstvu platitelja i primatelja gotovog
novca.

Prodaja putem interneta postala je uobičajeni način kupovine kod fizičkih i pravnih osoba.
Jednostavnija kupnja uz smanjene troškove i bržu narudžbu neke su od pogodnosti takvog načina
poslovanja. Uz internetsku prodaju veže se i jedan oblik internetske prodaje koji je u posljednje vrijeme
sve popularniji, a to je kuponska prodaja. S obzirom na njegovu učestalost u poslovanju, autor će
u ovome članku obrazložiti sam proces računovodstva kuponske prodaje kod sva tri aktera takvog
poslovanja: kuponskog prodavatelja, partnera – prodavatelja dobara i usluga i krajnjeg kupca. Isto
tako, u ovom članku bit će prikazana odgovarajuća knjiženja takvih transakcija u računovodstvu, kao
i porezni položaj navedenih transakcija.

Hrvatski poduzetnici nerijetko nabavljaju prijevozna sredstva u drugim državama članicama, što
je ulaskom u eurozonu još dodatno olakšano. Preuzimanjem pravne stečevine EU, usvojena su
specifična pravila vezana za isporuke prijevoznih sredstava unutar EU. Za potrebe oporezivanja, a
kasnije i računovodstvenog evidentiranja, bitno je utvrditi tko je isporučitelj prijevoznog sredstva te
radi li se o novom ili rabljenom prijevoznom sredstvu. U članku autor utvrđuje pravila oporezivanja i
računovodstvenog priznavanja nabave prijevoznog sredstva iz EU.